Hrvatska ipak kupuje nove borbene avione

Trenutne slabosti ne smiju biti razlogom da nadzor nad našim zračnim prostorom prepustimo drugom, kaže umirovljeni general Petar Stipetić
Hrvatska će ipak krenuti u kupnju novih borbenih aviona, zaključak je koji se može donijeti nakon jučerašnjeg posjeta izaslanstva saborskog Odbora za obranu zapovjedništvu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Naime, na sastanku na kojem su, uz predstavnike saborskog odbora, sudjelovali i zapovjednik HRZ-a Vlado Bagarić, državni tajnik u MORH-u Mato Raboteg te zamjenik načelnika Glavnog stožera HV-a Slavko Barić, jednoglasno je zaključeno kako je potrebno osigurati da Hrvatska ne izgubi nadzor nad svojim zračnmim prostorom.
Skromna flota
– Trenutne slabosti ne smiju biti ključne za odluku o dugoročnom stanju u sustavu ratnog zrakoplovstva. Dakle, avione treba zanoviti i ne treba dozvoliti da nam netko drugi nadzire zračni prostor nad Hrvatskom – rekao je za naš list nakon sastanka, inače zatvorenog za javnost, umirovljeni general Petar Stipetić, vanjski član saborskog Odbora za obranu. Zanoviti – dakle: “To znači nabaviti nove avione”, pojasnio je Stipetić.
Sastanak u sjedištu HRZ-a je došao u trenutku kad je cijeli vojni sustav pod dojmom pada dva MiG-a na vojnoj vježbi prošlog tjedna na slunjskom području, čime je hrvatska zračna flota svedena na šest aviona MiG-21.
– Avioni koje imamo su, pritom, praktički, pred otpisom – kazao nam je Boris Šprem, predsjednik saborskog Odbora za obranu.
Podsjetimo, rok uporabljivosti MiG-ova koje koristi HRZ ističe 2013. godine, a jučerašnji sastanak je prvi na kojem su se politika te predstavnici vojske i zrakoplovstva, jasno suglasili o nužnosti nabavke nove zračne flote.
Tanki proračun
Kupovina novih aviona za HV aktualna je već više od pet godina, no zbog ekonomske krize dodatno se smanjio vojni proračun, pa tako i izgledi za obnovom flote. Prošlotjedna havarija MiG-ova, pritom, u javnosti je izazvala sve više nagađanja o tome da će Hrvatska u potpunosti odustati od nadzora svog zračnog prostora i prepustiti ga, poput Slovenije, nekoj drugoj zemlji iz NATO saveza. Ta opcija je, čini se, ipak, nakon jučerašnjeg sastanka, praktički otpisana.
Trenutni vojni budžet u Hrvatskoj iznosi oko 1,36 posto od ukupnog BDP-a, dok NATO preporuča dva posto. Pritom, u troškove domaće vojske ubrajaju su i aktivnosti koje se ne mogu smatrati vojnim, poput vatrogasnih, ili medicinskih. Samo je u prošloj godini, tako, HRZ obavio 526 letova u medicinske svrhe, a ukupni troškovi vojnog sustava u nevojne svrhe, kako procjenjuje vojni analitičar Igor Tabak, rastu do 0,3 posto od ukupnog hrvatskog BDP-a.
 

Švedski ili američki avion favoriti

Hrvatska je do sada zatražila informativne ponude za pet aviona: Eurofighter 2000, F-16, Gripen, MiG 29 i Mirage F.1, od kojih gotovo nikakvu šansu nema francuski Mirage. Od ostala četiri svaki ima svoje prednosti i mane, a kao glavni favoriti sada već godinama se nameću Gripen i F-16. Šveđani nude skup avion, oko 50 milijuna eura po primjerku se načelno računa cijena, ali su to “dizajnirali” s počekom plaćanja, mogućim leasingom te moćnim off-set programom, kako vojnim tako i gospodarskim. Što se F-16 tiče, Hrvatska bi dobila polovne avione, bilo od Nacionalne garde Minnesote bilo od Izraelaca, a nekakva okvirna cijena kreće se oko pet milijuna dolara po primjerku plus modernizacija. Jasno, prava cijena ipak je veća obzirom na potrebna ulaganja. Posljednjih par mjeseci iznenada je kao snažan sudionik ovog natječaja uletio Eurofighter. Navodno su cijenu smanjili na maksimalnih 70-tak milijuna eura po komadu, što je za taj avion zapravo izuzetna prilika. Nudi se i poček plaćanja te za sada tajnoviti off-set koji se izrađuje da u najmanju ruku bude konkurentan Šveđanima.