Nema razredbenih ispita

U ukupnom vrednovanju rezultati državne mature odnosit će 70 posto, dok će se onih 30 posto odnositi na uspjeh u školi. Smatramo da, s obzirom da naše Sveučilište nema posebno specijaliziranih studija, nije potrebna provjera dodatnih znanja, kazala je Elija Vrsaljko
Državna matura, standardizirani završni ispit na kraju četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja, ove će se godine među hrvatskim maturantima i svima onima koji u idućoj akademskoj godini namjeravaju upisati bilo koji studij, prvi put provesti. Pripreme za ovu reformu u školstvu traju posljednjih nekoliko godina, a one ključne provedene su posljednjih mjeseci, dok je završetak siječnja značio i konačni završetak prijava za prvu državnu maturu. Spomenute pripreme podrazumijevaju edukaciju maturanata koji će ove godine kao prva generacija izaći na ove ispite te pružanje informacija i pojašnjavanje najkonkretnijih detalja. No unatoč provedenim pripremama, maturanti su sve ovo vrijeme nerijetko negodovali zbog brojnih nejasnoća, a jedna od njih je i sudbina razredbenih ispita.
Naime, kako je na početku bilo predviđeno, državna matura bi trebala zamijeniti razredbeni ispit na svim studijima, jer prilikom prijave za državnu maturu, maturant prijavljuje i željene studijske programe na osnovi kojih polaže izborni dio državne mature. Nedugo potom učenici su se pobunili uvjerivši se da su brojni fakulteti zadržali razredbeni ispit, odnosno dodatnu provjeru znanja iz pojedinih područja, što je među učenicima stvorilo dodatni pritisak i zbrku u glavi.
No, kako doznajemo u razgovoru s Elijom Vrsaljko, glasnogovornicom zadarskog Sveučilišta, svi maturanti koji namjeravaju upisati bilo koji studij u Zadru mogu odahnuti.
– Senat našeg Sveučilišta je još u proljeće prošle godine odlučio da za upis studenata u iduću akademsku godinu neće biti razredbenih ispita. U ukupnom vrednovanju rezultati državne mature odnosit će 70 posto, dok će se onih 30 posto odnositi na uspjeh u školi. Smatramo da, s obzirom da naše Sveučilište nema posebno specijaliziranih studija, nije potrebna provjera dodatnih znanja, kazala je Vrsaljko, napomenuvši da prilikom prijava kandidat može prijaviti najviše deset jednopredmetnih i bezgraničan broj dvopredmetnih studija, a što je propisao Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Naglasila je također da su dodatnim testiranjima pribjegli fakulteti čiji program nije obuhvaćen državnom maturom, poput, primjerice, likovne ili glazbene akademije koje moraju testirati darovitost ili studija arhitekture i građevine koji moraju testirati mogućnost prostorne percepcije i tehničkog crtanja.