Predstavljena knjiga o Hegelovoj filozofiji

Jučer je na Sveučilištu u Zadru Hegelovo društvo organiziralo i održalo predstavljanje knjige “Razmeđa Hegelove filozofije. Hegelovo mišljenje duha i realiteta zbilje” autora dr. sc. Samira Arnautovića, profesora filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i prorektora sarajevskog sveučilišta. Predstavljanje je održano u Svečanoj dvorani, a glavni je predstavljač bio dr. sc. Jure Zovko, profesor Odjela za filozofiju zadarskog sveučilišta i predsjednik Hegelovog društva u Hrvatskoj.
– Svi koji su pokušavali pisati o Hegelu susretali su se s kompleksnošću njegove filozofije. Sve dobre knjige o Hegelu i njegovoj filozofiji u pravilu su nerazumljive, a to je dobra strana i ove knjige. Ona će vam svakako pomoći u boljem razumijevanju Hegela. O različitim shvaćanjima filozofije ovog velikog filozofa svjedoči i podatak kako danas u svijetu postoje tri različita Hegelova društva, započeo je svoje izlaganje Zovko te nastavio aktualiziravši Hegelovu misao.
– Komunistički se režim urušio prije dvadesetak godina, makar ne i u glavama naših političara jer, kako bi to kazao Hegel, zbilja nije mogla izdržati. Misao je jača od stvarnosti. Hegel je dao najbolje odgovore na pitanja poput onog o odnosu uma i religije. Kada potonja dođe u sukob sa zdravim razumom, osuđena je na pročišćavanje.
U drugom dijelu izlaganja Zovko je ukratko izložio sadržaje pojedinih poglavlja knjige “Razmeđa Hegelove filozofije”. Kazao je kako prvo poglavlje govori o odnosu Hegela i Schellinga, drugo o fenomenologiji duha, treće o slobodi, odnosno napretku svijesti o slobodi, četvrto o znanju i znanosti, peto o metafizici kod Hegela. Nadalje, doznali smo kako je šesto poglavlje posvećeno internacionalizmu, sedmo o državi – tu se Zovko okrznuo o “kojekakve tamburaše” za koje je Hegel filozof totalitarizma, a zapravo je filozof slobode, osmo o totalitetu, o sveukupnosti. Zovko je izlaganje zaključio kazavši kako i u nas polako dolazi kritičko mišljenje te kako je Arnautovićevo djelo fenomenalno, hegelovsko.
Autor je, ponovno se osvrnuvši na “tamburaše i fejzbuk mislioce”, kazao kako znanje i neznanje ne mogu razgovarati te kako jedino tu nema dijaloga jer na jednoj strani nema supstancije duha.