Prikazana tri šivana broda iz antičke luke u Zatonu

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Autentična zadarska izložba za 189. rođendan Arheološkog muzeja Zadar
Na izložbi su predstavljena tri šivana broda koja su pronađena u antičkoj luci u Zatonu, koje sam željela objediniti u jednoj izložbi. Prva dva broda su izvađena iz mora i konzervirana, dok se treći još uvijek nalazi pod morem. Posjetitelji izložbe moći će vidjeti originalne djelove brodova Zaton 1 i 2, model broda Zaton 2 i maketu ostataka Zaton 3, koju je izradio Nikola Budimir iz Hrvatskog saveza brodomaketara, kazala je autorica izložbe Dušanka Romanović
Vedran SITNICA
Jakov Vučić, Irena Radić Rossi, Dušanka Romanović i Dina Bušić na otvorenju izložbe

Povodom 189. obljetnice osnivanja Arheološkog muzeja Zadar otvorena je izložba »Tajne šivanih brodova antičke luke u Zatonu kod Nina« autorice više kustosice Dušanke Romanović.
Osim ove izložbe, Arheološki je muzej Zadar za svoj rođendan svim posjetiteljima omogućio da besplatno obiđu muzej u Zadru, kao i Muzej ninskih starina. Od ostalih rođendanskih aktivnosti 1. prosinca na rasporedu je stručno vođenje kroz izložbu »Tajne šivanih brodova antičke luke u Zatonu kod Nina« s autoricom izložbe. 2. prosinca najavljeno je predstavljanje novog broja muzejskog glasila Diadora, a 6. prosinca igraonica »Serilija – liburnski brod« autorice Jelene Vekić Bašić.
- Na slavlju 189. godišnjice osnutka Arheološkog muzeja Zadar prisjećamo se 1832. godine kada je tadašnji austrijski namjesnik u Dalmaciji general Vetter Vjenceslav von Lilienberg izdao proglas na narod cijele Dalmacije da se građa iz cijele Dalmacije prikuplja u Zadru kao sjedištu pokrajine. Iskoristit ću ovu priliku da autorici i svim njezinim kolegama uključenima u realizaciju ove izložbe čestitam na izvrsno obavljenom poslu, istaknuo je Jakov Vučić, ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar, dok je Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i šport Grada Zadra svečano otvorila izložbu i kratko poručila kako je ugodno vidjeti da Muzej rođendan slavi autentičnim projektom i uistinu jako vrijednom temom, koja je odraz truda kojega su autorica izložbe i njezini kolege unijeli u njezinu realizaciju.
- Upravo će ovakve izložbe biti ono najbolje i autentično što Zadar može ponuditi u moru gostujućih kulturnih događanja, dodala je Bušić.

Predstavljanje liburnske tradicije

Izložba obuhvaća 10 izložbenih panoa i vitrine s izloženom arheološkom građom. Posjetitelji će moći vidjeti dio modela ostataka broda Zaton 2 u mjerilu 1: 1, kao i maketu ostataka broda Zaton 3 u mjerilu 1: 10.
- Na izložbi su predstavljena tri šivana broda koja su pronađena u antičkoj luci u Zatonu, koje sam željela objediniti u jednoj izložbi. Prva dva broda su izvađena iz mora i konzervirana, dok se treći još uvijek nalazi pod morem. Posjetitelji izložbe moći će vidjeti originalne djelove brodova Zaton 1 i 2, model broda Zaton 2 i maketu ostataka Zaton 3, koju je izradio Nikola Budimir iz Hrvatskog saveza brodomaketara. Osim toga, moći će vidjeti i dokumentaciju koja je pratila naša istraživanja, kazala je autorica izložbe Dušanka Romanović.
Antička luka u Zatonu kod Nina funkcionirala je puna tri stoljeća. Nastala je sredinom 1. stoljeća i intenzivno se koristila do kraja 3. stoljeća, a najvjerojatnije je prestala egzistirati početkom ili polovinom 4. stoljeća. Najzanimljiviji, a svakako najvrjedniji nalaz u luci, kojem je ova izložba i posvećena, ostatci su triju šivanih brodova (Zaton 1, Zaton 2 i Zaton 3), tzv. serilija, čija se tehnika gradnje sa sigurnošću može atribuirati Liburnima. Dugo su zatonski brodovi predstavljali jedine brodske konstrukcije koje su u cijelosti istražene, ali detaljna dokumentacija nije bila objavljena. Izložba stoga pruža uvid i kratak pregled povijesti istraživanja triju šivanih brodova pronađenih u luci, njihovu važnost i dosadašnje rezultate. Liburni su bili poznati kao vrsni pomorci i brodograditelji. Ne čudi stoga kako su na mjestu stare antičke luke u Zatonu otkrivena tri broda rađena tehnikom šivanja. Pronađeni su u sloju s rimskim materijalom pa i oni svjedoče o očuvanju tradicije liburnske brodogradnje i u vrijeme kada Rimljani gospodare ovim prostorom. Osobitost ovih brodova je u načinu spajanja dvokobilične platice na kobilicu i u spajanju platica međusobno.

Kontinuirano proučavanje nalaza

Ostatci prvog šivanog broda pronađeni su 1966. godine. Ostatci broda Zaton 1 danas su u dosta lošem stanju, jer njegova konzervacija nikada nije dovršena i nije skinut višak polietilen – glikola s elemenata brodske konstrukcije. Drugi je brod, Zaton 2 pronađen u neposrednoj blizini Zatona 1 1982. godine. Tek se 2014. godine počelo s njegovim čišćenjem, a potom i konzervacijom. Treći je brod, koji je još uvijek pod morem pronađen 40 do 50 metara od Zatona 2 2002. godine. 2019. godine poduzeta je peta istraživačka kampanja na lokalitetu Zaton, a iskopavanja su otkrila punu dimenziju i strukture broda. Metodom radioaktivnog izotopa ugljika analizirana je drvena građa svih triju brodova, koji su datirani u rasponu od sredine 3. st. pr. Kr. do sredine 2. st. po. Kr.
- U izravan kontakt sa šivanim brodovima došla sam prije nekoliko godina kada me Dušanka pozvala da s njom vodim istraživanje trećeg pronađenog šivanog broda. Šivani brodovi u Zatonu zapravo su jedan fenomen koji se u posljednje vrijeme pokazao vrlo učestalim na našoj obali Jadrana. 60 - ih godina prošlog stoljeća, kada su prvi šivani brodovi pronađeni, smatralo ih se jedinstvenim arheološkim nalazima. Ovom izložbom predstavljamo staru liburnsku tehniku šivanja brodova, koja je preživjela rimsko doba i na talijanskoj se strani Jadrana očuvala čak i u srednjem vijeku. Šivana je tradicija na Mediteranu napuštena već u 4. st. pr. Kr., stoga nam je činjenica kako se ta tradicija na sjevernom Jadranu zadržala tako dugo vrlo znakovita, zaključila je Irena Radić Rossi, izvanredna profesorica na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno