Prema prvim pokazateljima, gospodarska 2018. bit će još bolja od 2017.

Sudeći po prvim pokazateljima, gospodarska 2018. bit će u  Zadarskoj županiji još uspješnija nego 2017. Zbog metodologije prijave  završnih računa, točnost ove tvrdnje znat će se tek sredinom nastupajuće godine, ali gospodarski optimizam ne napušta Hrvatsku gospodarsku komoru – Županijsku komoru Zadar. Posljednji podaci izmjereni ove  godine, a odnose se na 2017. kazuju da je ta godina bila iznimno dobra.  Stoga je za očekivati da će i ova na izmaku biti dobra, ali da će i 2019. biti  nastavak tog trenda.
– Usudim se reći čak i bolja. Istina, podaci kojima mi raspolažemo odnose se samo na tvrtke, a ne na obrte i druge gospodarske subjekte. Tu  tvrdnju crpimo iz dnevnih kontakata s vodećim ljudima gospodarstva  Zadarske županije koji presudno utječu na neke gospodarske sektore.  Stoga s optimizmom očekujemo izvještaj FINE u lipnju. Tad mi gospodarstvo Zadarske županije promatramo kao jedno veliko poduzeće sazdano od preko 4.000 aktivnih tvrtki koje predaju izvješća o svom poslovanju, rekao je direktor županijske komore Denis Ikić.

Zaposlenici biraju poslodavce
U tom konglomeratu, preko 1.000 tvrtki nema niti jednog ili svega jednog zaposlenog djelatnika. Oko 400 tvrtki ima preko 5 zaposlenika.  Težišno, gospodarstvo Zadarske županije sastoji se od trgovine i prerađivačke industrije koje zajedno čine preko 45 posto prihoda Županije.  Zatim slijedi pomorstvo, turizam, građevinarstvo, ribarstvo. No zadnjih  nekoliko godina manifestiraju se zajednički problemi. To je prije svega  nedostatak radne snage. Paradoks je to na kojeg su ekonomisti upozoravali još prije ulaska u EU, ali na temelju projekcija gospodarskog rasta od  preko 3 posto. Stvarnost ih je demantirala. Unatoč znatno manjem rastu,  u komori priznaju kako zaposlenici biraju poslodavce, a ne obrnuto.
– Unatoč tome, rast registrirane zaposlenosti se i dalje nastavlja. U odnosu na 2009. kad je kriza dosegla dno, u 2017. u gospodarstvu imamo  više od 3.000 novozaposlenih. U 2019. ćemo imati više od 3.500 stalno  zaposlenih u gospodarstvu nego na početku krize. U zadnjih 40 mjeseci  taj je porast zaposlenosti konstantan. Međutim, irelevantno je govoriti o  ukupnoj nezaposlenosti zbog različitih pokazatelja. Tu je iseljavanje, demografska situacija, ali i veliki broj aktivnog stanovništva kojeg nema u  evidencijama vezanim za zapošljavanje. Zbog toga možemo govoriti samo o registriranoj zaposlenosti. Tako je u npr. siječnju 2015. bilo 45.000  ukupno zaposlenih, a u siječnju 2018. 51.000, obrazložio je Ikić.
Ne čekajući da porezna reforma i službeno stupi na snagu, mnogi poslodavci posegnuli su za povećanjem plaća kako bi zadržali radnike. U  županijskoj komori ne dvoje da je u tome pozitivan efekt imao i ulazak u  EU, ali ne priznaju da se to odnosi samo na obilne novčane injekcije kojima se EU novcem financira dvije trećine javne potrošnje. Na drugu  stranu, tržište od 500 milijuna stanovnika otvorilo se i ljudima, a ne samo robama i kapitalu. Građevina, poljoprivreda i turizam već sad osjećaju kroničan nedostatak radne snage. Najveći porast plaća vidi se u trgovini i građevini, gdje na uštrb profitabilnosti drastično, prema informacijama HGK, rastu plaće do jučer ekstremno potplaćenih radnika.

Porast plaća
– Porast plaća bilježimo u svim sektorima gospodarstva jer je to jedini  način da se ljudi zadrže. Ne bih se složio da nam gospodarstvo živi samo  na injekcijama Europske unije. No dostupnost preko 11 milijardi eura iz  EU fondova postiglo je pozitivan odjek i u gospodarstvu. Struktura zadarskog gospodarstva se vrlo sporo mijenja. Smanjuje se udjel domicilne  trgovine u ukupnim prihodima, koja je nekad imala udjel od čak 45 posto. Onda je zbog konkurencije inozemnih trgovačkih lanaca udio spao  na 23 posto. Prerađivačka industrija je uvijek između 18 i 22 posto udjela  u prihodima. Pomorski promet je oko 10 posto, kao i građevinarstvo kojem je veliki hendikep zabrana rada tijekom turističke sezone u turističkim zonama koje postaju sve veće i veće. Turizam, u grani hotelijerstva i služenja hrane je s nekadašnjih 4 došao na blizu 12 posto. Ribarstvo i marikultura koje su okrenuti izvozu također su na oko 10 posto udjela u gospodarstvu. Zaključio bih da je najveći generator pozitivnih kretanja u gospodarstvu ipak pristup EU i njenom tržištu kojem gotovo da i  nema premca u svijetu. Prije ulaska EU 2013. kriza nas je gospodarski  “pročistila”. Opstali su oni s najboljim poslovnim planovima i gospodarskim vizijama. Naši izvoznici, bilo da je riječ o uslugama ili robama, su  oduvijek na tom zahtjevnom tržištu. Nažalost, takvih je vrlo malo. Svega  10-15 posto tvrtki se bavi izvozom roba i usluga. No snaga turizma temeljena na masovnosti dolaska na Jadransku obalu, razvila je i okupila je  mnoge djelatnosti koje su ponudom vezane pretežno na domaće turističko tržište, rekao je na kraju svog osvrta na gospodarsku 2018. godinu,  direktor HGK Županijske komore Zadar Denis Ikić.