Predromaničko graditeljstvo na tlu Hrvatske

Povodom početka nove školske godine Kulturna udruga ‘Nova akropola’ organizirala je u Gradskoj knjižnici Zadar izložbu i predavanje pod nazivom “Predromaničko graditeljstvo na tlu Hrvatske”. Plakate za izložbu izradili su članovi udruge Nova akropola, a postavljeni su u predvorju gradske knjižnice u Zadru. Na njima su za sve posjetitelje predstavljeni predromanički kulturni spomenici, uglavnom crkve, diljem jadranske obale, sa najvažnijim podacima o samim spomenicima, ali i o načinu gradnje i drugim informacijama. Tako su predstavljeni spomenici sa dubrovačkog, istarskog, splitskog, kninskog i zadarskog područja te iz unutrašnjosti s područja Lobora, Siska i Vinkovaca. Ovom gradnjom osobito je bogato zadarsko područje u kojem u to doba nije bilo većih razaranja, pa su se spomenici očuvali bez ponovne gradnje, iako je na nekima zbog nadogradnje i preuređivanja u nove stilove izubljen predromanički štih. Područje Stomorice, Sv. Donat, crkva Sv. Petra Starog te crkva Sv. Križa u Ninu samo su neki od tih spomenika. Predavački dio izložbe odradila je koordinatorica izložbe Hana Lencović Milošević, diplomirana profesorica povijesti i filozofije. Kao koordinatorica izložbe otkrila je zašto je baš ova tema odabrana i predstvaljena javnosti.
– Povijesno gledano to je razdoblje najstarije poznate povijesti Hrvata koje je obilježeno vladavinom hrvatskih vadara. Ova izložba nije stručnoga karaktera, dakle ona je namijenjena javnosti da joj se kroz te građevine kraj kojih toliko puta prolaze a koje su pune naše baštine i kulture pokuša približiti. S druge strane, pokušavamo pokazati javnosti da je to kulturno naslijeđe nešto što se tiče svakog čovjeka, u biti crkva kao jedan medij preko kojeg se čovjek pokušava povezati s onim nečim metafizičkim i nevidljivim kako god to nazivali, a čovjek uvijek ima potrebu za tim nečim što ga nadilazi, objasnila je predavačica Hana Lencović Milošević. Na predavanju je tako bilo riječi o nekim crkvama koje su ostale kao baština iz razdoblja od 9. do 11. stoljeća, od početka pa do kraja vladavine posljednjih hrvatskih vladara. Te građevine predstavljaju predromaniku koja je starohrvatska umjetnost nastala na temeljima slavenske kulture koju su Hrvati donijeli doseljenjem u ove krajeve i pomiješane s antičkim naslijeđem koje su doseljenici zatekli. Iako su često te građevine zbog grube obrade kamena i često nelogičnih kuteva te nesimetričnih otvora proglašavane primitivnima, istraživanja su pokazala da su svi ti kutevi i otvori imali svrhu i opravdanje, a njihova gradnja zahtijevala je poznavanje astronomije i veliko graditeljsko umijeće. O tom znanju i umijeću svjedoči i izložba.
Nakon predavanja posjetitelji su ostali komentirati nova saznanja uz zakusku koju je priredila Kulturna udruga Nova Akropola. Izložba će se nakon Gradske knjižnice preseliti u prostorije udruge Nova akropola, podružnica Zadar, gdje će je moći pogledati svi zainteresirani u razdoblju od 12. listopada do kraja studenoga.