U Musapstanu će “niknuti” prvo zadarsko reciklirano imanje

Napravit ćemo kućicu veličine 20 metara četvornih najvjerojatnije od balirane slame koja će biti ogledni primjer. Imat ćemo, naravno i vrt, voćnjak, ljekovito bilje, cvijeće, povrtnjak. Vodu imamo, a napravit ćemo svoj bunar, postaviti solarne kolektore i vjetrenjaču, pojasnila je predsjednica udruge Ljubica Vitlov-Boban

Udruga Centar Tara uz pomoć Zelene mreže aktivističkih grupa iz Vukomerića započela je s pripremama za realizaciju prvog recikliranog imanja u Zadru. S tim ciljem proteklog je vikenda održana prva radionica pod nazivom “Uvodni tečaj u permakulturu” na kojoj je nekolicina zainteresiranih imala priliku steći prva praktična znanja o tome kako permakulturu primijeniti u svakodnevnom životu. Radionicu su vodili aktivisti ZMAG-a Dražen Šimleša i Bruno Motik, autori knjige “Zeleni alati za održivu revoluciju”.
Oni će putem daljnjih radionica koje će se održavati u Zadru, ali i praktično, poduprijeti Centar Tara u dizajniranju imanja na području Musapstana s obzirom na njegove mogućnosti.
– Imanje je malo, ima 2.150 metara četvornih, nije kao ostala reciklirana imanja koja imaju preko 10.000 metara četvornih i neće se moći napraviti svi sadržaji koje takvo imanje obično ima. Ovo je edukativni pilot projekt. Napravit ćemo kućicu veličine 20 metara četvornih najvjerojatnije od balirane slame koja će biti ogledni primjer. Iako bi, kad gledamo podneblje i način gradnje, prikladnija bila kamena kućica, ali gradit će se od balirane slame upravo zbog edukacije. Imat ćemo, naravno i vrt, voćnjak, ljekovito bilje, cvijeće, povrtnjak. Vodu imamo, a napravit ćemo svoj bunar, postaviti solarne kolektore i vjetrenjaču, pojasnila je predsjednica udruge Ljubica Vitlov Boban
Važan ljudski faktor
Riječ je o projektu koji ima u cilju educirati građane o tome na koji je način moguće živjeti održivo i pri tom gotovo u potpunosti reducirati zagađenje okoliša. “Nagrada” za održivi život na ovakvom imanju je energetska i prehrambena neovisnost ili jednostavnije rečeno – život oslobođen plaćanja skupih “režija”.
– Kada se netko odluči na ovakav korak, najvažnija stvar je, a o tome učimo i na ovom tečaju, utvrditi tko će sve sudjelovati u toj priči. Ljudi se obično zanesu idejama što bi sve htjeli, kakve bi kuće htjeli, ali puno važniji je ljudski faktor. O njemu ovisi koliko ćemo tamo moći raditi, s kim i kada, a to ovisi koliko su ljudi spremni uložiti, ne samo financijski, već i energetski. To je najvažniji faktor zbog kojeg mnoge ovakve priče ili uspiju ili ne, poručio je Dražen Šimleša koji godinama ulaže rad u unapređenje recikliranog imanja u Vukomeriću.
U ovakav projekt moguće je krenuti i bez potpore grupe istomišljenika, ali tada je teže.
– Čovjek može krenuti i sam, poglavito ako će tako imati jasniju sliku realnih mogućnosti. Drugi korak je, uostalom, utvrđivanje stanja na terenu, počevši od toga kakvo je tlo, odakle pušu vjetrovi, koliko ima kiše, gdje se kiša može skupljati za kišnicu, kako je prostor osunčan te gdje su sjene. To su sve zdravorazumske stvari koje je potrebno utvrditi za svaku mikroklimu. To je ono, gotovo hladno utvrđivanje stanja, ali topli ljudski element je važan, jer su ljudi ti koji će djelovati. Postoje situacije u kojima dvije ili čak jedna osoba radi neke manje oblike permakulturnih imanja, ali to je puno teže i financijski je zahtjevnije. Vrlo često opadne energija, pa je čovjeku lakše, ako je netko pored njega, dodao je Šimleša.
Energetski efikasno, cijenom pristupačno
– Tečaj je koncipiran da se pokrije što više područja koja permakultura pokriva te da se dobije dojam što ona jest. Permakultura nije samo ekološka poljoprivreda, niti korištenje obnovljivih izvora energije, ona je održivi sustav u koji su umrežena tehnološka rješenja, znanje i vještine, pojašnjava Šimleša koji zainteresiranim preporučuje da posjete internetske stranice Zelene mreže aktivističkih grupa www.zmag.hr i Mreže eko-sela www.zmag.hr putem kojih je moguće naručiti i besplatne brošure.
Permakultura nudi i rješenje za jedna od najznačajnijih problema suvremenog svijeta -otpad.
– Permakultura gleda na otpad kao na neiskorišteni resurs. Mi gotovo sa svakom vrstom otpada koji današnja civilizacija baca, bilo zato što smo ili razmaženi, ili zato što su stvari jeftine, ili zato što taj otpad ode nekom drugom možemo nešto učiniti. Od zelenog otpada možemo dobiti humus za vrtove, otpadne grane u šumi možemo koristiti za grijanje u energetski efikasnim pećima. Čitavi je niz područja gdje možemo smanjiti otpad, a nakon toga se ide na korištenje obnovljivih izvora energije kojom smanjujemo ispuštanje stakleničkih plinova. Permakultura koristi principe koji se u engleskom zovu “četiri R” (reduce, reuse, repair, recycle), odnosno smanjiti, popraviti, ponovo koristiti, reciklirati, napominje Šimleša dodajući da tu razliku od uvrijeđenog mišljenja da je održivi način života koji koristi čistu energiju košta, permakultura pokazuje da je održivi način života višestruko isplativ.
Energetski efikasne kuće, poput onih od balirane slame, predstavljaju ekonomična rješenja za razliku od takozvanih “pametnih kuća” (“smart houses”) koje nude arhitekti.
– Mi ne govorimo o “pametnim kućama”. Energetski efikasnu kuću moguće je napraviti i sam, ali kada čovjek radi sam to zahtijeva i veće financijsko ulaganje. Ne možeš sam složiti zeleni krov, jer je za to potreban određen broj ljudi, ili ćeš, ako to radiš kao neka obitelj, ili zato što ne želiš imati posla s puno ljudi, a to je isto legitimno, taj rad platiti. To je posao kao i svaki drugi. Ljudi naručuju kuće od balirane slame, naručuju instaliranje solarnih sustava i to plate. Kad se koristi “uradi sam” princip koji mi prakticiramo zahtijeva grupu ljudi koja surađuje, a mi pokušavamo da što je više rješenja koja nudimo ne budu skuplja od onih konvencionalnih, čak i u samom početku. Dugoročno će se naravno vratiti. Neka rješenja nisu jeftinija konvencionalnih u početku, ali zaista ih ima puno koja jesu; od zelenih krovova, dobro izoliranih kuća s prirodnim materijalima do zelenog vrtlarstva koje ne mora biti skupo, a na maloj površini dobijemo dobar urod i zdravu hranu, a taj novac koji uštedimo odmah na početku možemo uložiti u nešto drugo, kazao je Šimleša.
Od Zelene mreže aktivističkih grupa može se zatražiti savjet i ukoliko procijene da je riječ o projektu koji će opstati, oni će rado pružiti potporu. Izgradnju recikliranog imanje zasada se može kod njih “naručiti” u poptunosti.
– To je nešto što ćemo više raditi u budućnosti, mi još uvijek puno gradimo kod sebe, to je naš limitirajući faktor u suradnji s drugim ljudima, ali neke stvari već i sada radimo; ugrađujemo solarne kolektore, dizajniramo neka rješenja, ali to je nešto čime ćemo se baš baviti kada ne budemo toliko morali raditi kod sebe. U ovom trenutku, dok nemamo puno ni vremena, ni energije, OK nam je pomoći nekom tko nam se svidi i u čiju priču vjerujemo, odgovara Šimleša.