Mnogim ljudima je danas sve dostupno, ali ne znaju ništa

Slika korisnika martinazd
Gostovanje u Knjigozemskoj
Imamović je dosad objavio pet romana, a u zadnjemu, »Teroristu« koji je objavljen prošle godine, priča o dolasku islamskih militanata u Bosnu i Hercegovinu tijekom rata od 1992.do 1995. godine. Autor drži kako je ova tema bitna za Hrvatsku
Marin GOSPIĆ
Emir Imamović Pirke

Knjigozemska je ovog petka u suradnji s udrugom za kreaciju Kultipraktik ugostila Emira Imamovića, zvanog Pirke.
Pirke je Tuzlak s adresom prebivališta u Šibeniku, dok je po vokaciji novinar, pisac, urednik, scenarist, kulturtreger, ali i direktor Festivala alternative i ljevice.
Svestranog Imamovića predstavio je njegov dugogodišnji urednik, suradnik i prijatelj, Kruno Lokotar, koji je maestralno proveo svog gosta kroz sve njegove aktivnosti, od samih početaka novinarstva, do publikacije njegovih pet romana, ali i do FALIŠ-a koji je kroz sedam godina okupio recentna imena gostiju i zavidan broj publike, koja rado sudjeluje u političkim diskusijama koje su sastavni dio Festivala.
Tuzlak sa šibenskom adresom, kritički se osvrće na novinarstvo i pisanja uopće. Ističe kako živimo u vremenu poplave raznovrsne medijske i književne industrije u kojima se gotovo sve objavljuje.

Izumiranje zanimanja

- Čini mi se da nije ništa napisano što nije objavljeno, a to je velika šteta, naglasio je Pirke, ističući kao rak ranu činjenicu kako izumiru zanimanja koja su beskrajno važna, misleći na ulogu urednika, redaktora i lektora, neovisno je li riječ o književnoj ili medijskoj publikaciji općenito.
Imamović posebno proziva sveuopću prisutnost nepismenosti koja u kombinaciji s hiperinflacijom vijesti ne opismenjuje i ne informira čitatelje.
- Danas imamo ljude kojima je sve dostupno i koji ne znaju ništa. Nijedna profesija nije doživjela takve galopirajuće promjene kao novinarstvo, poručio je Imamović koji je svoj novinarski put prošao od pisaćeg stroja do kompjutora.
Iako preferira klasično printano izdanje medija, Pirke nije protivnik tehnologije, samo smatra kako je potrebno vrijeme da se ljudi nauče služiti s njom, ali se boji da će do tada šteta biti velika, te objašnjava:
- Ovo je neko vrijeme kao kada su se ljudi učili na televizore u kući, pa su onda gledali sve. Nadam se da će to ipak jednom doći na svoje, ali se moramo naučiti služiti s tehnologijom, poručio je Pirke.


»Nisam protivnik tehnologije, samo smatram kako je potrebno vrijeme da se ljudi nauče služiti s njom, ali se bojim da će do tada šteta biti velika. Ovo je neko vrijeme kao kada su se ljudi učili na televizore u kući, pa su onda gledali sve

Emir Imamović Pirke

Ovaj prekaljeni novinar koji je poznat po brzom tipkanju, jer osim što radi u brojnim redakcijama, pa je ograničen vremenom, posebno poštuje zadane rokove koje smatra majkom kreativnosti.
- Razmišljanje kako rokovi ruše kreativnost je najveća budalaština. Rokovi u novinarstvu moraju postojati, kao i u svakom drugom poslu. Istreniran sam kroz razne redakcije i poznat sam po brzom pisanju. Pišem onoliko koliko rok traje i napišem onoliko koliko se od mene traži. Za inspiraciju sam čuo, ali je nikada nisam sreo. Pisanje ne mistificiram, jer je to posao kao svaki drugi, pojasnio je Imamović.

Važnost rokova u novinarstvu

Od pet objavljenih romana, u petak se autor posebno referirao na zadnji roman »Terorist« koji je objavljen prošle godine u ediciji V.B.Z.-a u Zagrebu.
- Okvir priče je potpuno faktografski i govori o dolasku islamskih militanata u Bosnu i Hercegovinu tijekom rata od 1992.do 1995. godine, objašnjava autor koji smatra kako je tema koju razrađuje jako bitna, ne zbog toga što je on pisao o njoj, već zato što je bitna za Hrvatsku u kojoj je ona dosta zatvorena.
Osim što je novinar, redatelj, scenarist i još ponešto, ovaj svetrani Tuzlak je uz Srećka Horvata i Kruna Lokotara jedan od osnivača FALIŠ-a, odnosno Festivala alternative i ljevice u Šibeniku.
- Kada smo formirali ime festivala, inzistirali smo da ne bude licemjerja, tako da nikakva engleska riječ nije dolazila u obzir. To je festival koji je svojim imenom jasno ideološki određen, objašnjava Pirke, te nadodaje kako oni s festivalom ne glume da ne prodaju ideologiju, već da uz nju imaju prateće kulturne programe u kojima nema politike.
Festival koji ima koncept agore sastoji se od četiri večeri predavanja, javnih intervjua i debata na zadane teme s gostima iz regije, Europe i svijeta.
- Mi smo ovaj više ideološki nego politički Festival uspjeli izvesti, ne samo na javni prostor, nego na centralni trg. Svaku noć imamo publiku i nikada nismo trebali nikakvo osiguranje niti smo imali neki incident, poručio je Imamović.
U dobrom raspoloženju, večer zanimljivih tema se privela kraju uz brojna pitanja posjetitelja koji su nastavili druženje s gostom i njegovim urednikom i nakon službenog dijela programa.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)