General Nikola Maštrović u Otočcu osnovao kazalište još 1844. godine

Slika korisnika admin
Vedran SITNICA
Važna otkrića o kazališnom životu Otočca - dr. sc. Tihomil Maštrović

U Gackom pučkom otvorenom učilištu predstavljena je knjiga "Neukrotivo svoji, Kroatističke rasprave i članci" dr. sc. Tihomila Maštrovića, pri čemu je autora predstavila dr. sc. Jasminka Brala-Mudrovčić, o knjizi je govorila recenzentica dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek. Autor dr. Maštrović govorio je, pak, o jednom članku u kojem tematizira djelovanje "oca kraja" generala Nikole Maštrovića u 19. stoljeću, tijekom njegova boravka u Otočcu. Također je Milan Kranjčević govorio o nekim općenitim aspektima otočke sredine.

Autor Tihomil Maštrović, autor devet stručnih i znanstvenih knjiga, kao i više stotina raznih članaka i eseja, glavni istraživač nekoliko znanstvenih projekata, svojevremeno predsjednik Hrvatskog sabora kulture, dekan Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i utemeljitelj kroatologije, glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kada je ta ustanova postala prva europska nacionalna knjižnica s cjelodnevnim radnim vremenom, većim dijelom svoj znanstveni interes usidruje u okvirima književne historiografije sa širokom kroatološkom orijentacijom.

Neizmjeran doprinos povijesnom, kulturološkom i duhovnom identitetu Otočca i cijele Hrvatske predstavljaju njegovi radovi o prezimenjaku generalu Maštroviću, zaboravljenom ugledniku svoga vremena. Usputni rezultat istraživanja Maštrovićeva kulturnog, duhovnog i gospodarskog djelovanja u Otočcu, od 1843. do 1847. godine, ravan je senzaciji. To je podatak da je tada osnovao malu Otočku kazališnu družinu koja je igrala vrlo popularnoga Kotzebuea na njemačkom, ali i predstavu Drvodjelja iz Petrograda iliti Kočijaš Petra Velikoga na hrvatskom jeziku. Kako je naglasila Mihanović-Salopek, takvome se rezultatu nitko nije nadao, znalo se samo za Jurana i Sofiju Kukuljevića-Sakcinskog. Zato je to važno što više ponavljati, jer takva otkrića teško prodiru u udžbenike. Kako je predložio dr. Tihomil Maštrović, budući da je izvedbom 9. ožujka 1844. godine počela otočka kazališna povijest, u Otočcu bi se ubuduće mogao obilježavati taj prevažan nadnevak izvedbom nekoga kazališnog komada.

Te su otočke kazališne izvedbe bile na europskoj razini. Iz Beča su naručene ulaznice u crvenoj, žutoj i plavoj boji, kao i nekoliko bakroreza za potrebe scenografije. Prihod odlično posjećenih predstava išao je u korist brojne obitelji Pleša kojoj je u požaru uništena sva imovina.

Otočac brži od Zagreba 11 godina
Koliko je Otočac s Maštrovićem bio napredan, govori podatak da je prva izvedba Kotzebuea u Zagrebu 11 godina zakasnila za Otočcem. Iako se danas ne zna je li predstava Drvodjelja iz Petrograda izvorno napisan komad ili prijevod sa stranog originala samo za potrebe otočkog kazališta, već je dovoljno fascinantna činjenica da je u Otočcu 1844. izvedena predstava na hrvatskom jeziku, kada se tako nešto još nije događalo ni u razvikanijim hrvatskim kazališnim sredinama.
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno