HORECA GRUPA Filipović: Za usavršavanje radnika trošimo jako puno novca i opet ih teško pronalazimo

Slika korisnika mkvanja
Član Uprave poznatog hotelijera požalio se na konferenciji u Petrčanima
Poslujemo na otoku koji je sto kilometara udaljen od kopna, otoku čije je ime teško iti izgovoriti pa je podizanje razine usluge u svakom smislu na onu najvišu moguću bio jedini put. No da bi takvu uslugu nudili, važno je imati isto tako i kvalitetne radnike, kaže Goran Filipović, član Uprave Grupa Jadranka
Vedran SITNICA
Predavači na cjelodnevnom panelu u hotelu Iadera u Punta skali

U sklopu cjelodnevnog panel predavanja koje već četvrtu godinu za redom organizira HoReCa Grupa, jučer se u Hotelu Falkensteiner Iadera u Punta skali u Petrčanima raspravljalo i o aktualnoj  temi pod naslovom  „Izazovi tržišta koje se suočava s manjkom radnika  i visokim porezima“.  Darko Knez, predsjednik Uprave tvrtke Badel 1862  i Goran Filipović, član Uprave Grupa Jadranka, govorili su o konkretnim problemima s kojima se u poslovanju susreću, dok je Tonči Glavina, državni tajnik Ministarstva turizma iznio sve ono što su Vlada i ministarstvo učinili do sada i što planiraju učiniti kako bi poduzetnicima,  a posebice onima iz sektora turizma, olakšali poslovanje i opastanak na  vrlo zahtjevnom i promjenjivom tržištu.
Filipović je iznio primjer Jadrankinih hotela na Lošinju gdje su, kako bi  opstali i mogli biti konkurentni,  razinu usluge podigli na onu najvišu, a  gastro ponudu bazirali isključivo na domaćoj proizvodnji povezavši se s  lokalnim proizvođačima mesa, voća i povrća.

 Nema šljiva za šljivovicu

- Poslujemo na otoku koji je sto kilometara udaljen od kopna, otoku  čije je ime teško iti izgovoriti pa je podizanje razine usluge u svakom  smislu na onu najvišu moguću bio jedini put. No da bi takvu uslugu nudili, važno je imati isto tako i kvalitetne radnike. Upravo u njihovo školovanje i usavršavanje mi trošimo jako puno novca i usprkos tome imamo  i dalje problema za pronaći ih, upozorio je Filipović, a Knez je ukazao na  činjenicu da Hrvatska kao zemlja nije dovoljno brendirana i prepoznatljiva u svijetu, što je poentirao kao ključnu stavku razvijanja brendova i  poslovanje  gospodarstvenika iz svih branši.
- Naša je tvrtka prolazila teška vremena, imali smo uspone i padove, a  danas, nažalost, naš najpoznatiji i najtraženiji brend u inozemstvu je šljivovica. No tu nailazimo na drugi problem. U Hrvatskoj nemamo kvalitetnih šljiva, već njih moramo uvoziti iz Makedonije i Srbije. To je također veliki problem i to treba mijenjati, istaknuo je Knez.  
Njih je svojim izlaganjem ohrabrio državni tajnik Glavina podsjećajući  na nedavnu reformu kojom su poslodavci rasterećeni troškova za  smještaj i prehranu djelatnika.

- Na taj je način 300 milijuna kuna vraćeno natrag u sektor kako bi poslodavci mogli podići plaće svojim djelatnicima. U tijeku su izmjene vezane uz porez na dohodak kojima se opet olakšava poslodavcima da  svojim radnicima povećaju primanja, odnosno da im isplate naknade u  vidu nagrada, božićnica, 13. plaće i slično, a nedavno smo smanjili PDV  na svježe meso, ribu, voće i povrće što se već odrazilo na snižavanju cijena tih proizvoda i u konačnici olakšica, kazao je Glavina izražavajući  zadovoljstvo zbog najava više od 70 posto hrvatskih poslodavaca da će  iskoristiti poreznu olakšicu na dohodak koja stupa na snagu danas, 1.  prosinca.

Porezne olakšice na dohodak

- To je najbolji pokazatelj da idemo u dobrom smjeru, naglasio je Glavina napominjući kako bi uskoro trebala zaživjeti i reforma koja se odnosi na smanjenje PDV-a na uslugu, odnosno njegovo korigiranje.  Najavio je i skoru reorganizaciju, odnosno kompletnu reformu turističkog  sustava, odnosno turističkih zajednica s ciljem stvaranja destinacije i  razvoja po načelu destinacijskog menadžmenta.
- Želimo stvoriti jedinstvene, specifične i logične  destinacije na lokalnoj i regionalnoj razini, a nacionalnu, Hrvatsku turističku zajednicu pozicionirati kao marketinšku agenciju koja će moći odgovoriti na izazove  koje imamo na svjetskoj razini, koja će se prvenstveno i najviše baviti  promocijom, razvojem nacionalnog brenda i ulaganjem na način da budemo konkurentni sa zemljama koje su turistički puno veće od nas i  imaju puno veće budžete za ulaganja, kazao je Glavina osvrćući se i na  problem radne snage koja se zadnjih nekoliko godina rješavala  jednokratnim, »vatrogasnim mjerama«, odnosno podizanjem kvota za uvoz  strane radne snage. Državni tajnik je istaknuo kako su u Vladi i resornim  ministarstvima svi svjesni kako je potrebno donijeti dugoročne mjere pa  se na tragu toga došlo do ideje o pokretanju Centara kompetentnosti.

- To je nova, dugoročna mjera kojom želimo odškolovati najkvalitetnije kadrove u Hrvatskoj, ali ne samo mlade i one koji dolaze iz strukovnog  obrazovanja nego i sve djelatnike u turizmu, kao i kroz prekvalifikacije  i  obrazovanje odraslih.  Centri kompetentnosti služit će svim onima koji  rade u sektorima gdje je potrebno konstantno podizanje kompetencija.   Za tu svrhu iz fondova EU osigurali smo 500 milijuna kuna, odabir je napravljen i raspisan   natječaj Ministarstva obrazovanja za infrastrukuturu.  Nakon toga slijedi najvažniji dio - obrazovanje  programi i razmjena, kazao je Glavina dodajući kako je u planu povezivanje tih centara s najboljim takvima na svjetskoj razini.

Sezona najkraće traje na - Jadranu

Ovaj državni tajnik je naglasio kako se na taj način želi dugoročno doskočiti problemu radne snage, obrazovati najkvalitetniji kadar, ali i potaknuti te ljude da ostanu u Hrvatskoj. U planu je otvaranje šest centara  kompetentnosti i to u Dubrovniku, Splitu, Puli, Opatiji, Osijeku i Zaboku  za koje u ministarstvu turizma očekuju da će postati centri kompetentnosti u turizmu koji će značajno utjecati na kvalitetu radne snage u toj  izuzetno važnoj gospodarskoj djelatnosti. Glavina je napomenuo kako  Ministarstvo turizma jako usko surađuje s Ministarstvom rada po pitanju stalnih sezonaca naglašavajući kako poslodavci sve više koriste i tu  mjeru te da se pozitivni rezultati već vide.  Naglasio je i kako je u Hrvatskoj trenutačno 15-ak top destinacija u kojima se više ne govorio o sezoni, već godini ističući kako se predsezona i postsezona i u drugim destinacijama značajno produljuju. S žaljenjem je, međutim, konstatirao kako turistička sezona najkraće traje uz Jadran, a razlog za to on smatra  činjenicu da se u tim dijelovima Hrvatske turistička ponuda svodi na  proizvod »sunce, more, odmor«.

- To treba mijenjati, a činjenica da se sezona produljuje te da imamo  top 10 destinacija gdje turizam traje cijelu godinu pokazatelj su kako  smo na pravom putu i u tom segmentu, zaključio je Glavina.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (2 glasova)