PREUZEO DUŽNOST Šime Mršić: “Moje imenovanje priznanje je cijelom timu Zadarske županije”

Dojučerašnji zamjenik zadarskog župana, Šime Mršić, početkom mjeseca imenovan je državnim tajnikom u Ministarstvu poljoprivrede. Time je postao četvrti državni tajnik iz Zadarske županije nakon Josipa Bilavera u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Šime Erlića u Ministarstvu regionanoga razvoja i fondova Europske unije te Marije Pletikosa u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Novu dužnost preuzeo je sredinom siječnja, a prvi intervju na dužnosti državnog tajnika dao je našem listu.
Mršić je inače po struci agronom, a prije ulaska u politiku okušao se u privatnom sektoru godinama radeći u tvrtki Vrana kao najvećem poljoprivrednom proizvođaču svježeg voća i povrća u Ravnim kotarima.

Izazovni resori
Kakvi su prvi dojmovi nakon dolaska u Zagreb?
– Dojmovi su, moram kazati, vrlo pozitivni. Preda mnom je veliki posao, prvenstveno kako bih se upoznao sa strukturom Ministarstva i svih uprava. No, uvijek sam volio izazove i veselim se onima koji su preda mnom. Suradnja s ministricom i cijelim timom je odlična i obećavajuća te vjerujem da ćemo napraviti mnogo dobrih stvari u narednom razdoblju i za hrvatsku poljoprivredu i za naša ruralna područja. To iskustvo iz realnog sektora, sasvim sigurno, bit će mi dragocjeno na novom poslu, jer sam se na osobnom primjeru mogao uvjeriti o svim izazovima pred kojim su tvrtke i veliki sustavi koje se bave poljoprivredom, ali i mali poljoprivrednici.
U Ministarstvu ste dobili vrlo zahtjevne resore, Upravu šumarstva, lovstva i drvne industrije te Upravu za ribarstvo. Kakva su očekivanja?
– Istina da su u pitanju izazovni resori. Iako su ovi resori na dobrom putu i mnogo se napravilo i prije mog dolaska, brojne su mogućnosti unaprjeđenja i prostor za napredak je širok, te stoga s optimizmom gledam na nadolazeće razdoblje u kojem ću moći dati svoj doprinos. Prve dane na novom radnom mjestu iskoristio sam za detaljnije upoznavanje s djelovanjem dviju spomenutih uprava, upoznavanjem sa suradnicima te preliminarnim planovima aktivnosti.
Na koji način sa svoje nove dužnosti možete pridonijeti razvoju poljoprivrede Zadarske županije?
– Trudit ću se na novom radnom mjestu nastaviti raditi na razvoju poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj, a svakako ću davati maksimalnu podršku projektima s našeg područja. Već sam prilikom imenovanja istaknuo da svoje imenovanje smatram priznanjem za rad cijelog našeg tima u Zadarskoj županiji s kojim smo napravili velike iskorake u sektoru poljoprivrede i ribarstva.

Najribarskija smo županija
Koji su, po Vama, u ovom trenutku najvažniji poljoprivredni projekti u Zadarskoj županiji?
– Ima ih više. S obzirom da smo najribarskija županija u Hrvatskoj radi se na podizanju razine uvjeta za naše ribare pa je nedavno dovršena ribarska luka u Kalima, a prije nekoliko mjeseci krenula je izgradnja ribarske luke u Gaženici. Oba projekta su u vrijednosti od oko 60 milijuna kuna. Ključan preduvjet za dodatan razvoj poljoprivrede izgradnja je sustava navodnjavanja i tu je također napravljen značajan iskorak. Uz već dovršeni sustav navodnjavanja Baštica 1, izgrađena su još dva koja su pred puštanjem u rad – SN Baštica 2 – Smilčić i SN Lišansko polje vrijedna gotovo 50 milijuna kuna. K tome, Zadarska županija potpisala je ugovor o financiranju za SN Donja Baštica procijenjene vrijednosti 8,5 milijuna kuna pri čemu obuhvat zahvata iznosi 100 hektara, a početak radova očekuje se u prvoj polovici ove godine.
Smatrate li da smo na ovom području dobro iskoristili sredstva europskih fondova?
– Brojna sredstva europskih poljoprivrednih fondova isplaćena su upravo u Zadarsku županiju koja je jedna od najuspješnijih na tom planu, na što sam iznimno ponosan. Upravo spomenuti primjeri ribarskih luka i sustava navodnjavanja svjedoče o tome, a važno je da se razmišlja i o budućim projektima te se već sada izrađuje projektna dokumentacija za izgradnju nove ribarske luke u Biogradu na moru, kao i za sustav navodnjavanja Vransko polje. U Zadarskoj županiji do sada su ugovorene 1,43 milijarde kuna iz EU poljoprivrednih fondova, od čega je isplaćeno 1,25 milijardi kuna. Velike su to brojke i uložena se sredstva vide i pozitivno odražavaju na našu proizvodnju i infrastrukturu. Svakako, buduća ulaganja u poljoprivredu ovoga kraja i još učinkovitije korištenje europskih fondova imaju potencijal donijeti još veću produktivnost i rast poljoprivredne proizvodnje te razvoj ovoga područja.

Značaj Ravnih kotara
Godinama se govori o neiskorištenosti Ravnih kotara. Kakva je po Vama trenutačna situacija te što se može napraviti da ovaj kraj bude primjereno valoriziran u proizvodnji autohtone hrane?
– Upravo se na području Ravnih kotara zadnjih godina dogodio značajan napredak, pogotovo u sektoru vinarstva i maslinarstva. Vina i ulja iz naše županije sve su više cijenjena, a kvaliteta je na vrlo visokoj razini. Naravno da ima još puno mjesta za napredak, ali ovi pokazatelji svakako ohrabruju i pokazuju smjer u kojem bi se trebalo ići. Vrlo je važno nastaviti raditi na povezivanju proizvođača i ugostiteljskog sektora kako bi se u našim restoranima posluživali isključivo domaći proizvodi: ulje, vina i sirevi. Upravo to jest oblik izvoza, a također i najbolja promocija čitave destinacije. Zadarska županija u suradnji s Turističkom zajednicom krenula je u bredniranje županije kao eno-gastro destinacije, što je također dobar način promocije autohtonih proizvoda.
Što će biti Vaš najvažniji cilj općenito u razvoju hrvatske poljoprivrede?
– Sasvim sigurno je cilj dodatna zaštita hrvatskih proizvođača iz sektora poljoprivrede i ribarstva kako bi bili što konkurentniji na tržištu i imali ravnopravnu borbu s uvoznim ponudama, pogotovo zaštita manjih proizvođača. Na tom se polju puno toga napravilo zadnjih nekoliko godina, a vjerujem da imamo preduvjete za dodatan iskorak. Ministarstvo je prošle godine predstavilo nacrt novih Strategija poljoprivrede i akvakulture, prema kojima je za hrvatske poljoprivrednike predviđeno više od 7,5 milijardi eura za razdoblje do 2030. godine i predviđen rast produktivnosti od 60 posto. Navedeni su konkretni primjeri intervencija i ciljanih mjera po sektorima kojima će se otvoriti nova radna mjesta u ruralnim područjima, revitalizirati širi poljoprivredno-prehrambeni sektor te konkretno usmjeriti u konkurentniju, produktivniju i održiviju poljoprivrednu proizvodnju.
 

Politička stabilnost i kontinuitet jamstvo su novih razvojnih projekata
Šime Mršić, koji je ujedno i predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Biograd, četvrti je državni tajnik sa zadarskog područja u Vladi RH premijera Andreja Plenkovića. To je dodatno priznanje i HDZ-u Zadarske županije koji se i ovim imenovanjem potvrdio kao važan faktor na nacionalnoj razini.
– Svakako je važno iza sebe imati snažnu stranku. Građani prepoznaju naš rad, našu borbu za svaki kutak naše županije i nastojanje da brojnim razvojnim projektima unaprijedimo kvalitetu života svih naših stanovnika. Politička stabilnost i kontinuitet jamstvo su novih razvojnih projekata kako u mom Biogradu, tako i u cijeloj u Zadarskoj županiji, poručuje Mršić.
 

Edukacija poljoprivrednika ključ je uspjeha
U zadnje vrijeme sve više se ističe važnost edukacije poljoprivrednika. Kakva je po Vama situacija u našoj županiji, odnosno jesu li vlasnici OPG-ova dovoljno educirani ili treba još poraditi na tom planu?
– Uz razvoj infrastrukture, za podizanje razine konkurentnosti naših poljoprivrednika iznimno je važan faktor – edukacija. Stoga je Zadarska županija pokrenula projekt izgradnje Poljoprivredno-edukacijskog centra u Zemuniku Donjem u kojem bi poljoprivrednici trebali dobiti svu potrebnu pomoć u edukaciji i upoznavanju s novim tehnologijama. Na tom projektu, koji bi trebao biti važan za iskorak naših poljoprivrednika u stručnim elementima, županija radi već dulje vrijeme, a izgradnja Centra, procijenjene vrijednosti oko sedam milijuna kuna, trebala bi započeti tijekom ove godine. Što se tiče edukacije i informiranosti poljoprivrednika na razini cijele Hrvatske, Uprava za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede mnogo pomaže, kako na terenu, tako i kroz biltene i brošure, tečajeve te demonstracijama, a sredstva europskih fondova dodjeljuju se i u tu svrhu.
 

Poljoprivredno-edukacijski centar u Zemuniku bit će na usluzi i učenicima i studentima
Kako će izgledati budući Poljoprivredno-edukacijski centar?
– Na zemljištu uz rasadnik Piket izgradit će se objekt s pokaznim poljem i pokušalištem te bi se kroz dnevne, tjedne ili vikend tečajeve sustavno obavljala edukacija zainteresiranih proizvođača. Ovaj Centar trebao bi postati dobar primjer suradnje i s odgojno-obrazovnim i znanstvenim institucijama, tako da bi bio na usluzi i učenicima srednje poljoprivredne škole, kao i studentima Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.