Pritisak kapitala jači od zaštite prava radnika

Fiskalne kase pomogle su da radnice ne mogu ostati duže od radnog vremena, ali ne rješavaju problem u cijelosti, jer naši prodavači nakon što se trgovina zatvori rade druge poslove. To je veliki problem. Trgovine su smanjile broj radnika na minimum pa radnici uz veliki napor odrađuju posao i to uglavnom na način da dolaze ranije i ostaju duže

Najveći broj zaposlenih u Hrvatskoj, a tako i na području Zadarske županije, radi u uslužnoj djelatnosti, mahom trgovini. Plaće godinama nisu rasle već naprotiv, padale su. U izradi je Prijedlog novog zakona o radu. Što on donosi, koje su mu prednosti, mane i je li uopće potreban, pitali smo Zlaticu Štulić, dipl. pravnicu, predsjednicu Sindikata trgovine Hrvatske koja je boravila u Zadru.
*Kakav je stav sindikata zaposlenih u trgovini u odnosu na prijedlog novog Zakona o radu. Je li on povoljniji ili nepovoljniji za trgovce?
– Prijedlog novog zakona o radu po mišljenju stručnog tima u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske nepovoljniji je od dosadašnjeg. On donosi niz nepovoljnijih rješenja koja se, primjerice, odnose na norme vezane za otpremninu, norme koje se odnose na mogućnost otkaza ako poslodavac ne može isplatiti plaću radniku i slično s čim se mi iz sindikata trgovaca ne možemo složiti. Naime, po ovom prijedlogu, osnovni cilj zbog kojeg se ide u izmjene postojećeg zakona je povećavanje fleksibilnosti na tržištu rada i mogućnost zapošljavanja. Mi držimo da se predloženim izmjenama Zakona o radu to neće postići već da je novo zapošljavanje moguće jedino i isključivo novim investicijama i razvojem gospodarstva u Hrvatskoj.
*Trgovci su se dosta bunili zbog rada blagdanima i nedjeljama te fleksibilnoga radnog vremena koje može biti od 0 do 24 sata. Ima li novosti vezanih uz ta pitanja?
– Na žalost ne, iako mi stalno ističemo kako trgovina nije takva djelatnost koja bi trebala raditi od 0 do 24 sata pa samim time smo i protiv noćnog rada, ali i rada blagdanima i nedjeljama. Svjesni smo povećanja posla tijekom turističke sezone pa onda smatramo da, ako već treba biti noćnog rada, neka to bude samo u slučajevima kad je to zaista nužno. Ovaj novi prijedlog zakona stručna grupa u SSSH drži kako je nepotreban jer postojeći zakon sasvim dobro regulira sva potrebna pitanja i prilagođen je zakonima Europske unije. To samo treba poštovati, ali čini se da je pritisak kapitala jači od napora da se zaštite prava radnika.
*Spomenuli smo kako su plaće u trgovinama male. Hoće li se to promijeniti?
– Trgovina je djelatnost gdje su plaće izrazito niske. Na državnoj razini prosjek je oko tri tisuće kuna što je tek nešto više od minimalne plaće. Ovaj novi zakon, međutim, ne dira tu sferu već je ona određena kolektivnim ugovorima. Nije nam, međutim, jasno kako se misli provoditi prijedlog koji se odnosi na otkaz ukoliko poslodavac ne može isplatiti radniku plaću. To zato što postoji neki ugovor koji su potpisali radnik i poslodavac i u kojemu je među ostalim navedena i visina plaće. Obje strane trebaju se pridržavati potpisanog ugovora pa smatramo suvišnim donošenje ove norme. Poslodavac je do sada u situacijama kad nije mogao isplatiti plaću mogao radniku ponuditi novi ugovor, a ovaj prijedlog po svemu se čini ide k tome da samo olakšava poslodavcima uručivanje otkaza bez da se organizira zbrinjavanje radnika i slično.
*U trgovini većinom rade žene. Ima li problema vezanih uz porodiljne dopuste i bolovanja radi bolesti djece?
– Od novozaposlenih u trgovini gdje su mahom žene, više od 80 posto je na određeno vrijeme. U pripremi je i zakon o privremenim i povremenim poslovima što će se, također negativno odraziti na način da će rušiti cijenu rada u ovoj djelatnosti. No najveći problem s radom na određeno vrijeme je što je on često diskriminatoran, a naročito prema ženama. Sve je formalno zakonito, ali žene često ostaju bez posla kad odu na porodiljni ili kad imaju bolesno dijete.