Neophodna obnova trajektne flote

Slika korisnika admin
Zvonko KUCELIN
Dobra veza Zadra i otoka uvjet je zadržavanja života na otocima

 U 2010. godini  Jadrolinija je prevezla  9.648.159  putnika i 2.417.457  vozila. Jadrolinijina flota broji  51 brod od čega četiri velika  putnička trajekta za dužobalnu i međunarodne linije, 34  trajekta u lokalnom putničkom prometu, osam katamarana, jedan hidrobus i  četiri klasična broda. Ukupni  kapacitet flote je 3.862 vozila i  27.190 putnika. Sva ova flota  obavlja više od 500 polazaka  dnevno.

Bez obzira na svekolika događanja u pomorskom putničkom prometu u posljednjih  nekoliko godina, koja su se  znala pomalo i bespotrebno  komplicirati od pomalo svih  čimbenika  vezenih uz putnički promet u nas, čini se da  je naš najveći brodar prebrodio tu "krizu" i dobro se  "usidrio" na pozicijama koje je  i inače ponajviše sam stvarao  u protekloj stoljetnoj tradiciji.  Ipak, reći će većina brodara,  sve je manje nesuglasica, a sve  više dobrih odluka i korektnog ponašanja nakon što je  država osnovala Agenciju za  obalni linijski pomorski promet sa sjedištem u Splitu.

"Morski" problemi

Osnivanjem ove Agencije  ili "spuštanjem morskih problema s kopna na more", čini  se da su svi dobili - i Agencija  i prijevoznici, a osobito putnici. Otočani u prvom redu.  Reda u odlučivanju, u suradnji sa Županijskim gospodarskim komorama, brodarima i predstavnicima  otočana sve je više, a sve je  manje nezadovoljstava koja  su se znala odnositi osobito na  broj dnevnih polazaka za otoke i s otoka na kopno, vrijeme  polaska i vrstu broda. Iako još  tih problema ima, najbitnije je  da je konačno uspostavljena  dobra suradnja. Brodari kao  pružatelji usluga-koncesionari, isto tako svojim prijedlozima doprinose rješavanju  ovog problema koji otočanima život znači. Dakle, nitko  relevantan nije izostavljen.

Ipak, neki problemi se sporo rješavaju pa se u posljednje  dvije-tri godine osjeća izvjesna stagnacija u nekoliko pravaca vezanih za prijevoz putnika pa i prijevoz manjih količina tereta prema nekim  otocima, koji ionako nemaju  svakodnevnu trajektnu liniju  u zimi. Trgovci osobito ističu  taj problem. (O ekonomskoj  opravdanosti pojedinih linija,  bar u tijeku zimskog perioda,  ne bi imalo smisla govoriti.  Zato ne treba ići linearno na  smanjenja dnevnih polazaka  trajekata za otoke.) Jedno,  ipak, treba shvatiti: smanjivanje broja linija nužan je  potez brodara kako bi smanjio svoje troškove. (Iako, reći  će otočani, brod treba voziti  na otok svaki dan pa makar u  njemu bio i po jedan putnik ili  jedno vozilo u trajektu.) Prihvatiti takve stavove pojedinaca može jedino država tj.  njezino ministarstvo. Brodar  je samo izvršitelj posla. A taj  posao treba (netko) platiti.  Odgovarajućim državnim tijelima je, nadajmo se, jasno  da ako hoćemo imati naseljene otoke, moramo o tim ljudima voditi brigu i između  ostaloga osigurati im višekratnu dnevnu mogućnost polaska na kopno i povratka u  istome danu. Stvoriti približno iste uvjete življenja na  otoku onima na kopnu!

Najveći je problem u broju  (odobrenih) dnevnih linija za  otoke, starost brodova, njihov  broj, komfor i brzina. Zadarskom području u ovom  trenutku fali jedan do dva  brza broda i nekoliko trajekata. Povećanje broja brzih  brodova npr. uvjetovano je i  odgovarajućim pravilnicima  Agencije za obalni linijski pomorski promet (tz. zamjenski  - pričuvni - rezervni brod ). U  ljetnoj je sezoni kad se vozi  gotovo po cijeli dan, s ovolikim brojem brzih brodova  teško odraditi  "red plovidbe".  Uz velike napore, istaknimo,  ipak se "pokrivaju" sve linije.  Pitanje je samo - do kada?

Otočani i turisti

A trajekti su posebna priča.  Osim jednog ili dva nova trajekta zadarsko je područje  krcato već pomalo ostarjelim,  "odsluženim" trajektima. Tu  bi flotu trebalo, po svaku cijenu, ubrzano obnoviti tj.  uvesti (izgraditi) nove, brže i  komodnije trajekte koji bi  mogli udovoljiti potrebama i  otočana i turista. Danas npr.  iz Zadra do Molata treba se  voziti trajektom najmanje dva  i pol sata. (Više je luka pristanka, a brzina trajekata relativno mala). Dakle, obnova  trajektne flote uz poneki novi  brzi brod nasušna je potreba  zadarskog kraja. I zato, kako  smo to već i napomenuli, Jadroliniji kao našem najvećem  nacionalnom brodaru treba  čim prije pomoći, a to može  samo država izgradnjom nekoliko trajekata i obnovom  kao i izgradnjom ili kupnjom  bar dva brza broda. Imajmo  na umu i skori ulazak u EU te  pravo natjecanja svih brodara  na dobivanje koncesija za  brodske linije. Na drugoj strani, naša brodogradilišta vape  za poslom. A zapošljavanje je  jedan od gorućih problema.  Dobro je da naš najveći nacionalni brodar Jadrolinija i o  ovome problemu i u ovim  teškim vremenima vodi odgovornu politiku zapošljavanja, kojoj je cilj zaposliti što  veći broj pomoraca, a u skladu s proklamiranom državnom politikom gdje se, između ostalog, govori da nikome ne može biti cilj otpuštanje radnika već zapošljavanje. I to treba biti na prvome mjestu. Brodovi moraju  ploviti, otoci moraju biti dobro povezani s kopnom, broj  brodova mora biti dostatan  potrebama. A brod ne može  ploviti bez onih koji upravljaju njime. Pomoraca, i to  stručnih, ovaj je kraj oduvijek  imao. Ima ih i sada. I treba ih  zaposliti. Ne samo na nekoliko mjeseci pa prekinuti s  njima radni odnos. Takav  način zapošljavanja općenito  ne bi trebalo ubuduće prakticirati. Jer tako gubimo svi, i  brodari, i pomorci. Odlazak  naših pomoraca na brodove  stranih kompanija samo je  pljuska našoj pomorskoj tradiciji. I dobro je da je toga sve  manje.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno