Bunker na Vidikovcu kao polazišna točka nove turističke rute

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Transformacija i revitalizacija izgubljene kulturne baštine 20. stoljeće
Autor: 
Nije išlo u ritmu u kojem smo zamislili, teško je bilo koordinirati svih osam partnera, međutim, zadovoljni smo s time što smo napravili i onime što će se u dogledno vrijeme završiti, a to je i otvaranje jednog bunkera za javnost, da se sredi i da se kroz njega priča priču o svih ostalih dvjesto i nešto bunkera. Nakon idejnog projekta, koji je već napravljen, slijedi javni natječaj za odabir izvoditelja radova, najavila je Božić
Vedran SITNICA
Tim stručnjaka predstavio plan obnove bunkera u Zadru

Nakon temeljitog istraživanja i valorizacije bunkera, za revitalizaciju je odabran bunker na Vidikovcu koji će kroz projekt Revival biti obnovljen i uređen u svrhu razvijanja »vojnog turizma«, ali i za održavanje manjih događanja, izložbi i prezentacija. Riječ je o podzemnoj utvrdi pokraj koje će se uredit i zelene zone s vidikovcem, pješačkim stazama i javnim parkingom uz formiranje brojnih dodatnih sadržaja za rekreaciju, turizam i odmor. Radovi na obnovi bunkera na Vidikovcu, koji se naziva i bunker C-47, su u tijeku, a sam je bunker poslužio kao polazišna točka za formiranje nove turističke rute koja se u kružnom obliku proteže od Vidikovca, preko Musapstana, Crnog, Križa i Dračevca.

Baština izvan centra grada

Taj je plan, kao i drugi bunkeri u Zadru, predstavljen jučer u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, a Rafaela Božić, voditeljica projektnog tima, istaknula je važnost bunkera za grad i za stanovnike Zadra. Bitno da se i Zadrani i njihovi gosti bolje upoznaju sa svojom baštinom koja nije vezana samo za centar grada, rekla je Božić ističući kako je Sveučilište partner u smislu znanstvene podrške.
- Bilo je potrebno znanstveno valorizirati cijelu priču, pronaći bunkere, riješiti logistiku i slično, rekla je Božić. Nositelj cijelog projekta je partner iz Italije, Forlì kojima se svidjela ideja revitalizacije zadarskih bunkera. Projekt je već pri kraju, ali zbog korone ritam projekta je malo usporio.
- Nije išlo u ritmu kojem smo zamislili, teško je bilo koordinirati svih osam partnera, međutim, zadovoljni smo s time što smo napravili i onime što će se u dogledno vrijeme završiti, a to je i otvaranje jednog bunkera za javnost, da se sredi i da se kroz njega priča priču o svih ostalih dvjesto i nešto bunkera. Nakon idejnog projekta, koji je već napravljen, slijedi javni natječaj za odabir izvoditelja radova i onda se kreće s time, zaključila je Božić. Sam projekt uključuje prekograničnu suradnju talijanskih i hrvatskih gradova koji na svom području imaju zapuštene lokalitete, a ideja je da se projekt poveže s turizmom i razvojem dodatnog sadržaja.

Dio mreže od 250 bunkera

- Ovaj bunker dio je mreže od otprilike 250 bunkera za koje se pretpostavlja da su izgrađeni 30-ih godina prošlog stoljeća, pojasnila je Antonija Mlikota članica projektnog tima i profesorica Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru.
- Već smo ovim projektom dobili jako puno, ističe Mlikota, imamo dobru bazu za istraživanje naših bunkera i za njihovu valorizaciju. Kako je istaknula dalje, bunkeri su zanimljivi iz više aspekata. Zanimljivi su i arhitektonski i fortifikacijski, a imaju mjesto i na kulturnoj mapi grada.
- Bez obzira što su bunkeri zatvoreni, mislimo da su dosta dostupni javnosti. U dobrom su stanju iako ih nitko nije održavao, nedostaju oni pokretni dijelovi koji su se mogli ukrasti, no lako možemo vidjeti kako je pojedini bunker funkcionirao, rekla je Mlikota dodajući kako je javnost zapravo reagirala pozitivno na ove vijesti.
- Osim jednog negativnog komentara kojeg sam imala priliku čuti, reakcije su zaista pozitivne. Svi mi koji smo živjeli u Zadru, a pogotovo oni koji su rođeni tu imaju neke memorije vezane za bunkere, bilo da su to igranja, strahovi, nekakva ljubovanja, partiji, ili nažalost, sjećanje na ratna djelovanja. Mislim da smo oživjeli jedan dio prošlosti, zaključila je Mlikota koja je predstavila rad na bunkerima, istraživanja bunkera ispod bokanjačkog groblja.
Predstavila je i interaktivnu i informativnu web stranicu koja predstavlja ostvarenje važnih projektnih ciljeva, između ostalog dokumentaciju i vizualnu prezentaciju svih lokaliteta. Sveučilište u Zadru imalo je važnu ulogu u ovom projektu kao znanstveni partner u tom procesu i to stvaranjem kataloških karata i smjernica, videomaterijala i slično. Mlikota je također predstavila i tim koji je radio na projektu, a posebno je istaknula preminulog kolegu Vinka Bakiju koji je dao važan doprinos cijelom projektu.

Bunkeri stari gotovo sto godina

- On je bio uključen u projekt, a pridonio je naviše u kulturnom aspektu i promišljanju o budućem korištenju bunkera i ovim ga putem moram spomenuti, rekla je Mlikota.
Veliki dio podataka koji se našao u projektu prikupio je Jurica Vučetić, stručni suradnik na projektu, koji za sebe kaže da je entuzijast i zaljubljenik u vojnu povijest.
- Izgradnja bunkera počela je početkom 30-ih godina kada je odlučeno da se gradi nekoliko linija obrane koje su međusobno povezane. Prema mojim istraživanjima prvo su se gradili bunkeri na području Gaženice, Ploča i Dračevca jer su se napadi očekivali s te strane, a onda su građeni ovi na zapadu, ispričao je Vučetić te pojasnio povijesni značaj bunkrea i njihovu važnost za obranu.
- Kako bunkeri nemaju svoje oznake, mi nažalost, ne možemo točno znati koliko ih je bilo pa ja dan danas znam slučajno naići na neki bunker u nečijem vrtu, ali to je malo nezgodna situacija, kroz šalu govori Vučetić dodajući kako su bunkeri u ono vrijeme kad su građeni bili izvrsno zaštićeni i gotovo neprobojni.
Inače, projekt Revival financiran je kroz Interreg program prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014. - 2020., a ukupna mu je vrijednost 1.825.035,00 eura od čega bespovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj iznose 1.551.297,75 eura. Projekt je započeo s provedbom 1.1.2019. i traje do 31.12.2021. godine.

Suradnja sedam gradova

U projekt REVIVAL (Interreg Hrvatska – Italija) uključeno je Sveučilište u Zadru, hrvatski gradovi Zadar, Rijeka i Split te talijanski gradovi Forli, Campobasso, Cesenatico i Pesaro koji su iz trenutno zapuštenih prostora, a koji predstavljaju izvanredne primjere industrijske arheologije, racionalističke i modernističke arhitekture izgrađenih kroz 20 st., odabrali građevine i bunkere koje će oživjeti kroz projekt te se uklopiti u međunarodnu kulturnu rutu pod sloganom »Oživimo ih ponovno« Revitalizacija i ponovna upotreba izgubljene baštine 20. stoljeća.

Važna revitalizacija

U svim talijanskim i hrvatskim gradovima i mjestima uključenim u projekt, mnoga su zapuštena područja, zgrade (npr. ljetni kampovi, škole, vojarne, vojne utvrde) i industrijski kompleksi koji leže u zapuštenom i propadajućem stanju. Ovo je gotovo potpuno izgubljeno nasljeđe, koje se mora ponovno otkriti, revitalizirati i ponovno koristiti iz više razloga. REVIVAL će omogućiti transformaciju izgubljene kulturne baštine u kojem će relevantno napušteno nasljeđe imati središnju ulogu.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)