Očekujem više od 20 milijardi kuna proračunskog deficita

Slika korisnika admin
Sve više gospodarstvenika smanjuje proizvodnju i otpušta radnike

Vlada je mogla ublažiti krizu  koja gospodarstvo i građane  pogađa već više od dvije godine, ali problem je u tome što  ne upotrebljava poluge koje su  joj na raspolaganju, smatra  Slavko Linić, zastupnik SDP-a.  Kriza se djelomice može  ublažiti i uz pomoć javnih poduzeća, kojih u Hrvatskoj ima  više od 20, ali Vlada je i njih -  kaže Linić - potpuno zapustila  još od 2004. godine.

Kako se uz pomoć javnih  poduzeća može oživjeti privatni sektor?

- Investicijama. Kad se Hrvatska počela urušavati u gospodarsku krizu, današnja  predsjednica Vlade je preuzela dužnost i počela govoriti o  štednji, ali na pogrešan način.  Poručila je da treba smanjiti  brojne troškove, ali što je najgore - i investicije. Zaustavljena su ulaganja, pa čak i redovito održavanje. Dok se  svjetska kriza produbljivala,  mnoga naša poduzeća ostala  su bez poslova, koje nigdje  drugdje nisu mogla nadoknaditi.

No, autoceste su uglavnom  završene, pa u njih više nema  smisla investirati?

- Da, gradnja autocesta je do  kraja 2007. trebala ući u završnicu. Nakon toga trebali  smo se okrenuti jačem tekućem i investicijskom  održavanju te traženju partnera za dovršetak Dalmatine do  Dubrovnika i dionice između  Zagreba i Siska, prema modelima zajedničkih ulaganja  države i privatnih investitora.  Međutim, više treba ulagati u  željeznice koje su zapuštene  od prvog dana kad je Ivo Sanader postao premijer. Uz restrukturiranje HŽ-a, potrebno  je provoditi i modernizaciju  željeznica - obnovu vučnog  parka starog više od 40 godina.  Na tome bismo mogli zaposliti  domaće kapacitete u Đakoviću, Končaru, Gredelju, u Radionici željezničkih vozila u  Čakovcu i ostale, a smanjili  bismo i zaostatak u konkurentnosti naših željeznica u odnosu na europske. Istodobno,  našu željezničku infrastrukturu koja ne dopušta velike brzine,  možemo poboljšati uz  pomoć fondova EU, a na svemu tome zaposlili bismo dio  metalaca, strojara i građevinara.

Energetika

Zašto su ulaganja u energetiku, koja također može pomoći razvoju, ostala mrtvo slovo na papiru? Od 1990. u Hrvatskoj su sagrađene samo  dvije značajnije elektrane,  drugi blok one u Plominu i  Lešće, koje su projektirane još  u doba bivše države.

- Sanaderova vlada od  početka je krivo pristupala pitanju energije, nastojeći ga  rješavati isključivo uvozom  struje, nafte i plina. Kad je  Jadranka Kosor postala premijerka, Vlada je otišla u drugu krajnost i prihvatila energetsku strategiju u kojoj je za  okosnicu razvoja postavljena  nuklearna energija. Naše kritike takvog pristupa Vlada nije  uslišala. Da jest, danas bismo u  Hrvatskoj gradili najmanje tri  hidroelektrane. Na tome bi se  mogla zaposliti brojna hrvatska poduzeća.

Otkud će se sve to financirati, iz državnog proračuna  ili zaduživanjem u inozemstvu?

- Država je tu nezaobilazna,  ali ona treba naći partnere i  druge investitore. Primjerice,  Adris grupa pokazuje golem  interes za ulaganja u energetiku koja znači budućnost. Mirovinski fondovi također bi dio  novca mogli ulagati u tu profitabilnu djelatnost. Problem  je, međutim, što Vlada nema  strategije, nema ideja za razvoj.

No, premijerka je nedavno  najavila investicije u energetiku?

- Mislim da je to predsjednica Vlade najavila zbog  osobnog političkog marketinga. Znamo, naime, da je potrebno godinu i pol dana samo  za izradu dokumenata potrebnih za te projekte. Bilo je dovoljno vremena da s cestogradnje prijeđemo na željezničku  infrastrukturu i na razvoj energetike, a propustili smo i dragocjeno vrijeme za proizvodnju domaće opreme za alternativne izvore energije. Vlada  je svojoj strategiji trebala domaću proizvodnju preusmjeravati prema tim djelatnostima. Zapustili smo i istraživanje  nafte i plina, obnovu rafinerija.  Nismo se borili ni za transport  energenata preko Hrvatske:  zanemarili smo odnose s Rusijom koja za Europu ima golemu važnost zbog svojih rezervi nafte i plina. Da je Vlada  jasno definirala svoju strategiju, naše bi gospodarstvo  lakše izašlo iz krize i manje bi  trpjelo. 

Cijene naftnih derivata opet  skaču. Kako ih Vlada može  zaustaviti?

- Trebali bismo prilagođavati trošarine, tako da cijena  naših derivata ne bude viša  nego u susjednim državama.  Ako smo na jednoj strani povećali PDV, na drugoj strani  mogli bismo ukinuti trošarinu  od jedne kune koja se po litri  benzina izdvaja za gradnju autocesta. Kombinacija ima raznih, ali Vladina politika  trošarina i porezna politika ne  bave se zaštitom gospodarstva  i građana. 

Bumerang

Očito, Vladi neizravno odgovaraju skuplja nafta i derivati, jer se tako bolje puni  državni proračun?

- Nažalost, tako je najlakše  upravljati javnim financijama.  Zbog poskupljenja derivata  proračun će pokupiti malo više  novca, a to što će građani i  gospodarstvo trpjeti, koga briga. No, takav je pristup opasan  i vraća nam se kao bumerang.  Sve više gospodarstvenika  smanjuje proizvodnju i otpušta  radnike. Tako će proračun na  kraju doživjeti veliku štetu  zbog neisplaćenih plaća, neuplaćenih doprinosa i poreza.

 Hoće li se deficit državnog  proračuna moći održati na  planiranih oko 14 milijarda  kuna? 

- Mislim da je to bila optimistična procjena. Gasi se  sve više tvrtki, a poreze i doprinose nisu uplatile po 10 ili  12 mjeseci. Procjenjujem da  ćemo ove godine imati više od  20 milijardi kuna proračunskog deficita.

Kako ocjenjujete to što je  Vlada formirala povjerenstvo  za praćenje nezaposlenosti?

- U poslovnom svijetu vrijedi  izreka: "Kad ne želiš riješiti  problem, formiraj povjerenstvo". Podsjećam da je Vlada  smanjila subvencije za zapošljavanje upravo u vrijeme  najveće krize. Godine 2007. izdvojila je 196 milijuna kuna  poticaja, godinu dana kasnije  136 milijuna, a 2009. poticaji su  pali na 43 milijuna kuna. Smanjeni su 68 posto. To potvrđuje  da Vlada nema osmišljeni program. Da ima takav program,  netko bi iz gospodarstva taj novac koristio jer mu u ovoj krizi  zaista treba. Kad nastupe problemi, vlade ih moraju aktivno  rješavati, a ne čekati da to netko  od njih zatraži. Tako je Vlada sa  zakašnjenjem donijela tri modela za financiranje oporavka  gospodarstva te jedan za poticanje prodaje stanova. Oni  uglavnom nisu dali rezultate pa  ih je trebalo odmah ažurirati.  Ovako, donose se mjere koje  nisu dobro pogođene i malo tko  ih koristi. Vlada svojim mjerama puca u prazno.

Dioki ne smije biti prepušten sam sebi

Može li gospodarstvo imati konkurentne cijene proizvoda ako je samo industrijski  plin lani poskupio više od 75 posto? Petrokemija je prošlu godinu završila sa 136  milijuna kuna gubitka, a u velikim teškoćama je Dioki. Može li Vlada, primjerice,  prepustiti Dioki samome sebi i pustiti ga da zbog toga zatvori vrata?

- Vlada mora definirati kako će osigurati jeftinije izvore energije za gospodarstvo.  Ako je plin nekome sirovina za proizvodnju, kao kutinskoj Petrokemiji ili Diokiju,  njegova cijena trebala bi biti niža, kako bi gnojivo ili proizvodi od plastike bili  konkurentni, a ne da susjedni Mađari, primjerice, imaju 20 posto jeftinije gnojivo, iako  mi imamo vlastite energetske izvore. Dioki spada u djelatnost koja je drugi po veličini  hrvatski izvoznik, a gubitke bilježi jer plaća skupi plin i struju, prevelike ulazne  troškove. Međutim, Vlada o tome uopće ne razmišlja, kao da se to nje ne tiče. Ako se  problem dugova bude prepustio samo upravama i vlasnicima takvih tvrtki i njihovim  vjerovnicima, onda će se te tvrtke zatvoriti jer donose samo minus. Vlada takvim  tvrtkama treba pomoći tako da ne proizvode gubitke, ili da ih pokriju.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno

Komentari

Slika korisnika PIPOLIPO
A ŠTO PAMETUJEŠ????????