93. zrakoplovna baza nije u prioritetima NATO-a

Slika korisnika admin
aerobaza_zemunik10
Ivan JAMIČIĆ
Pista zadarske zračne luke u lošem je stanju, a uskoro joj slijedi novo krpanje

NATO neće obnavljati niti sudjelovati u produljenju tzv. vojne piste Zračne luke Zadar. To je u razgovoru s direktoricom Irenom Ćosić potvrdila zamjenica ministra obrane Višnja Tafra. Tafra je prema riječima Irene Ćosić, naglasila da 93. zrakoplovna baza uopće nije u prioritetima NATO-a, kako se to često isticalo u hrvatskim vojnim krugovima. Potvrda je to naših saznanja kako već duže vremena baza Zemunik nije u sustavu Host Nation Suport za koju su je kandidirale Oružane snage RH. Time je jasno rečeno da u ovakvim geostrateškim okolnostima, Zemunik i nije od neke osobite važnosti za NATO.

Problem dug 700 m

Već duže vremena na Zemuniku se ne primjećuju veći infrastrukturni zahvati prema kojima bi se zaključilo da se baza priprema za prihvat NATO zrakoplova. No u Oružanim snagama Republike Hrvatske su uporno tvrdili da je Zemunik NATO baza sustava HNS iako je najveći zahvat u njoj bila rekonstrukcija sustava centralnog grijanja. Pristupanjem NATO-u, usta naših političara bila su puna refleksija na gospodarstvo koje će se odvrnuti poput začepljene slavine, ali se ispostavilo da je problem za državu, asfaltirati 700 metara vlastitog zemljišta. Zbog toga NATO zrakoplovi češće koriste zračne luke Split i Zagreb objašnjavajući to boljim komercijalnim i infrastrukturnim uvjetima. ZL Zadar se koristi pretežito kao prihvat za zrakoplove kad u nekadašnjoj bazi Udbina, vježbe imaju postrojbe specijalnih snaga. Jedina baza u blizini koja je pripremljena za HNS je nekadašnja baza JRV i PVO-a, a danas slovenske avijacije u Cerklju, blizu hrvatske granice.

Tako je za sad propala mogućnost da NATO, ako već neće kohezijski fondovi EU, pomogne svojoj članici da proširi pistu baze za koju se nekad u javnosti tvrdilo da će u budućnosti biti jedina NATO baza. Uprava ZL Zadar u situaciji je kad je aktualna vlast, svojim operativnim planom razvoja hrvatskih zračnih luka do 2020. odredila jedino ZL Dubrovnik kao mogućeg aplikanta za EU fondove i time drugima onemogućila pristup europskom novcu.

- To je malo diskriminirajuće jer je u operativnom programu razvoja hrvatskih zračnih luka do 2020. moglo stajati da fondovima mogu aplicirati sve zračne luke koje to mogu. Posljedica je da će npr. ZL Split u svoj razvoj ići samostalno. Istina, u spomenutom operativnom programu stoji da se može mijenjati, ali je zapisano i da će 2018. biti provedena revizija istog, rekla je Irena Ćosić.

Sigurnost pod nadzorom

Umjesto proširenja piste, projekta od kojeg se ne odustaje, na vidjelo je došao drugi problem. Vojno-civilna pista ili pista br. 1 u vrlo je lošem stanju. ZL Zadar svako malo intervenira krpajući pukotine, ali je donijeta odluka da će ove zime pista biti presvučena novim, 5 centimetara debelim slojem asfalta. Prema Prostornom planu Zadarske županije, predviđeno je i proširenje tzv. civilne ili piste br. 1 sa 2.000 na 2.500 metara, ali je ocijenjeno da bi to bio "Sizifov posao" budući da bi se i na jednoj i na drugoj strani proširenja piste, zadiralo u privatne parcele. Civilna pista, za razliku od vojne, nije opremljena ILS-om, tj. nije opremljena za instrumentalno sletanje, pa se koristi samo 20 posto. Vojna pista koja bi se sa sadašnjih 2.500 metara duljine trebala produljiti na 3.200 nema takvih problema, budući da se u sjeverozapadanom dijelu nastavlja na državno zemljište. No, je li pista zapravo u takvom stanju da je ugrožena sigurnost u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo su nam rekli da o tome nema nikavih uvjetnih mišljenja ili ograničenja Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo po pitanju trenutnog korištenja uzletno sletne staze na Zračnoj luci Zadar (civilni i vojni dio).

- Stanje piste i sigurnost operacija su kontinuirano pod nadzorom Agencije, rekao je glasnogovornik Eduard Šoštarić za naš list.

U podrum kontrolnog tornja prodire voda?

Na marginama ovih sigurnosnih problema, pojavio se i problem s kontrolnim tornjem. Toranj star 40 godina, prema dobro obaviještenim izvorima, navodno je toliko loše napravljen da je u podrum, u kojem se nalazi oprema važna za sigurnost letenja, počela prodirati voda. Uz sve to, toranj se nalazi na takvom mjestu da se vizualno ne vidi prilaz zrakoplova iz pravca sjeverozapada, tj. slijetanje na vojnu pistu, pa se taj nedostatak pokriva kamerama. No da je i ovdje situacija alarmantna, opovrgavaju u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe.

- HKZP je osnovao radnu skupinu za izradu prijedloga poboljšanja infrastrukture u Zadru kako bi se procijenila primjerenost sadašnje kvalitete radnih prostorija u odnosu na operativne potrebe i standarde te slijedom te analize i procjene da se predlože mjere poboljšanja, uključujući i mogućnost izrade novog objekta. Međutim, niti se može govoriti o lošim građevinskim radovima, niti se poplavljuje podrum, niti sobe u kojima su smješteni uređaji za sigurnost zračne plovidbe. Toranj u Zadru, kao i većina od ostalih devet tornjeva su stari oko 40 godina. Jedna od opcija koja se razmatra u okviru gore navedene radne skupine jest i mogućnost izrade novog objekta. Prethodno se moraju analiziraju svi imovinsko-pravni aspekti, troškovi, županijski građevinsko-urbanistički planovi, a također i planovi i dogovori s našim partnerima u zrakoplovstvu na tom području - Zračne luke Zadar te HRZ/PZO-a, kaže se u odgovoru na upit odaslan Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe.

Kako je otprije poznato da ZL Zadar ide u rekonstrukciju i proširenje sadašnje stajanke, u ovom projektu nije predviđeno izmještanje ili gradnja novog kontrolnog tornja. Direktorica Irena Ćosić kaže kako ne bi imala ništa protiv da se toranj izmjesti u vojni dio aerodroma, ali da zasad o tome nema razgovora jer je toranj infrastrukturni objekt ne ZL Zadar, nego HKZP-a.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno