Spas u spomeničkom vinogradarstvu

Konkurencija vina na tržištu EU raste, a hrvatska proizvodnja i izvoz padaju.
Stoljetne hrvatske otočke vinogradarsko- vinarske zadruge su pred stečajem.
Najbolji vinogradarski položaji (terase, strane, bande i kose) napuštaju se.
Ljudi iseljavaju.
Otočko vinogradarstvo je pred propašću.
Kako to zaustaviti, pitaju me laureati ovogodišnje Sabatine, polački ekološki vinar i uljar Bobanović i načelnik općine Stankovci Baradić, uspješni organizator vinskih priredbi i ekološki maslinar.
Bruxelles donosi mjere potpore u poljodjelstvu EU. Najčešće prema općim ciljevima uređenih zemalja.
Hrvatska kao tranzicijska zemlja treba ih iskoristiti, ali i donijeti posebne dodatne mjere za spas sredozemnog vinogradarstva.
Redovito bi trebalo  beskamatno kreditirati otkup grožđa i zalihe vina.
Novi zakon o uređenju VV proizvodnje s posebnom strategijom za sredozemno poljodjelstvo,  trebao bi takve vinograde u zaštićenim područjima proglasiti spomenicima kulture ljudskog rada i izdržljivosti.
Povezati ih s tradicijskim vrijednostima kraja, običaja i načina življenja, starih kultivara grožđa i tehnologije prerade.
Stvarajući posebne institucije, muzeje, vinske ceste, vinske centre s vinotekama i vinarijama u sklopu seoskog turizma.
Spomeničkim vinogradarstvom sufinancirala bi se VV proizvodnja.
To su dosad učinile zemlje, kao Francuska i Španjolska. Bliži su nam primjeri Austrije, Italije i Grčke s vrlo dobrim rješenjima za nas.
Uvažavajući naše posebne okolnosti, njihova iskustva treba uzeti u obzir, inače ćemo kao prva zemlja sredozemlja ostati bez višetisućljetnog vinogradarstva, a otoci bez ljudi.
Vaš Bage