Hrvatska uoči EU: Na putu prema Trećem svijetu

Propadanje srednje klase i brojčana prevlast nižih slojeva imat će dalekosežne posljedice po razvoj i budućnost Hrvatske, kojoj prijeti opasnost da se pridruži zemljama Trećega svijeta, iako ne i najsiromašnijima među njima

Teška financijska i gospodarska kriza najprije je pogodila financijaše i špekulante, da bi se ubrzo proširila i na  ostale sfere društva. Ipak, čini  se kako je najveći gubitnik  krize i u svijetu i u Hrvatskoj –  srednja klasa.
Taj društveni sloj koji bi trebao biti “kičma” hrvatskog  društva i oslonac njegovog  razvitka – poznato je da države  s većim udjelom srednje klase  imaju tendenciju bržeg i stabilnijeg rasta – ubrzano propada i siromaši.
Skupina koja je sve donedavno imala stabilan i siguran  posao i koja je mogla zadovoljavati svoje osnovne potrebe, poput otplate stambenog  kredita, rate za automobil srednje klase, zdravstvenu zaštitu  i mogućnost obrazovanja svoje djece – uključujući i jedno ili  dva putovanja godišnje te  odlazak u kino ili kazalište –  sada je suočena s nemogućnošću podmirivanja svojih  životnih potreba. Tržište nekretnina je zamrlo, kao i  tržište automobila.
Da aktualna kriza snažno  pogađa upravo srednju klasu,  potvrđuju i podaci sa Zavoda  za zapošljavanje. Nezaposlenost je najviše porasla među  visokoobrazovanom populacijom, odnosno radnicima sa  završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem ili  višom školom. Upravo iz te  skupine – koja predstavlja viši  segment srednje klase – regrutira se rekordan broj novih  nezaposlenih. Ako tome pridodamo podatak da je među  nezaposlenima u apsolutnim  brojevima najviše onih sa srednjom školom, slika o porazu  srednje klase bit će potpuna,  budući da upravo taj obrazovni sloj sačinjava najbrojniji  dio srednje klase.
Izbrisani obrtnici i  poduzetnici
Među najugroženije skupine, koje su najviše pogođene  aktualnom krizom, splitski sociolog Zoran Malenica, koji  godinama sustavno proučava  socijalnu stratifikaciju u Hrvatskoj, ubraja upravo srednju  klasu i umirovljenike.  Međutim, srednja klasa sastoji  se od nekoliko podslojeva. Na  udaru krize su i sitni poduzetnici i obrtnici, koje također  ubrajamo u srednju klasu. U  Hrvatskoj je samo oko 600  trgovačkih društava s 500 i više  zaposlenih, dok je onih srednjih, s brojem zaposlenih od  50 do 500, oko dvije tisuće.  Većina ostalih društava – čak  96 posto od ukupnog broja –  manja su i spadaju u sitno  poduzetništvo. Dok u skupini  najvećih vlasnika i top menadžera s primanjima većim  od 100 i 150 tisuća kuna mjesečno nailazimo na luksuz, vile i najskuplje automobile,  najveći dio poduzetnika uopće  ne pripada klasi najimućnijih.
 Sociolog Malenica upozorava kako je kriza od 2008.  zbrisala oko 15 tisuća malih  tvrtki i obrta. Takav trend nastavlja se i ove godine, jer Hrvatska još čeka na gospodarski  oporavak. Ekonomski analitičari također smatraju kako  nelikvidnost najviše pogađa  upravo manje tvrtke. 
Osobito su ugroženi i niži  slojevi srednje klase, naročito  u Hrvatskoj izrazito brojno  administrativno osoblje, kao i  radnici u sektoru trgovine,  zbog štednje i smanjivanja  broja zaposlenih.
Dok stabilna srednja klasa  utječe na smanjenje tenzija u  kapitalističkom društvu, jer se  jačanjem srednjeg sloja smanjuje jaz između bogatih i siromašnih, a na srednju klasu u  razvijenim kapitalističkim zemljama brojčano najčešće otpada većina stanovništva, u  Hrvatskoj je drukčije. Iako taj  broj oscilira ovisno o kriterijima, Malenica smatra kako  pripadnicima srednje klase  možemo smatrati tek oko milijun stanovnika Hrvatske.
Procvat top menadžera
Hrvatska, naime, ima iznimno velik broj umirovljenika, koji spadaju u niže slojeve, ali i novu “armiju nezaposlenih”, koja je zbog svog  statusa također dospjela u niži  status, iako Malenica nezaposlene smatra “fluidnom kategorijom” i, donekle, posebnom podskupinom.
Degradaciju srednjeg sloja  proteklih godina, a naročito  tzv. nižih profesionalaca, u  kakve ubrajamo učitelje, nastavnike i slična zanimanja,  pratilo je zamjetno poboljšanje položaja najviše klase i  menadžera, čije su plaće, prema dostupnim podacima,  višestruko porasle, naročito u  slučaju top menadžera.
U Hrvatskoj je u tranzicijskom periodu došlo do preraspodjele društvenog bogatstva, pri čemu se manji dio  zajednice dokopao većine  bivšeg društvenog vlasništva,  dok većina preostalog stanovništva živi skromno i jedva  namiruje svoje osnovne životne potrebe.
Kritički prema  siromaštvu
Po stopi siromaštva Hrvatska je u sličnoj situaciji kao i  slabije razvijene zemlje EU  mediteranskog kruga, no Malenica je svejedno kritičan,  smatrajući kako Hrvatskoj  treba efikasna strategija borbe  protiv siromaštva. – Hrvatska  je u socijalizmu imala relativno nisku stopu siromaštva,  pa bi zbog toga trebala biti  kritičnija prema sadašnjem  povećanju te stope, uvjeren je  splitski sociolog. 
Propadanje srednje klase i  brojčana prevlast nižih slojeva  imat će dalekosežne posljedice po razvoj i budućnost Hrvatske.
– Hrvatska je u proteklom  razdoblju, zbog rata i procesa  stvaranja države, znatan dio  svog proračuna trošila na one  slojeve i pojedince koji su neosporno bili zaslužni u ratu,  dok je država s druge strane  zanemarila one slojeve i pojedince koji su posjedovali neke druge talente i koji su mogli  potaknuti razvoj Hrvatske,  koji je izostao, upozorava Malenica i dodaje: “Hrvatska je  još uvijek pred istom dilemom: hoće li i dalje tetošiti  jedan dio stanovništva, zanemarujući razvoj i obrazovanje”.
Izgubljene godine
– Već danas hrvatskom  obrazovnom sustavu prijeti  opasnost da će na doktorske  studije dolaziti samo oni čiji će  roditelji to moći platiti, a ne  najsposobniji u svojoj generaciji. Naravno, na štetu budućeg razvoja zemlje, izričit je  Malenica.
Drugim riječima, ako ubrzo  ne promijeni pristup, Hrvatskoj prijeti opasnost da se uskoro pridruži zemljama  Trećega svijeta, iako ne i najsiromašnijima među njima, a  ne razvijenim zemljama zapadnoga svijeta, unatoč proklamiranim ciljevima. Proteklih deset godina Hrvatska je  u razvojnom smislu izgubila.
– Ukoliko izgubimo i narednih deset godina Hrvatska  će ostati u skupini pet-šest  najnerazvijenijih europskih  država, podvlači Malenica.

Uspon srednje klase na Istoku, pad na Zapadu

Svijet našeg vremena bilježi pravi procvat srednje klase, no za taj procvat  zaslužne su isključivo zemlje u razvoju, ponajprije Kina i Indija, dok je u  zapadnom svijetu broj pripadnika srednje klase u stalnom opadanju, što također  svjedoči o zalazu zapadnog modela razvoja.   
NJEMAČKA –  Od osamdesetih godina prošloga pa sve do početka ovoga  stoljeća srednja klasa u Njemačkoj obuhvaćala je više od 60 posto populacije, no  u prošlom je desetljeću došlo do smanjenja srednjega sloja, tako da posljednji  empirijski podaci govore da srednjoj klasi pripada još samo oko 50 posto  Nijemaca.
Ni u Njemačkoj još nisu istraženi razlozi “ispadanja” iz srednje klase, no  znakovito je da je od desetak posto onih koji su posljednjih godina izgubili svoj  status samo 10 % onih koji su se obogatili i uspjeli prijeći u višu društvenu  skupinu, dok je čak 90 % onih koji su prešli u nižu klasu. Sličan trend bilježi se  u cijelom zapadnom svijetu – u Europi i Americi – gdje za srednju klasu, kako je  to nedavno najavio britanski ministar pravosuđa Kenneth Clarke, “najgore tek  dolazi”.

KINA I INDIJA

Upravo je snažno rastuća srednja klasa u Kini i Indiji glavni oslonac snažnog  gospodarskog razvoja tih dvaju novih gospodarskih divova. Istraživači smatraju  kako je nova srednja klasa zemalja u razvoju (kriteriji za definiranje srednje klase  u tim zemljama ponešto su drukčiji od definiranja srednje klase u zapadnim  zemljama) polovicom prošlog desetljeća prvi put u povijesti činila većinu  stanovništva u tim zemljama, zbog čega analitičari zaključuju kako je riječ o  trećem valu porasta srednje klase u svijetu u protekla dva stoljeća. Prvi val  izazvan je industrijskom revolucijom u pretprošlom stoljeću, a drugi je obilježila  baby-boom generacija poslije Drugog svjetskog rata.

Nova tranzicijska stratifikacija hrvatskoga društva

VIŠA KLASA
VLASNICI: Nova vlasnička klasa koja se formirala u procesu pretvorbe i  privatizacije devedesetih godina prošloga stoljeća. U toj su skupini isključivo  krupniji kapitalisti, s kapitalom većim od 15 ili 20 milijuna kuna. Računa se da  ta elitna skupina broji od 1.500 do 2.000 obitelji.
POLITIČARI:  Politička nomenklatura, koja u kraćem ili duljem razdoblju obnaša  profesionalne političke funkcije, na državnoj ili na lokalnoj razini. Saborski  zastupnici, ministri, državni službenici… Ukupno se radi o tri do četiri tisuće  osoba.
MENADŽERI: Top menadžeri u najvećim kompanijama, u privatnom ili  državnom vlasništvu, njihov broj vjerojatno ne prelazi 1.500.
PLAĆE:  Ova skupina uživa najviše prihode i dividende od vlasništva. Političari  primaju visoke plaće i koriste razne privilegije, dok najviši menadžeri primaju  mjesečno i preko 100 tisuća kuna, ne računajući bonuse.
BROJ: Uz ostale slojeve stanovništva koji pripadaju višem sloju, ukupno se  radi o najviše 60 tisuća obitelji, odnosno ukupno oko 200 tisuća privilegiranih u  Hrvatskoj, koji pripadaju višoj klasi.
SREDNJA KLASA
PODUZETNICI: Sitni poduzetnici, a takvih je u Hrvatskoj najviše, kao i obrtnici.  Zatim srednji i niži menadžeri. U toj je skupini oko 15 tisuća obitelji.
PROFESIONALCI: Viši profesionalci i stručnjaci, liječnici, sveučilišni profesori,  znanstvenici, odvjetnici, svećenici. Njihova prosječna primanja kreću se od pet  ili šest do 15 i 20 tisuća kuna. Toj skupini pripada oko 60 tisuća obitelji.
NIŽI PROFESIONALCI: Niži profesionalci, učitelji i nastavnici, socijalni radnici  i slična zanimanja.
ADMINISTRATIVCI: Administrativci i službenici koji obavljaju rutinske  administrativne poslove, i u državnoj upravi i u privatnom sektoru. Radnici u  trgovačkom sektoru.
PLAĆE: Plaće u ovom segmentu kreću se od pet do 20 tisuća kuna, koliko  zarađuju dobro plaćeni liječnici i sveučilišni profesori.
BROJ: Pretpostavlja se kako srednjem sloju ukupno pripada 1,1 milijun  stanovnika.
NIŽA KLASA:
UMIROVLJENICI: Ova skupina brojčano je velika i višekratno je diskriminirana  u protekla dva desetljeća.
NEZAPOSLENI: Iako formalno pripadaju nižim slojevima, nezaposleni su  “fluidna kategorija”.
POLJOPRIVREDNICI: Također pripadaju nižim slojevima.
NEKVALIFICIRANI, FIZIČKI RADNICI, SOCIJALNI SLUČAJEVI: I jedni i drugi često  ovisni o socijalnim transferima države, bez kojih ne bi mogli preživjeti.
PLAĆE: Zarađuju najviše do pet tisuća kuna.
BROJ: Radi se o najbrojnijoj skupini od oko 1,5 milijuna obitelji, odnosno o  preko tri milijuna ljudi, od kojih, kako se pretpostavlja, više od pola spada u  skupinu siromašnog stanovništva, bilo u relativnom, bilo u apsolutnom  smislu.