Jedna od rijetkih konstanti je rast duga

Slika korisnika admin
Fabio ŠIMIĆEV
Zadarski Reformisti na jučerašnjoj konferenciji za medije govorili o potrebi obuzdavanja duga

U 25 godina postojanja hrvatske države jedna od rijetkih konstanti je rast duga. Nikada se nije dogodilo da je stanje javnog duga, 31. prosinca bilo manje ili barem jednako onome od 1. siječnja tekuće godine, bilo to u apsolutnom kunskom iznosu ili postotku duga prema bruto nacionalnom proizvodu. U ovom trenutku javni dug iznosi gotovo 90 posto BDP-a. Niti jedna vlada, bila desna ili lijeva nije se uhvatila u koštac da riješi ovaj problem, poručili su zadarski Reformisti na jučerašnjoj konferenciji za medije, nudeći pritom i neka svoja rješenja putem kojih bi se ovaj gorući problem mogao obuzdati.

Rizik i veće kamate

- Dug je 1999. iznosio 47 milijardi kuna, a 2015. godine dosegao je 285 milijardi kuna. Na vrhuncu eksplozije javnog duga od 2010. do 2013. godine dug je rastao tempom od 550 kuna na sekundu. Danas svako dijete koje se rodi u Hrvatskoj rodi se s dugom od otprilike 6.700 kuna. To je naša istina, kazao je predsjednik zadarskog ogranka Reformista Damir Mišlov.

Zdenko Jukić, dopredsjednik GO zadarskih Reformista osvrnuo se na nedavnu izjavu ministra Lalovca, po pitanju kamatnih stopa.

- Ministar Lalovac je dao izjavu kako mu nije jasno zašto su u Hrvatskoj kamate od 6 do 8 posto, dok su vani od 1 do 2 posto. Razlog je prozaičan. Radi se o tome da problem javnog duga u Hrvatskoj diže rizik hrvatske države na vanjskom tržištu kod zaduživanja. Svaki rizik vam automatski vuče i osiguranje od tog rizika, a to su povećane kamate, pojasnio je Jukić, nastavljajući kako višak novca koji se plasira na tržište (od banaka) i koji bi trebao biti pristupačan gospodarstvenicima jednostavno uzme država.

- Zadnji put zaduženje je bilo 500 milijuna eura. Toliko se hrvatska država zadužila kod dvije banke, PBZ i Zagrebačke banke, po stopi EURIBOR-a, uvećanoj za 4,25 posto. To je već stopa od 6-6,5 posto. Vjerujete, ni jedan poduzetnik u Hrvatskoj ne može izdržati ni kratoročne kredite s takvim postotcima, kazao je Jukić, ističući kako je potrebno rasteretiti državu kao potrošača gdje preko 90 posto prihoda ide u plaće, kako bi ostao višak novca na bankarskom tržištu koji bi banke onda morale plasirati poduzetnicima.

- A kada nešto morate plasirati, onda je normalno da padaju i kamate, istaknuo je Jukić.

Druga stvar koja razara hrvatsko gospodarstvo je unutarnja nelikvidnost.

- Preko 67 milijardi kuna u Hrvatskoj odnosi se na neplaćanje. Imamo najduže rokove plaćanja u istočnoj Europi, u prosjeku 48 dana, a samo Grčka u Europi je s više dana, 51 dan. Trgovina, industrija, građevina najviše kasne s plaćanjem, pojasnio je Jukić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno