Korejske mreže nisu ni sluge biogradskim plivaricama

Slika korisnika admin
tvornica_mreza1209_9
Adam VIDAS
MAMUT MREŽA - Mreža TMA Biograd dimenzija 585 metara dužine, 185 metara visine i težine šest tona završit će na biogradskoj plivarici Hobos

Tvornica mreža i ambalaža Biograd jučer je predala svom poslovnom partneru, ribarskom obrtu Hobos također iz Biograda, mrežu plivaricu mamut dimenzija 585 metara dužine i 185 metara visine, ukupne težine šest tona, mrežnog tega 3,7 tona. Radi se o kompletnoj gotovoj mreži domaćeg proizvođača koja je spremna za ribolov. U njenu izradu utrošeno je 350 kilograma konopa, 1.371 kilograma olova i 3.100 komada pluta.

- Ovo je jedna od većih mreža koju smo mi proizveli. Sve veće mreže radimo po sistemu ključ u ruke, znači mreža je nakon što napusti tvornicu odmah spremna za upotrebu. Naša tvornica je jedina u ovom dijelu Europe te pokrivamo pedeset posto domaćeg tržišta što se tiče ribarskih mreža. Nažalost, kod nas se uvoze kontejneri i kontejneri mreža iz Koreje i Kine koje su slabije kvalitete nego naše, ali su cjenovno privlačnije. Naša prednost je i u doradi proizvoda što je puno jeftinije nego da angažirate deset, petnaest ljudi da to obave, kaže Ivan Eškinja, menadžer prodaje i sin vlasnika tvornice Darka Eškinje i dodaje kako se sve mreže plivarice koje se proizvode u Biogradu prodaju domaćim ribarima dok se na strana tržišta izvoze mreže za kaveze.

Uloženo 55 milijuna kuna

Inače, Tvornica mreža Biograd na moru jedna je od uspješnijih tvrtki u Zadarskoj županiji. Osnovana je 1927. godine je u Zadru da bi zatim šezdesetih bila prebačena u Biograd na moru. Tijekom vremena nije se ulagalo u strojeve i uopće u tehnologiju rada i proizvodnje te joj je prijetila neslavna propast. Međutim 2004. godine njeni vlasnici postaju obitelj Eškinja i tvrtka Bure commerce, a tvornica postaje potpuno privatizirana i modernizirana.

- U zadnjih pet godina u nove strojeve, tehnologiju uloženo je pedeset i pet milijuna kuna. Što se tiče proizvodnje imamo program ribarskih mreža i ambalaže. Kod programa ribarskih mreža proizvodimo sve vrste mreža za morsko i slatkovodno ribarstvo i to od najfinijeg do najgrubljeg asortimana. Kupili smo najmoderniji stroj za proizvodnju mreža za akvakulturu i marikulturu. Zahvaljujući ulaganju u nove tehnologije došli smo do toga da po kvaliteti i cijeni konkuriramo svim europskim proizvođačima. Također imamo kompletan sportski program u ovom dijelu i osposobljeni smo za proizvodnju mreža specijalne namjene, kaže Eškinja i nastavlja:

- Program ambalaže odnosi se na poljoprivredne mreže za krumpir, kapulu, papriku, kupus. Tu čak devedeset posto proizvoda izvozimo na vanjsko tržište. Tu imamo isti problem kao i s ribarskim mrežama. Nažalost, veliki dio vreća se uvozi iz Kine koje su cjenovno konkurentnije, ali zato zaostaju kvalitetom. Naime, njihova roba ne može proći u Njemačkoj jer materijal, boja od kojih se rade njihove ambalaže nemaju nikakve certifikate. Naša može jer mi to imamo. Ipak u Hrvatskoj je sve dozvoljeno pa tako i uvoz proizvoda upitne kakvoće.

- U zadnja ulaganja spada i kupnja stroja za proizvodnju mreža plivarica. Na taj način povećat ćemo svoje kapacitete i možemo raditi jače mreže od konca devet, dvanaest za što mislimo da je budućnost na našem tržištu. Naime, brodovi na moru su sve veći i jači što zahtjeva i sve jače i jače mreže.

Zapošljavanje unatoč recesiji

Danas u biogradskoj tvornici mreža radi sedamdeset i pet radnika i postoji tendencija da se zaposle novi radnici što je iznimno rijedak slučaj u  vrijeme ekonomske krize.

- Što se tiče posla i prometa kod nas nikada nije bilo bolje. Radimo četiri smjene u proizvodnji ambalaže, znači subotom i nedjeljom, a u programu mreža tri smjene. Ipak suočavamo se s problemom naplate. Likvidnost je opći problem u državi pa mi nismo izuzetak i ne znamo kako ćemo to riješiti. Trenutačno nas spašava izvoz na strana tržišta jer strani dobavljači svoje račune isplaćuju u roku od dva do tri tjedna, kaže Eškinja i za kraj kaže:

- Mi se trudimo, napredujemo, svjesni smo svoje konkurencije. Uklonili smo sve nedostatke na našim proizvodima i sada ih usavršavamo. Velika mreža plivarica koju smo upravo isporučili i koju već radimo za iduće kupce je usavršena maksimalno. Nemoguće ju je usporediti s mrežom iz uvoza. Vi imate situaciju da mreža kupljena iz Koreje nakon samo dvije godine izgleda kao paučina i možete je baciti. Naša mreža nakon pet ili šest godina izgleda čvrsto. S druge strane, nama dolaze ljudi iz Kali koji imaju našu mrežu koju su ugradili 1987. godine i koja je još uvijek u upotrebi. Mi smo svjesni da na početku poslovanja nismo imali kvalitetnu mrežu, no sigurni smo da nema prigovora na kvalitetu i pozivamo sve ribare koji sumnjaju da nas posjete na novoj lokaciji gdje će na mjestu vidjeti na koji se način i s kojom tehnologijom danas rade mreže. Vidjet će da pričamo o potpuno drukčijem proizvodu.

 DRŽAVA TREBA PRIJEĆI S RIJEČI NA DJELA

Ivan Eškinja kaže kako bi Vlada RH trebala prijeći s riječi na djela po pitanju pomaganja izvoznika:

- Naša kuna je dosta jaka valuta. Kada bi ona devalvirala naši izvozni proizvodi bi bili jeftiniji, bili bi konkurentniji, a s druge strane uvozni proizvodi bili bi skuplji što bi dovelo do pada uvoza. Ipak mi prvenstveno tražimo od države da nam ne odmaže. Plaće su dovoljno niske, a država uvede još jedan porez, harač. Vi ne možete ljudima smanjiti plaće pa tvrtka mora sama snositi dio toga. Svako malo od HEP-a dobivamo obavijesti o porastu energenata, povećavaju se troškovi unedogled. Umjesto toga trebala bi se donijeti odluka da će struja za proizvodnju biti po povlaštenoj tarifi, odnosno donijeti propisi s kojima bi se domaće tržište zaštitilo od proizvoda lošije kvalitete iz vani i drugo.

 MREŽE ZA PLAĆE DOMAĆIH ŽENA

Mreža će završiti na brodu Hobos od dvadeset i šest metara, koji se nalazi u vlasništvu ribarskog obrta Hobos.

- S većom mrežom i ulov je veći, ali ipak to nije pravilo. Ako se riba ne nađe, onda nema ni ulova bez obzira na mrežu. Odlučili smo se na domaću tvrtku jer su njihove mreže kvalitetnije od stranih proizvođača. Ujedno tu rade i naše žene pa bolje da one zarade svoju plaću, kaže Dino Bralić, suvlasnik ribarskog obrta Hobos.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno