Zadar natprosječno ranjiv?!

Slika korisnika admin
aluflexpack_9
Zvonko KUCELIN
Aluflexpack ostaje najjači izvoznik u Zadarskoj županiji

U Hrvatskoj se na nacionalnoj razini sve češće čuju glasovi koji nas uspoređuju s Grčkom. Pretjerani su, ali upozoravajući. Pretjerani jer HNB nas je zaštitio od jednog dijela udara, a i Vlada je misleći na sebe sebi osigurala prihode, na kakav god način, koji jamče da nam deficit možda neće biti u okviru tri posto koliko traži EU, ali ne poletjeti ka 12 posto u Grčkoj. Ukupno zaduženje države ionako je i za EU već odstupilo od priželjkivanih veličina.

BDP je u četvrtom kvartalu 2009. godine padao 4,4 posto na (ugodno) iznenađenje svih jer su sva predviđanja bila gora. Time je BDP u godinu dana oboren 5,8 posto. Broj nezaposlenih prešao je 309.000 sa stopom nezaposlenosti od 17,7 posto, a što je posljedica rasta nezaposlenosti na godišnjoj razini od 21 posto. Sve je više radnika bez plaće, a svakodnevno, nakon razmaha afera, pred lice javnosti izlaze tvrtke u problemima. Vlada je počela s mjerama za pomoć gospodarstvu, više od godinu dana nakon mjera za pomoći samoj sebi, odnosno punjenju proračuna (harač i povećanja PDV-a na 23 posto). S obzirom na savjetnike, a onda valjda i centralne ciljeve Vlade, očekivati je da će naći načina da osiguraju punjenje proračuna, a drugog koliko dosegne.

Zadarska sjednica

 Dario Jurin sazvao je u takvim teškim prilikama, kojih je itekako sam svjestan jer i njegov Tankerkomerc je u problemima, proširenu sjednicu Gospodarskog vijeća. Za nju je pripravljena analiza do sad dostupnih podataka o stanju gospodarstva u Zadarskoj županiji. No malo se o tom pričalo. Centralno mjesto na sjednici Jurin je opravdano dao Antonu Kovačevu koji je predstavio do sad usvojene mjere Vlade za pomoć gospodarstvu, a riječ je o modelima A i B u kojima država putem HBOR-a i u suradnji s poslovnim bankama nastoji osigurati kredite tvrtkama koje su zdrave, ali trenutačno u problemima. Iz sredstava koje je HNB oslobodila smanjenjem obvezne pričuve. Sam Kovačev kazao je da te mjere neće biti dovoljne već se sprema i niz novih, i naravno već postoji 28 modela u samom HBOR-u koji djeluju. Konačno iznesena je i nada da će poslovne banke preokrenuti politiku u smislu aktivnije podrške gospodarstvu. Kad imaju novaca, a imaju, a građani se bitno zaduživati neće (osobna potrošnja i trgovina imaju najbitniji pad od sastavnica BDP-a, a zastoj je prodaji stanova) gospodarstvo je u prilici dobiti novce pod nešto boljim uvjetima nego do sad.

Procjene za Hrvatsku

 Opće prilike u Hrvatskoj su loše. Statistike kasne ne otkrivajući sadašnje stanje, a sva su očekivanja da će prvi kvartal biti loš. Procjene, istina, idu za tim da bi Hrvatska u ovoj godini imala blagi rast (nešto iznad nule) ili vrlo blagi pad BDP-a, a ne 5,8 kao lani. No tu valja kazati da će te nove stope biti nadodane na lanjski pad od šest posto pa bi bilo ubitačno da se pad izražava u većim brojkama od simboličnih, a rast bi samo značio da smo stali na standardu od pred koju godinu.

Kakav je i koliko ranjiv Zadar, odnosno Zadarska županija u takvim uvjetima. Zadar kojem smo posljednjih godina navikli tepati kao čudu, perspektivnost, graditeljstvu i sl.

Ranjivost Zadra

Zadar je prema svim parametrima ranjiviji nego je prosjek države! Zašto to tvrdimo?

U zadarskoj županiji do sad izmjereni prihodi poduzetnika padali su oko 8,3 posto, no stanje se od zadnjih poznatih pokazatelja samo pogoršava. Rashodi su također padali, ali sa 7,7, dakle, manje od toga, što znači da je u tvrtkama sve manje novaca. Izvoz je dobrano (12,5%) smanjen, ali izvoz drastično s čak 35 posto.

Najdrastičniji su pokazatelji pada investicija od 31 posto - znači ulaganja u budući rast te pada industrijske proizvodnje od 27,6 posto - znači i budućih poduzetničkih prihoda i potreba za radnicima.

Velika državna kapitalna ulaganja otpala su, a velika ovdašnja investicijska ulaganja istopljena.

 Pretpostavka je da će tijekom veljače doći do još većeg rasta nezaposlenosti od sadašnjih oko 12.000 na zavodu.

To su opće prilike u Zadru najgore u posljednjem dugom nizu godina. Štoviše, Zadarska županije godinama je bilježila pozitivne pomake, s nekoliko godina u kojima su baš svi pokazatelji bili pozitivni. Sada je u "pozitivi" jedino turizam, ali samo kroz "fizičke" brojke. Kad kažemo fizičke brojke, mislimo na broj turista (nešto blago smanjen), odnosno noćenja (nešto povećan). No financijski učinci lošiji su i u turizmu i u ugostiteljstvu, ali i trgovini i drugim djelatnostima koje se hrane turizmom.

Za ocijeniti ranjivost ovdašnjeg gospodarstva valja nam prokazati, što ga približno čini i kakve su tendencije u djelatnostima koje ga čine.

Od čega se živi u Zadru

 Klasičnom metodom mjereno najveći oslonac ovdašnjeg gospodarstva koji nosi najviše prihoda, radnih mjesta i udjela u BDP-u je trgovina.

Ona daje od trećine do preko 40 posto prihoda, ovisno o razdobljima. Na nacionalnoj razini pada sa 14 posto i ne vidi se kraj pada. Kako zaposlenost pada padat će i potrošnja jer su ljudima manji prihodi. Prerađivačka industrija sudjeluje u BDP-u sa oko 18 do 20 i koji postotak. Nažalost, udjel joj se smanjuje, a upravo bi ona trebala izvlačiti iz krize. U Zadarskoj županiji industrija je nevoljeno pastorče. Najbolji pokazatelj toga je zadarski odnos prema poslovnoj zoni Crno koja je trebala donijeti makar kakav rast industrije i radnih mjesta, spram svih ostalih projekata. Dok se za trgovinske centre pa i pokoji hotel, o stanovima da ne govorimo, servisima i slično pogotovo, prostora, građevinskih dozvola i svega ostalog našlo baš na Crnom niti jedan zadarski lobistički i politički utjecaj nije pomogao. Jako čudno.

Građevinarstvo je na 10 do 12 posto prihoda gospodarstva, a znamo kako stoji sada kada prodaja stanova baš i ne ide. Promet i veze, nažalost (i sreću), svedene najvećim dijelom na Tankersku plovidbu, sada su u jeku svjetske brodarske krize naftnih brodara, odnosno manje posla i manje vozarine. Ugostiteljstvo i turizam klasičnom konzervativnom metodologijom sudjeluju u prihodima poduzetnika samo s pet do osam posto. Bilježe rast. Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo rastu blago i na oko sedam posto su BDP-a. Dakle, od čelnih sastavnica prihoda u Zadarskoj županiji najveći dio je u krizi.

Putevi izlaska

Svaka pametna sredina i država izlaze gledaju naći u proizvodima i uslugama koje nudi svijetu. Kod nas proizvodnja šepa, usmjerena svijetu šepa i više. Usluge oslonjene na svijet su prije svega turizam u čemu se dobru nadamo. No to dobro stiže tek sa sezonom, a prave efekte slijevanjem novca u širinu ima negdje u špici. Znači ovaj kvartal i onaj pred nama velike nade u oporavak nema. Prihodi od usluge brodskog prijevoza suočene su sa svjetskom krizom. Tankerska se na sreću s njom nosi. Štoviše s četiri nova broda i tristotinjak novih ljudi može dobiti posao. No ni Tankerska plovidba nema zalihu za predugo preživljavanje u ovakvim uvjetima.

Zadarsko gospodarstvo pod naletima je krize ranjivije od prosjeka Hrvatske zbog slabijeg udjela prizvodnje (industrije i poljoprivrede) u prihodima poduzetnika od ionako jadnog hrvatskog prosjeka te prevelike izloženosti trgovini i graditeljstvu s velikim padom u BDP-u. Olakšanje valja čekati kroz segment turizma u čemu je Zadarska županija među sezonalnijim u zemlji. Sama Hrvatska ima najsezonalniji turizam u Europi.

Kriza je i prilika

 Ako će Vlada RH shvatiti da ovog trenutka imamo posla s domaćom strukturalnom krizom, a ne toliko svjetskom, te da je okretanje proizvodnji, izvozu i produktivnom zapošljavanju, uz dizanje produktivnosti, jedini dugoročni put izlaza i dovođenja zemlje do razine, da stvara barem onoliko koliko troši, bit će to dobro. Tome će valjati pridružiti kresanje državne i javne potrošnje u skladu s time.

Ako dio te poruke i pouke dođe do zadarskih i županijski i inih čelnika biti će to najveći dobitak za Zadar i Zadarsku županiju. Naravno da su oni slabo moćni, naizgled i nemoćni, u odnosu na centralne vlasti ove izrazito centralizirane zemlje, no ipak se uvijek možemo upitati zašto su u Poličniku ili u Stankovcima, neka drugi oproste, prilike danas bolje nego jučer.

Kriza je stoga i prilika.

 STANJE ZADARSKIH DJELATNOSTI

Trgovini prihodi padaju sa stopom od 15 posto. Prerađivačkoj industriji prihodi padaju sa 16 posto, a kazali smo da je fizički indeks proizvodnje pao za gotovo 28 posto, što znači biti će i gore. Građevinarstvo pada s prihodima oko 10 posto, a neprodanih je objekata sve više. Prijevoz skladištenje i veze, a čemu lavovski dio daje Tankerska plovidba imao je u devet lanjskih mjeseci rast prihoda, ali je kriza tankerskog tržišta tek tad zavladala. Tankerska plovidba već sad plovi s tri broda više nego lani (dva isporučena početkom ove godine, a jedan sredinom prošle), a još dva će vrlo brzo. I od toga su četiri nova broda iz Kine i Koreje, brodovi za suhe terete koji na sreću ovog trenutka voze dobit. No gubici na tankerima od kojih se korijeni oko 70 posto prihoda Tankerske u normalnim godinama nadmašuju dobit koja dolazi od bulk carriera, i to višestruko. Hotelijeri i ugostitelji imaju pozitivu, ali s malim udjelom u BDP-u klasičnim gledanjem. Na sreću ono nije točno. Poljoprivreda i ribarstvo dolaze potom, a kako im je, procijenite sami po vijestima.

 SOCIJALNO OSJETLJIVI!?

Na sreću, do konca prethodne loše godine ove loše brojke nisu se svom silinom, iako bitno jesu, prelile na socijalni kolosijek. Naime, plaće su blago rasle, broj zaposlenih tek simbolično pao, a broj nezaposlenih rastao već znatno (14 %), ali manje nego u Hrvatskoj. No, nažalost, upravo smo u vremenu u kojem se i to korigira nagore.

 ZADARSKI IZVOZNICI

Denis Ikić, tajnik Gospodarske komore Zadar, spomenuo je i paradoks da je u ovom kriznom vremenu sa smanjenjem gospodarskih aktivnosti Zadarska županija imala pozitivnu trgovinsku bilancu. Naime, sa smanjenjem izvoza od 12,5 posto ipak se sa smanjenjem uvoza od čak 35 posto došlo do 10,5 milijuna dolara više vrijednosti izvezenih roba od uvezenih.

Izvezeno je 194,6 milijuna dolara prema 222,5 lani, a uvezeno 184 milijuna prema prethodnih 278 milijuna.

Kod izvoza je dominirala prerađivačka industrija sa 67 posto, dok je poljoprivreda i ribarstvo segnula do 27 posto, a sve ostale djelatnosti bile su simbolične.

Listu izvoznika i dalje predvodi Aluflexpack iz Murvice, slijedila je Kali Tuna iz Kali, potom je TCG Metalni lijev unatoč krizi kliznuvši s drugog uspio zadržati treće izvozničko mjesto. Tek na četvrtom mjestu je tvrtka sa sjedištem u Zadru - SAS Strojogradnja, slijedi Jadran Tuna sada s maticom u Biogradu, Ostrea, sada u Stankovcima, Marituna i Adria su u Zadru, Zadar Tuna u Kalima, Noclerius u Gračacu, DalMar Pakoštane, Maraska Zadar, Arbacommerce, Cenmar, HSTEC su u Zadru, Elan u Obrovcu pao je drastično, Nin Elektrocomerce je u Poličniku, Mardešić u Salima, Cromaris je u kratko vrijeme otkako je preuzeo Cenmar, uz niz drugih tvrtki uspio ući među čelne izvoznike, a tu je na 20. mjestu Kamoplast.

Domicile tvrtki navodimo s uvjerenjem da će sredine sa značajnim izvoznicima upisivati gospodarski raspored županije u budućnosti.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno