Velo blato - najzanimljivije promatračima ptica

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Adam VIDAS
150 vrsta ptica obitava na Velikom blatu

Otok Pag poznat je po čipki, siru, janjetini, tisućljetnim lunskim maslinama i Zrću. Osim brojnim turistima i domaćim ljudima, Pag je poznat brojnim svjetskim pticama koje se tamo zadržavaju na Malom i Velikom blatu, Kolanjskom blatu i Blatu Rogozi. Iako mjesečev krajolik ovog otoka odaje dojam škrte i beskorisne zemlje, itekako je velika vrijednost ovog otoka za cijeli ekosustav. Ova močvarna staništa samo su neka od područja visoke bioraznolikosti na otoku Pagu.

Močvaru obično zamišljamo kao obraslu prljavu baru s mnoštvom kukaca, skakutavih žaba i iritantnim glasanjem cvrčaka... Prvo, s obzirom na veliku važnost močvara u očuvanju biljnog i životinjskog svijeta, one se ne bi trebale zamišljati u negativnom kontekstu. Osim toga, na Velikom blatu smo se uvjerili da to i nije neko blato, da močvara može imati bistru vodu prošaranu lijepom vegetacijom, bez komaraca, a s cvrkutom najrazličitijih ptica. Doduše, selice koje tamo često obitavaju sad su u toplijim krajevima. Zaleđene lokve trenutačno nisu privlačan prizor za njih pa je zavladao smiraj. Ipak, koliko god zimi zna izgledati pusto i "mrtvo", čak i sad Veliko blato čuva veliko bogatstvo života.

Zaštita močvare

U povodu Međunarodnog dana zaštite močvara koji se obilježava na današnji dan, na Velikom blatu smo provjerili što se radi na zaštiti močvarnih staništa. Za to brine Javna ustanova za upravljanjem zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije jer su Veliko i Malo blato još 1988. godine zaštićeni u kategoriji posebnog rezervata u potkategoriji ornitološkog rezervata.

Na 670 ha Velikog blata povremeno obitava čak 150 različitih vrsta ptica. Jezero je depresija sa slatkom vodom. Široko je 4,5 kilometra, a dugo 1-2 kilometra, a obraslo je zanimljivom vegetacijom močvara slatkih i boćatih voda - običnom trstikom i trstikom rinčicom, slanušom, livadom šiljevine...

- Veliko i Malo blato su na neznatnoj nadmorskoj visini, Veliko na četiri metra, a Malo na svega 0,6 metra i to ih čini prvorazrednim hidrološkim zanimljivostima. Osim toga, ovako bogata močvarna staništa rijetko se nalaze na otocima, kaže Zoran Božić, glavni nadzornik u županijskoj Javnoj ustanovi za zaštićena područja prirode.

Primorska bjeloguza

Jedna od aktivnosti na Velikom blatu je i ribolov za što dozvole izdaje Turistička zajednica općine Poljana, ali Veliko blato je u svakom slučaju najzanimljivije promatračima ptica. Zato je Javna ustanova u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom, Turističkom zajednicom Zadarske županije i zajednicama Povljane, Kolana i Paga izradila promatračnicu i informativnu tablu s najčešćim pticama koje ondje obitavaju. To su primorska bjeloguza, pupavac, žuta pastirica, pčelarica, mala bijela čaplja, orao zmijar...

Čak i prizor tih najčešćih letačica veseli promatrače, a ugledati neku rijetku koja je na "proputovanju" iz Sjeverne Europe do Afrike poseban je gušt razumljiv samo istinskim ljubiteljima ovog neobičnog "sporta".

Za njih je u okviru COAST projekta uređena i staza na Velikom blatu, a izdan je i "Vodič za promatranje ptica: Paška blata i okolica Nina" na engleskom i hrvatskom jeziku. COAST je izdavanje vodiča financirao sa 40 tisuća kuna. Izdan je i DVD koji je distribuiran po turističkim sajmovima i preko HTZ-a u turističkim zajednicama Londona, Bruxellesa i Berlina, s obzirom na to da je tamo velik broj promatrača ptica, tzv. bird watchera.

Škola u prirodi

Da ne bi o vrijednosti ovog područja znali samo turisti i promatrači ptica, Javna ustanova će organizirati školu u prirodi za djecu, želeći tako kroz edukaciju i senzibilizaciju zaštititi i očuvati prirodne vrijednosti rezervata.

- Škola u prirodi je jedan bitnih oblika poučavanja izvan učionice gdje učenici daleko od gradske buke učenici naučiti kako od prirode uzeti sve što je dobro, a da je pritom ujedno i sačuvaju. Škola u rezervatu Veliko blato važna je za učenike u Zadarskoj županiji da bi naučila o vrijednosti ornitoloških rezervata i općenito o flori i fauni važnoj za njihov kraj, a sve kroz ključne teme za njihovu dob i istraživački rad, rekao je Mirko Đinđić, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Zadarske županije.

Ustanova je za provedbu projekta od COAST-a dobila 85 tisuća kuna, od čega najveći dio ide na dalekozore, teleskope, fotoaparat i drugu potrebnu opremu za učenje. Ornitološki rezervat kao učionica provodi se pod motom "Čujem i zaboravim, vidim pa zapamtim, uradim pa razumijem".

Ugroženost močvarnih staništa

Na današnji dan se u svim zemljama svijeta obilježava Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa u spomen na potpisivanje Konvencije o zaštiti vlažnih staništa 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru. Do danas ju je potpisalo više od 159 zemalja, među kojima i Hrvatska. Ramsarska Konvencija podrazumijeva međunarodnu suradnju u zaštiti i razumnom iskorištavanju močvara, a na Ramsarskom popisu su i naša močvarna područja poput Crne Mlake, Donjeg toka Neretve, Kopačkog rita, Lonjskog i Mokrog polja.

Važnost močvarnih staništa odražava se u tome da na europskim močvarama obitava i gnijezdi se skoro 45 posto svih ptičjih vrsta na tom području. Osim značenja za ptice, na močvarama rastu posebne biljne vrste, praćene i specifičnim životinjskim vrstama, posebno ribama i beskralješnjacima. Močvarna staništa su najugroženiji ekološki sustavi - zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernog iskorištavanja njihovih bogatstava. Naime, u posljednjih 50 godina izgubljeno je 50 posto močvarnih područja u svijetu.

Ptice u paru dolaze proširiti obitelj

Najrazličitije ptice i ptičice na Velikom blatu često je viđao biolog Ante Lukač, inače stručni voditelj u Nacionalnom parku Paklenica te autor "Vodiča za ptice: Paška blata i okolica Nina".

- Na Velo blato dolazi velik broj zanimljivih vrsta ptica. Neke na preletu iz srednje i sjeverne Europe prema Mediteranu ili sjevernoj Africi odmore na tom velikom vodnom području i kamenjaru oko njega, a u Vodiču je navedeno 14 staništa. Neke od njih se tu gnijezde pa prelijeću područje. Zanimljiva je ugrožena vrsta velika ševa koja se ovdje zadržava i gnijezdi. Na primjer, ćukavica je vrlo rijetka ptica, uglavnom leti u paru. Ovdje se gnijezdi, othrani mlade i par nastavlja dalje na zimovanje. Tu su još i bukoavac, čaplja danguba, kratkoprsta ševa, eja livadarka. Zanimljiv je i sivi ćuk koji se zadržava oko nastambi ovaca oko Velog blata. Mali kormoran se u Hrvatskoj gnijezdi na svega nekoliko lokaliteta, a tu se samo zadržava zimi, otkriva Lukač.

Kako ističe, u Hrvatskoj je mali broj staništa i zato su ova vrlo važna u jesensko-proljetnoj selidbi. U to vrijeme posebno dolaze gosti iz Švicarske da bi uočili neke od ovih vrsta, a s novim Vodičem na engleskom jeziku, to će im biti još lakše.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno