Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

6 C°

Zbog njega zadarske palme i dalje njišu grane

02.12.2019. 10:15


Roko Štokov, »doktor za palme«, ove je godine jedan od laureata koji su dobili Grb gradonačelnika za doprinos Zadru. On je svoj dobio zbog toga što je prepoznatljive zadarske palme uspio spasiti od opasnog nametnika – crvene palmine pipe, zbog koje je veliki dio struke digao ruke, jer su vjerovali kako palmama više nema spasa.
– Do zaštite palmi sam došao slučajno. Kako sam završio Agronomski fakultet, najviše me zanimalo »kemijanje« različitih spojeva kako bi se došlo do najboljeg sredstva za zaštitu biljaka. Tako sam zadnjih nekoliko godina gledao kako nam propadaju palme. Najviše mi je bilo žao palme koja je bila na malom otoku kod Autohrvatske. Nije mi bilo jasno kako ih ne mogu zaštititi pa sam odlučio istražiti o kakvom se nametniku radi. Struka je rekla kako su čuli da nema rješenja i da ne znaju kako će to riješiti. Zainteresirao sam se za taj problem, a jedan kolega mi je rekao da postoji novi način za tretiranje pa smo to probali, ali nije bilo uspješno, započinje Štokov priču o pokušaju spašavanja ove prepoznatljive mediteranske biljke koja krasi veći dio priobalnih mjesta, a koji se pretvorio u pravu misiju i borbu protiv dosadnog nametnika, crvene palmine pipe koja je došla s dalekog istoka te je zarazila veliki dio palmi na Mediteranu. S ovim upornim nametnikom bore se i u Francuskoj, Španjolskoj Italiji te duž Jadranske obale.


Nije mogao dopustiti da sve palme propadnu
Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja Štokov nije odustao, nego se odlučno uhvatio u koštac s problemom jer, kako kaže, nije mogao dopustiti da sve palme propadnu.
– Mi te palme gotovo da ni ne doživljavamo, jer ih stalno vidimo, ali turisti ih obožavaju i stalno se fotografiraju ispred njih. To je ono što daje dodatni šarm našem gradu i bilo mi je žao da propadnu, istaknuo je te dodao kako ga je vodila misao da mora postojati neko rješenje.


»Palme smo počeli liječiti na svoju ruku i to probono, jer nije bilo vremena za čekati sve procedure od strane grada. Propale bi. Uhvatili smo se posla »5 do 12«. Zato smo djelovali brzo i natopili dvadesetak najkritičnijih i pokazalo se uspješno.
​Roko Štokov




– Odlučio sam ga pronaći. Problem je bio i kako natopiti palmu. Kad je ljeto i sokovi idu prema gore, štetnik se nalazi u srcu, a u jesen, kad sokovi idu prema dolje, palma se mora natapati s vrha i u palmu, zavisno o veličini, ide i do 70 litara sredstva. Najveći je problem bio kako ćemo to sredstvo naliti u što veći broj palmi u što kraćem vremenu, a opet i da to bude što jednostavnije i što jeftinije te da ne zaustavljamo promet. Dakle, problem je bio mehaničke prirode. Budući sam ja strojar u duši, dosjetio sam se načina teleskopske pumpe i regulatora i osmislio način kako da u jednom danu natopimo velik broj palmi, rekao je Štokov. Potom se »bacio« na pronalazak najadekvatnijeg sredstva kojim će uništiti palminu pipu, a da bude ekonomičan i ne oštećuje palmu. Našao je kombinaciju bioloških sredstva te je prilagodio koncentracije sastojka i potom je metodom pokušaja i pogrešaka našao onu formulu koja je najbolja.


Za palme bilo »5 do 12«
– Palme smo počeli liječiti na svoju ruku i to probono, jer nije bilo vremena za čekati sve procedure od strane grada. Propale bi. Uhvatili smo se posla »5 do 12«. Zato smo djelovali brzo i natopili dvadesetak najkritičnijih palmi, naravno pokazalo se uspješno. Pored Zadra radim i na cijeloj obali od Luna do Dubrovnika. Međutim, ove godine imamo problem jer je godina jako topla što pogoduje palminoj pipi. Ona ima duži ciklus razmnožavanja, odnosno dobili su generaciju više te smo ih morali politi još jednom. Palmina pipa staje migrirati kad je temperatura niža od 12 stupnjeva, a ukoliko je toplo kao ove godine, ona i dalje migrira i traži domaćina za preživljavanje. Palma je u svome središtu jako topla, u listopadu je u samom središtu palme bilo i 40 stupnjeva što je ovom kukcu idealno mjesto za razmnožavanje. Tek kad zapuše jaka bura i spusti se temperatura, onda palmina pipa miruje, ali njezina jaja ostaju unutra koja se onda sljedeću vegetacijsku sezonu aktiviraju i iz njih se izlegne nova generacija nametnika. Nametnik prolazi nekoliko faza – jaje, ličinka, kukuljica, imago te zadnji stadij odraslog oblika, koji dobije krila s kojima može preletjeti i do pet kilometara. Tako se zaraza i širi. Problem je što je to uvezeni nametnik pa nema prirodne neprijatelje i predatore, ali u zadnjih nekoliko godina počeli su ih jesti gušteri, miševi i vrane, tako da vjerujem kako će se kroz nekoliko godina priroda pobrinuti za ovo i da će sve doći na svoje, rekao je Štokov kojega su za nagradu predložili neki sugrađani. Kako je gradonačelnik pročitao o njegovom trudu i spašavanju palmi odlučio mu je dati nagradu i iznenaditi ga.


Voli »kemijanje«
Dodao je kako ga je oduvijek najviše interesirala ekološka zaštita biljaka, odnosno, kako kaže, »kemijanje«. Pojašnjava kako imamo situaciju gdje se proizvodi hrana, a proizvođač ne smije pustiti radnike u usjev zbog radne karence od dva-tri dana. Kako se to se poslije jede, kaže da ga je zanimalo kako to uskladiti na način da zaštita bude što prirodnija, a da bude isplativo i zdravo za ljude. Zbog toga je nedugo nakon završetka fakulteta putovao u Italiju.
Inače, ovaj mladi Zadranin je završio Agronomski fakultet u Zagrebu, nakon čega je radio razne poslove, među kojima su bili i za Agrokor, u poljoapoteci, a u Italiji se usavršavao. Nakon povratka je odlučio otvoriti svoju tvrtku te se baviti zaštitom biljaka. Zahvaljujući otrkiću kombinacije sredstava za spas palmi, trenutno radi po cijelom Jadranu i spašava palme od Dubrovnika do sjevera Paga. Za budućnost ima brojne planove, a želja mu je uvesti najnovije tehnologije koje uključuju senzore za detekciju kako bi mogao pronaći još efikasnije i ekonomičnije rješenje od ovoga kojega trenutno koristi. Otkriva kako ima još dva projekta, no ne stiže na njima raditi zbog mnogo posla oko palmi.
Izgleda da je pred ovim mladim i poduzetnim Zadraninom svijetla budućnost, a zadarske i dalmatinske palme će zahvaljujući njemu i u budućnosti njihati granama i krasiti vizure naših gradova.