Gluščević: Muzej treba razmišljati o novoj zgradi

Gluščević kazao da valja početi ozbiljno razmišljati o novoj zgradi Muzeja te da, s obzirom na to da je Muzej vlasnik sadašnje zgrade kao i kompleks sv. Nikole, u taj projekt on ne bi ušao “od nule”. Prema riječima Gluščevića, novi bi muzej trebao zadovoljavati potrebe arheološke i muzejske struke u idućih stotinu godina

U povodu proslave svoga dana Arheološki  muzej Zadar jučer je organizirao niz događanja koja  su započela konferencijom  za medije, na kojoj je dr. sc.  Smiljan Gluščević dao iscrpan pregled aktivnosti  Muzeja u protekloj godini te  najavio neke važne događaje  koje će Muzej organizirati i  aktivnosti koje će obaviti u  skorije vrijeme.
Istraživanja
Izlaganje o nedavnim aktivnostima muzeja  Gluščević je započeo osvrtom na muzejske publikacije.
– Kao što vjerojatno i znate  od 1959. godine izdajemo  ugledan arheološki znanstveni časopis ‘Diadora’. Do  sada je izdano 24 brojeva, a  u posljednje je vrijeme časopis doživio znatne promjene. Osim ukupnog redizajna  izgleda, dobio je međunarodnu redakciju, a radovi se  objavljuju dvojezično, kazao  je Gluščević.
Istaknuo je da su u protekloj godini postavili veliku  izložbu o spomenutoj antičkoj luci u Zatonu koja je  najveća izložba podmorske  arheologije u Hrvatskoj.
– U Svetom Donatu smo  udomaćili izložbu ‘Dolazak  u Baštinu’ te ‘Gluho zvono’  našeg kipara Petra Barišića.  U Donatu smo bili domaćin  nastupu niza glazbenih zborova. U svim je navedenim  događanjima naš Pedagoško-andragoški odjel  imao ‘svoje prste’, kazao je  Gluščević dodajući da su inventarizacija građe i arheološka istraživanja najvažnije djelatnosti Muzeja.
– Tijekom 2011. godine  vodili smo niz manjih istraživanja u Zadru i okolici,  ali smo i nastavili neka veća  istraživanja. Prije svega riječ  je o istraživanjima srednjovjekovne katedrale u Udbini u  sklopu kojih je poduzeto  mnogo antropoloških istraživanja, potom o istraživanjima crkve i samostana sv. Jurja u Caskoj te o  istraživanjima bazilike u  Novalji. U tijeku su i istraživanja prapovijesnih  gradina na području  Kruševa. U Zadru se istraživalo na Trgu Petra Zoranića i Poljani Šime Budinića gdje je najvažniji nalaz kamenog sarkofaga s ostacima četiri pokojnika. Arheološki muzej je vodio i  najveće podmorsko ovogodišnje istraživanje na Jadranu. Riječ je, naravno, o zatonskoj antičkoj luci. Što se  tiče inventarizacijskih poslova, valja istaknuti da oni  teku neprekidno i da je prije  petnaestak dana započeo  posao koji svi dugo čekamo –  konačno uređenje antičke  zbirke, kazao je Gluščević.
Ide 180. godišnjica
U skorijem razdoblju Muzeju predstoji obilježiti 180.  godišnjicu svog kontinuiranog djelovanja, što ga čini  najstarijom kulturnom institucijom našeg grada. Doznali smo i da je u planu  organizacija izložbe o obitelji Špralja čiji su svi članovi  “upleteni” u likovnu umjetnost. Kao jedan od najvažnijih problema Gluščević je istaknuo nepostojanje  traženih grijača kojima bi  bila omogućena konzervacija mokrog drveta, upravo  ona zahtjevna metoda konzervacije arheoloških nalaza  kojom je Arheološki muzej  Zadar započeo prvi u Hrvatskoj. Zato što Ministarstvo kulture još uvijek nije  odobrilo sredstva za traženi  grijač jedan šivani brod, izuzetna rijetkost među arheološkim nalazima, već 24 godine stoji u vodi, a drugi,  odnosno treći sedam godina  na pješčanom dnu mora ispred TN Zaton. Najzad je  Gluščević kazao da valja  početi ozbiljno razmišljati o  novoj zgradi Muzeja te da, s  obzirom na to da je Muzej  vlasnik sadašnje zgrade kao i  kompleks sv. Nikole, u taj  projekt on ne bi ušao “od  nule”. Prema riječima  Gluščevića, novi bi muzej  trebao zadovoljavati potrebe  arheološke i muzejske struke  u idućih stotinu godina.