Europa krči, Kotari sade

Danas u Zadarskoj županiji imamo 36 registriranih vina i više minivinarija. Po broju ekoloških vinogradara u samom smo vrhu u državi, tako da 23 proizvođača proizvode na površini preko 80 ha sirovinu iz koje se dobiva u svijetu posebno cijenjeno ekološko vino
Nedostatak domaćih kvalitetnih vina, slaba opskrbljenost tržišta osobito onih autohtonog podrijetla prepoznali su proizvođači ovog područja kada su prije desetak godina krenuli u obnovu starih i sadnju novih površina pod vinovom lozom. Uz stručnu pomoć Poljoprivredno savjetodavne službe koristeći poticajna financijska sredstva za sadnju od strane Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i subvencionirani sadni materijal od strane lokalne samouprave, a posebice kapitalna ulaganja u sklopu Operativnog programa podizanja trajnih nasada kojeg je donijela Vlada RH 2004. godine na ovom području podiglo se je s krajem 2010. godine cca 900 ha novih suvremenih vinograda.
Na državnom i crkvenom zemljištu
Najveće površine podignute su na državnom poljoprivrednom i šumskom zemljištu, te crkvenom danom u zakup. Tako je Badel d.d. Benkovac podigao 105 ha visoko kvalitetnih vinskih kultivara na području Korlata, OPG Božo Bačić u Podgrađu 18 ha visoko kvalitetnih vinskih kultivara, PZ Maslina i vino na području Tinja 10,6 ha visoko kvalitetnih kultivara, Jurjević vina d.o.o. 125 ha visoko kvalitetnih vinskih kultivara na području Ninskih Stanova, Grgur Vinski d.o.o. i Kraljevski vinogradi d.o.o. po 19,0 ha visoko kvalitetnih vinskih kultivara u Petrčanima, OPG Zoran Pantalon 15,0 ha visoko kvalitetnih kultivara u Zatonu, Tilia d.o.o. na Figurici u Smilčiću 7,0 ha, više OPG-a na području Nadinskog blata cca 150 ha te ostalo OPG-i na području Ravnih kotara, osobito Smilčića, Polače, Zemunika i dr. Prema procjeni Poljoprivredno-savjetodavne službe na području Županije ima cca 2.000 ha pod vinovom lozom, dok službenim podacima o upisu vinograda u sustav ARKOD-a (identifikacija zemljišnih čestica pomoću ortofoto karata) i podacima o upisu u vinogradarski registar još uvijek ne raspolažemo.
Do ulaska u EU
Gledajući u povijest ovog kraja 1870. godine nekadašnji Kotar Zadar (Zadarski otoci, mjesta u zaleđu do Nadina, Biograd, Nin i Pag) imao je 9.285 ha pod vinogradima, dok podaci iz 1927. godine govore kako je samo Kotar Benkovac (današnje područje grada Benkovca i Obrovca) pod vinogradom imalo 3.080 ha. 1956. godine područje današnje Županije (općine Zadar, Biograd na moru, Benkovac i Pag) imalo je 7.683 ha.
Današnje stanje samo je djelić onoga što se nekada na ovim prostorima obrađivalo.
 Prostora je ostalo za nove vinograde, ali vremena više nema, jer ulaskom u EU moći će se samo obnavljati postojeći, ali bez podizanja novih.
Do Domovinskog rata vinogradi su se sustavno napuštali, a najveće površine upravo su tijekom rata uništene. Etiketa koja je krasila vinogradare ovog kraja bila je vrsnost u provedbi svih agrotehničkih mjera i proizvodnja dobre sirovine za vino. Međutim, kao što je na samom početku rečeno nedostajalo nam je kvalitetnih i prepoznatljivih vina. Stoga, paralelno s podizanjem novih nasada radilo se i na edukaciji vezanoj za kvalitetu vina.
Kaštelanac predvodnik vinara
Lokalne manifestacije na kojima se je krenulo s ocjenjivanjem vina kao što su „Vinkovo” u Stankovcima, „Vincro” u Polači uvelike su doprinijele kvaliteti naših vina. One veće kao što su „Vinfest” u Benkovcu i „Donat Wine 2011″ došle su tek nakon što su prve medalje osvojene na „Sabatini” kada se je počelo pričati o čudesnim vinima s područja Zadarske županije. Još uvijek nama ne tako davne 2004. godine kada je Zadar bio domaćin vinogradarsko-vinarskoj manifestaciji „Sabatina” među brojnim prispjelim uzorcima vina za ocjenjivanje bilo je samo jedno s područja Zadarske županije i to vino Zlatka Kaštelanca koje je tom prigodom osvojilo i zlatno odličje. On je bio predvodnik dobrih vinara. Prošle godine na istoj manifestaciji sudjeluju naši vinari sa 54 vina i osvajaju medalje. Danas u Županiji imamo 36 registriranih vina i više mini vinarija. Po broju ekoloških vinogradara u samom smo vrhu u državi tako da 23 proizvođača proizvode na površini preko 80 ha sirovinu iz koje se dobiva u svijetu posebno cijenjeno ekološko vino. Međutim, vrijeme recesije i gospodarska kriza koja se osjeća u svim segmentima življenja na svim kontinentima svijeta nametnula je i našim vrijednim vinarima „krizu punih bačava”. Službene podatke o zalihama vina još nemamo, ali sudeći po riječima proizvođača one nisu male.
Kap u moru europskog vinarstva
Međutim, kako je sveukupna hrvatska proizvodnja vina svega 1,2 milijuna hl što u odnosu na Francusku i Italiju koje godišnje proizvedu cca 45-50 milijuna hl i Španjolsku sa 34 milijuna hl predstavlja kap u moru njen plasman mogao bi se „utopili” kroz tihi izvoz, dakle u turističkoj sezoni na kućnom pragu.
Hrvatska pod vinogradima ima 32.700 ha s proizvodnjom od 197.979 t grožđa i 1,2 mil. hl vina koju proizvodi 16.504 OPG-a upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (podaci iz 2009.).

  TRI VINOGORJA

Prema regionalizaciji vinogradarskih područja RH na području Županije su tri vinogorja:
Paško vinogorje
Zadarsko-biogradsko vinogorje
Benkovačko-stankovačko vinogorje
Na svakom od ovih vinogorja s obzirom na pedoklimatske uvjete sadili su se preporučeni ili dopušteni kultivari. Crne sorte zastupljene su sa 77,30 % (plavina crna, cabernet sauvignon, merlot, babić crni, grenache crni i dr.), dok su bijele sorte zastupljene sa 22,7% (debit, maraština, gegić bijeli i dr.).

  KRČENJE VINOGRADA

Svjetska proizvodnja prema podacima za 2010. godinu Međunarodne organizacije za vino sa sjedištem u Parizu iznosi 7.500.000 ha, od čega na zemlje članice EU otpada oko 3,63 milijuna ha, a izvan EU 3,92 ha.
Najviše površina pod vinogradima ima Španjolska 1,08 mil. ha, slijede Francuska s oko 825.000 ha, Italija sa 798.000 ha, Turska sa 500.000 ha, Kina 490.000 ha, dok naši susjedi Mađari imaju 68.000 ha, Srbija 60.000 ha i Slovenija 17.000 ha.
Svjetska proizvodnja vina kreće se oko 260 mil. hl, što je manje za 11 mil. hl nego godinu ranije. Razlog smanjenju je krčenje (31.000 ha iskrčeno u Španjolskoj, Italiji 14.000 ha, Francuskoj 12.000 ha, Bugarskoj i Mađarskoj 2.000 ha i u Portugalu i Grčkoj po 1.000 ha), ali i klimatske prilike.