Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Izvirili pa opet zaronili u krizu

01.03.2012. 23:00
Izvirili pa opet zaronili u krizu


Pad BDP-a od 0,2 posto u četvrtom kvartalu 2011. znači da Hrvatska nije izišla ili se u krizu vratila nakon blago pozitivnog trećeg i četvrtog kvartala 2011. Ukupno je 2011. godina označena rastom BDP-a od 0,2 posto više nego nedovoljno da naznači nadoknađivanje prethodne godine pada, tim prije što će i ovaj početak 2012. biti siguran minus
ržavni zavod za statistiku izbacio je preliminarni podatak o kretanju bruto društvenog proizvoda u 2011. godini odnosno u četvrtom kvartalu prema kojem je prethodna godina ukupno označena blagim rastom od 0,2 posto, iako je zadnji kvartal bio za 0,2 posto negativan.
Nakon dvije sušne godine s minusima prethodna se pokazala vrlo blago pozitivnom, no nedovoljno u usporedbi s ogromnim padom prethodne dvije godine, pa se u samom BDP-u nismo odmakli od 2006. godine na što su nas krizne godine vratile. Nažalost, nema naznaka da će ovo tromjesečje donijeti bilo što dobro, već najvjerojatnije novi pad. U konačnici će ispasti da se Hrvatska pokazala – sezonalnom zemljom jer jedini rast, a to je drugi i treći kvartal 2011. odnosno treći kvartal 2010. može zahvaliti isključivo širem utjecaju turizma na društvena kretanja.
“Pozitiva” samo uz turizam i izvoz
Detaljna procjena bruto domaćeg proizvoda za četvrto tromjesečje 2011. godine bit će objavljena u priopćenju Državnog zavoda za statistiku broj 12.1.1/4., 20. ožujka 2012., u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Zavoda. Do tada je jedino moguće temeljem prethodnih podataka pokušati analizirati uzroke ovakvog kretanja.
 Kako znamo BDP je u prethodnoj godini rastao u drugom i trećem tromjesečju 0,8, odnosno 0,7 posto, dok je u prvom i četvrtom padao, no prosjek je blago nad nulom. Periodični raspored pokazuje da se oko ljetnih mjeseci vrtila “pozitiva”, odnosno potvrđeno je da smo u situaciji krize oslonac imali jedino u turizmu.
Točnije bi bilo kazati da je turizam imao pozitivne brojke. Osim toga doprinio je sezonskom zapošljavanju. Pa su ljudi, došavši do nešto sredstava, povećali osobnu potrošnju odnosno promet u trgovini. Uz to je više turista doprinijelo povećanoj potrošnji. Istina je da i izvan tog blagotvornog utjecaja turizma ostaje – izvoz kao pozitivan pokazatelj posljednje dvije godine. I to bi približno bilo sve.
Ipak, ovo je na razini cijele godine prvi rast BDP-a od 2008. godine s obzirom da je 2009. u odnosu na 2008. godinu BDP realno pao za 6,0 posto, a 2010. pao je za 1,2 posto u odnosu na 2009. godinu.
Koprcanje u i oko recesije
Po prvim procjenama DZS-a, u četvrtom tromjesečju prošle godine hrvatski je BDP realno pao za 0,2 posto u odnosu na isto tromjesečje 2010. godine. Ukoliko rezultat bude negativan i u prvom kvartalu ove godine to će biti pokazatelj da smo u novoj recesiji. Naime, u svijetu se smatra da su dva negativna kvartala za redom – recesija.
U to se manje, više zaklinju svi relevantni domaći i strani izvori, jer čak i za ovu godinu, a o prvom kvartalu da ne govorimo, predviđa pad BDP-a.
BDP je inače u prvom tromjesečju prošle godine pao za 0,8 posto u odnosu na prvi kvartal 2010. godine.
Hrvatska je statistički gledano u 2011. blago izvirila glavom s dna krize, da bi se brže nego je to učinjeno vratila natrag prema novom dnu krize, a u toj je fazi i sada.
Analogije s prethodnim godinama kažu da bi eventualne elemente izlaza mogao donijeti – turizam. On sam, makar ga projicirali na oko sedam milijardi eura godišnje, nije dovoljan da Hrvatsku iz gubitnika prebaci u dobitnika. Bez novih investicija, proizvodnje i zaposlenosti, nema nade da bi turizmu u izlasku iz krize neki drugi sektor pružio ruku.
 
Preneseno na Zadarsku županiju
Nemamo pokazatelje kretanja na županijskim razinama, već ih možemo pokušati sami interpretirati. Polazište je da je Zadarska županija četvrta turistička županija u zemlji s udjelom (ovisno o metodologiji gledanja) od 10 do 13 posto u ukupnom hrvatskom turizmu. Ako je turizam sa svim svojim posljedičnim djelovanjima (sezonsko zapošljavanje, rast prometa u trgovini i osobne potrošnje…) glavni krivac za rast BDP-a onda je on u Zadarskoj županiji morao biti bolji od državnog prosjeka.
 Drugi pozitivan podatak u zemlji je rast izvoza, a on je u Zadarskoj županiji također rastao 15 posto, što je znatno iznad rasta u prosjeku Hrvatske. Prema tome, ovdje je trebalo biti i bolje.
 Nažalost, svi ostali pokazatelji (industrijska proizvodnja, graditeljstvo, promet i veze, zaposlenost, plaće i njihovo kretanje…) ne idu u prilog Hrvatske niti Zadarske županije.