Vlada je sa zakašnjenjem donijela tri modela za financiranje oporavka gospodarstva te jedan za poticanje prodaje stanova. Oni uglavnom nisu dali rezultate pa ih je trebalo odmah ažurirati. Ovako, donose se mjere koje nisu dobro pogođene i malo tko ih koristi. Vlada svojim mjerama puca u prazno
Vlada je mogla ublažiti krizu koja gospodarstvo i građane pogađa već više od dvije godine, ali problem je u tome što ne upotrebljava poluge koje su joj na raspolaganju, smatra Slavko Linić, zastupnik SDP-a. Kriza se djelomice može ublažiti i uz pomoć javnih poduzeća, kojih u Hrvatskoj ima više od 20, ali Vlada je i njih – kaže Linić – potpuno zapustila još od 2004. godine.
Kako se uz pomoć javnih poduzeća može oživjeti privatni sektor?
– Investicijama. Kad se Hrvatska počela urušavati u gospodarsku krizu, današnja predsjednica Vlade je preuzela dužnost i počela govoriti o štednji, ali na pogrešan način. Poručila je da treba smanjiti brojne troškove, ali što je najgore – i investicije. Zaustavljena su ulaganja, pa čak i redovito održavanje. Dok se svjetska kriza produbljivala, mnoga naša poduzeća ostala su bez poslova, koje nigdje drugdje nisu mogla nadoknaditi.
No, autoceste su uglavnom završene, pa u njih više nema smisla investirati?
– Da, gradnja autocesta je do kraja 2007. trebala ući u završnicu. Nakon toga trebali smo se okrenuti jačem tekućem i investicijskom održavanju te traženju partnera za dovršetak Dalmatine do Dubrovnika i dionice između Zagreba i Siska, prema modelima zajedničkih ulaganja države i privatnih investitora. Međutim, više treba ulagati u željeznice koje su zapuštene od prvog dana kad je Ivo Sanader postao premijer. Uz restrukturiranje HŽ-a, potrebno je provoditi i modernizaciju željeznica – obnovu vučnog parka starog više od 40 godina. Na tome bismo mogli zaposliti domaće kapacitete u Đakoviću, Končaru, Gredelju, u Radionici željezničkih vozila u Čakovcu i ostale, a smanjili bismo i zaostatak u konkurentnosti naših željeznica u odnosu na europske. Istodobno, našu željezničku infrastrukturu koja ne dopušta velike brzine, možemo poboljšati uz pomoć fondova EU, a na svemu tome zaposlili bismo dio metalaca, strojara i građevinara.
Energetika
Zašto su ulaganja u energetiku, koja također može pomoći razvoju, ostala mrtvo slovo na papiru? Od 1990. u Hrvatskoj su sagrađene samo dvije značajnije elektrane, drugi blok one u Plominu i Lešće, koje su projektirane još u doba bivše države.
– Sanaderova vlada od početka je krivo pristupala pitanju energije, nastojeći ga rješavati isključivo uvozom struje, nafte i plina. Kad je Jadranka Kosor postala premijerka, Vlada je otišla u drugu krajnost i prihvatila energetsku strategiju u kojoj je za okosnicu razvoja postavljena nuklearna energija. Naše kritike takvog pristupa Vlada nije uslišala. Da jest, danas bismo u Hrvatskoj gradili najmanje tri hidroelektrane. Na tome bi se mogla zaposliti brojna hrvatska poduzeća.
Otkud će se sve to financirati, iz državnog proračuna ili zaduživanjem u inozemstvu?
– Država je tu nezaobilazna, ali ona treba naći partnere i druge investitore. Primjerice, Adris grupa pokazuje golem interes za ulaganja u energetiku koja znači budućnost. Mirovinski fondovi također bi dio novca mogli ulagati u tu profitabilnu djelatnost. Problem je, međutim, što Vlada nema strategije, nema ideja za razvoj.
No, premijerka je nedavno najavila investicije u energetiku?
– Mislim da je to predsjednica Vlade najavila zbog osobnog političkog marketinga. Znamo, naime, da je potrebno godinu i pol dana samo za izradu dokumenata potrebnih za te projekte. Bilo je dovoljno vremena da s cestogradnje prijeđemo na željezničku infrastrukturu i na razvoj energetike, a propustili smo i dragocjeno vrijeme za proizvodnju domaće opreme za alternativne izvore energije. Vlada je svojoj strategiji trebala domaću proizvodnju preusmjeravati prema tim djelatnostima. Zapustili smo i istraživanje nafte i plina, obnovu rafinerija. Nismo se borili ni za transport energenata preko Hrvatske: zanemarili smo odnose s Rusijom koja za Europu ima golemu važnost zbog svojih rezervi nafte i plina. Da je Vlada jasno definirala svoju strategiju, naše bi gospodarstvo lakše izašlo iz krize i manje bi trpjelo.
Cijene naftnih derivata opet skaču. Kako ih Vlada može zaustaviti?
– Trebali bismo prilagođavati trošarine, tako da cijena naših derivata ne bude viša nego u susjednim državama. Ako smo na jednoj strani povećali PDV, na drugoj strani mogli bismo ukinuti trošarinu od jedne kune koja se po litri benzina izdvaja za gradnju autocesta. Kombinacija ima raznih, ali Vladina politika trošarina i porezna politika ne bave se zaštitom gospodarstva i građana.
Bumerang
Očito, Vladi neizravno odgovaraju skuplja nafta i derivati, jer se tako bolje puni državni proračun?
– Nažalost, tako je najlakše upravljati javnim financijama. Zbog poskupljenja derivata proračun će pokupiti malo više novca, a to što će građani i gospodarstvo trpjeti, koga briga. No, takav je pristup opasan i vraća nam se kao bumerang. Sve više gospodarstvenika smanjuje proizvodnju i otpušta radnike. Tako će proračun na kraju doživjeti veliku štetu zbog neisplaćenih plaća, neuplaćenih doprinosa i poreza.
Hoće li se deficit državnog proračuna moći održati na planiranih oko 14 milijarda kuna?
– Mislim da je to bila optimistična procjena. Gasi se sve više tvrtki, a poreze i doprinose nisu uplatile po 10 ili 12 mjeseci. Procjenjujem da ćemo ove godine imati više od 20 milijardi kuna proračunskog deficita.
Kako ocjenjujete to što je Vlada formirala povjerenstvo za praćenje nezaposlenosti?
– U poslovnom svijetu vrijedi izreka: “Kad ne želiš riješiti problem, formiraj povjerenstvo”. Podsjećam da je Vlada smanjila subvencije za zapošljavanje upravo u vrijeme najveće krize. Godine 2007. izdvojila je 196 milijuna kuna poticaja, godinu dana kasnije 136 milijuna, a 2009. poticaji su pali na 43 milijuna kuna. Smanjeni su 68 posto. To potvrđuje da Vlada nema osmišljeni program. Da ima takav program, netko bi iz gospodarstva taj novac koristio jer mu u ovoj krizi zaista treba. Kad nastupe problemi, vlade ih moraju aktivno rješavati, a ne čekati da to netko od njih zatraži. Tako je Vlada sa zakašnjenjem donijela tri modela za financiranje oporavka gospodarstva te jedan za poticanje prodaje stanova. Oni uglavnom nisu dali rezultate pa ih je trebalo odmah ažurirati. Ovako, donose se mjere koje nisu dobro pogođene i malo tko ih koristi. Vlada svojim mjerama puca u prazno.
Dioki ne smije biti prepušten sam sebi
Može li gospodarstvo imati konkurentne cijene proizvoda ako je samo industrijski plin lani poskupio više od 75 posto? Petrokemija je prošlu godinu završila sa 136 milijuna kuna gubitka, a u velikim teškoćama je Dioki. Može li Vlada, primjerice, prepustiti Dioki samome sebi i pustiti ga da zbog toga zatvori vrata?
– Vlada mora definirati kako će osigurati jeftinije izvore energije za gospodarstvo. Ako je plin nekome sirovina za proizvodnju, kao kutinskoj Petrokemiji ili Diokiju, njegova cijena trebala bi biti niža, kako bi gnojivo ili proizvodi od plastike bili konkurentni, a ne da susjedni Mađari, primjerice, imaju 20 posto jeftinije gnojivo, iako mi imamo vlastite energetske izvore. Dioki spada u djelatnost koja je drugi po veličini hrvatski izvoznik, a gubitke bilježi jer plaća skupi plin i struju, prevelike ulazne troškove. Međutim, Vlada o tome uopće ne razmišlja, kao da se to nje ne tiče. Ako se problem dugova bude prepustio samo upravama i vlasnicima takvih tvrtki i njihovim vjerovnicima, onda će se te tvrtke zatvoriti jer donose samo minus. Vlada takvim tvrtkama treba pomoći tako da ne proizvode gubitke, ili da ih pokriju.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
HTZ
Snažan interes Francuza za Hrvatsku potaknuo uvođenje sedam novih avio linija
Scena
MALMO 2024.
VIDEO Objavljen redoslijed izvođača na Eurosongu, evo kad nastupa Baby Lasagna
Sport
Liga rekreativaca
Živiću prva liga, derbi odluke Barišić i Marnike
Crna Kronika
KRAĐE
U Ričinima lopov iz kuće ukrao novac i ručni sat, krađa zabilježena i u Arbanasima…
Košarka
Košarka
VIDEO Ludnica u Philadelphiji s dvojbenim sudačkim odlukama završila pobjedom Clippersa
Županija
U POLA SATA
Nin opet poplavljen!
Županija
TURIZAM NA OTOCIMA
PROFESORICA ČUKA: “Vir je ekstremni primjer pretjerane i nekontrolirane gradnje”
Zadar
TUŽNA VIJEST
Preminuo fra Josip Vrdoljak, višegodišnji gvardijan i župnik u Zadru
Zadar & Županija
NOVI SKANDAL
Skoro 5 milijuna eura moćnom zadarskom HDZ-ovcu za privatni hotel
Zadar
Plan B