U ninskoj školi izronili ostaci antičke kuće

U prvim istraživačkim radovima u ovoj velikoj učionici kopali smo dvije sonde. U njima smo naišli na ostatke mletačke palače te dva popločenja nastala nakon rušenja Nina od strane Turaka 1646. godine. Nadalje, na dubini od dva metra iz zemlje su izronili ostaci antičke kuće za koje pretpostavljamo da potječu iz 1. ili 2. st. prije Krista, kaže Radović
U organizaciji Muzeja ninskih starina te uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela Zadar, a uz novčanu potporu Grada Nina, u staroj školskoj zgradi u centru Nina ovih su se dana zahuktali arheološko-istraživačkiradovi. Poslove iskapanja na terenu provode radnici ninskog gradskog Komunalnog poduzeća “Komio” pod budnim okom kustosa i voditelja Muzeja ninskih starina dipl. arheologa Mate Radovića, a njegov tim još čine vanjska suradnica magistrica arheologije Majda Predovan te tehnički dokumentarist iz zadarskog Arheološkog muzeja Robert Maršić.
Kneževa palača
Kao što je poznato stara ninska škola “Petar Zoranić”, koja je podignuta prije sto godina, od lanjske godine više nije u funkciji. Naime, ninski pučkoškolci zajedno sa svojim učiteljima i profesorima preselili su u novoizgrađenu te suvremeno opremljenu školsku zgradu na novoj lokaciji Rupe. S obzirom da sadašnja gradska uprava s gradonačelnikom Emilom Ćurkom planira obnoviti staru školsku zgradu u centru Nina, kako bi se u nju smjestile gradske službe, valjalo je prije unutar škole provesti detaljna i studiozna arheološka istraživanja.
– Budući da je u starohrvatskom kraljevskom gradu Ninu vrijedna i neprocjenjiva kulturna baština, gdje se god zakopa krampom ili lopatom, ovaj zahvat provodimo s posebnom pozornošću. Pogotovo kad imamo saznanja, o čemu postoje pisani dokumenti, da se upravo na ovom mjestu nalazila čuvena Kneževa palača iz starohrvatskog razdoblja. U prvim istraživačkim radovima u ovoj velikoj učionici kopali smo dvije sonde. Jednu od dvadeset, a drugu od po deset metara četvornih. U njima smo naišli na ostatke mletačke palače te dva popločenja nastala nakon rušenja Nina od strane Turaka 1646. godine. Nadalje, na dubini od dva metra iz zemlje su izronili ostaci antičke kuće za koje pretpostavljamo da potječu iz prvog ili drugog stoljeća prije Krista. Nažalost, u ovom slučaju teško je precizirati neke stvari jer je premalo arheoloških nalaza, koji su najvjerojatnije uklonjeni za vrijeme prekopavanja ovog dijela Nina u srednjem i novom vijeku, kaže Radović, dodajući kako je za razliku od velikog, u manjem razredu situacija potpuno drukčija.
– Otkrili smo oba sloja iz starije Kneževe palače. Također smo naišli na jedan antički zid te suhozidove iz doba srednjeg vijeka za koje još ne možemo sa sigurnošću utvrditi pripadaju li Kneževoj palači, ali definitivno pripadaju ranom srednjem vijeku. Tu je i desetak grobova, a ostaci pokazuju da su ovdje pokopani između 9. i 10. stoljeća. Kao što vidite, iz dana u dan sve je ovdje zanimljivije. Da bi u konačnici razjasnili čitavu situaciju grad nam je odobrio iskapanja i u susjednoj prostoriji preko puta hodnika, u kojoj se je nalazila školska zbornica, pojašnjava Radović, istaknuvši da sve navedene poslove financira Grad Nin.
Arheološki nadzor
– Oni su kao investitori to po zakonu dužni učiniti. Maksimalno nam izlaze u susret, o čemu svjedoče i ovdje nazočni djelatnici gradskog Komunalnog poduzeća koji su nam na raspolaganju. No da bi uopće mogli krenuti s ovim projektom morali smo prvotno ishoditi suglasnost zadarskih konzervatora, koju smo i dobili. Moram istaknuti da ovdje, kao uostalom na svim sličnim zahvatima u gradu Ninu te u posljednje vrijeme i u Privlaci kao i na otoku Viru, više nego dobro surađujemo s kolegicom Anastazijom Magaš, konzervatoricom i višom stručnom savjetnicom za zaštitu spomenika kulture zadarskog Konzervatorskog odjela, kaže Radović dodajući da uz ove poslove ninski arheolozi ovih dana svakodnevno obavljaju i arheološki nadzor na trasi buduće obilaznice mjesta Privlaka i to od uzvišenja Grgur kod Nina do Virskog mosta u ukupnoj dužini od oko 4 kilometra.
– Tamo se ovih dana krenulo s kopanjem kanala dubine dva metra u koji će se prije finiširanja te asfaltiranja obilazne ceste položiti vodovodne cijevi za otok Vir. U sklopu izgradnje spomenute obilaznice, a prije zahvata u staroj ninskoj školi, ninski su arheolozi detaljno istražili crkvu Sv. Grgura, podignutu na prapovijesnom tumulu na istoimenom uzvišenju kod Nina. Nalazi koji su tada pronađeni uokolo tumula datiraju iz kasnobrončanoga doba, t.j. između 13. i 14. stoljeća. Nažalost, u drugom svjetskom ratu na ovom su lokalitetu Nijemci sagradili svoj bunker pa je tako jedan dio ovog vrijednog lokaliteta nepovratno uništen.
Kustosa Matu Radovića smo na kraju upitali što njega i njegove kolege arheologe čeka poslije ovog posla u zgradi stare ninske škole.
– Kad je u pitanju terenski rad onda smo planirali nastaviti daljnje istraživanje na poznatom ninskom lokalitetu Banovac, gdje smo pronašli ostatke rimskog mozaika. Na tom tragu Grad Nin je od vlasnika zemljišta uokolo Banovca otkupio dvije parcele. Želja nam je da konačno mozaik konzerviramo te ga kao takvog prezentiramo na svakodnevni uvid kako domaćoj tako i široj javnosti. Vjerujem da će se to dogoditi naredne 2011. ili najdalje 2012 godine. Što se pak tiče ostalih naših aktivnosti moram reći da se pripremamo za proslavu vrijednog jubileja 100-godišnjice osnutka naše arheološke zbirke u Ninu. U sklopu toga postavit ćemo u čast našem osnivaču don. Luki Jeliću izložbu likovnog karaktera i to u suradnji s kolegama iz Narodnog muzeja u Labinu, s kojima u zadnje vrijeme imamo izvrsnu suradnju. Tijekom ljetnih mjeseci u prostoru muzeja planiramo također postaviti 3 do 4 izložbe prvenstveno s arheološkom tematikom. To je ono o čemu sad mogu sa sigurnošću reći, a vjerujem da će biti i drugih aktivnosti o kojima će javnost pravovremeno biti obaviještena, kaže na kraju Radović.