Građani Hrvatske trebaju znati da mogu utjecati na politiku EK

Hrvatska je 1. srpnja 2013. postala 28. članica Europske unije. Članstvu u Europskoj uniji prethodio je dug i zahtjevan pregovarački proces koji je od Hrvatske zahtijevao brojne prilagodbe i reforme. Na drugoj strani punopravno članstvo u Europskoj uniji omogućilo je Hrvatskoj da postane neizostavni sudionik donošenja svih ključnih političkih i ekonomskih odluka koje se donose u njenim institucijama.
Hrvatski premijer i hrvatski ministri sudjeluju u radu Europskog vijeća i imaju mogućnost utjecati na sve odluke o važnim temama vezanim uz Europsku uniju. Istovremeno 12 hrvatskih zastupnika radi u Europskom parlamentu, raspravlja i glasa o novim propisima Europske unije.
Sve te aktivnosti hrvatskih predstavnika u Bruxellesu direktno se odražavaju na život i rad hrvatskih građana, evo što o tome kaže Branko Baričević, voditelj predstvaništva Europske komisije u Hrvatskoj, inače Osječanin, doktor dermatovenerolog, šef saniteta u ratu, a nakon toga je krenuo u diplomaciju.
U Hrvatskoj se još ne doživljavaju odluke Europskog parpalemnte i EK kao bitne za svakodnevni život?
– Velika većina građana još nije svjestan direktnog i indirektnog učinka odluka i propisa koji se donose u Bruxellesu. Mnoge odrednice nacionalne ekonomske politike imaju svoje polazište u razvojnim strategijama Europske unije. Ljudi malo znaju o utjecaju Europskog prava na nacionalno zakonodavstvo i o obvezama nacionalnog parlamenta da inkorporira smjernice i preporuke EU u nacionalni pravni okvir.
Istovremeno, mnogi građani smatraju da ne mogu utjecati na politike koje se kreiraju u sjedištu Europske unije što može imati za posljedicu nedostatak podrške članstvu i sveukupno nerazumijevanje značenja Europske unije za Hrvatsku.
 Europska unija prolazi brojne promjene. Kako se građani mogu uključiti u to?
– Da, Europska unija nakon Lisabonskog sporazuma prolazi kroz promjene institucionalnog okvira u pogledu funkcioniranja njenih glavnih institucija. Usporedno, prijašnje godine donijele su cijelom svijetu pa tako i Europskoj uniji mnoge izazove na gospodarskom i političkom planu.
Da bi ostvarila svoje dugoročne ciljeve zacrtane u Agendi 2020, kao što su rad i zapošljavanje, Europska unija uočila je da je za kontinuirani napredak njenih politika potrebno uključivanje građana Europske unije u procese odlučivanja. Razvila se svijest da se građani se moraju aktivno uključiti u promišljanja o budućnosti europske unije jer se jedino tako može osigurati široka potpora za ostvarivanje dugoročnih strategija i ciljeva EU.
Slijedom tih razmišljanja, Europska komisija je prepoznala važnost široke rasprave o temeljnim pitanjima za Europsku uniju. Na inicijativu potpredsjednice Reding, tijekom 2012. i 2013. održan je niz dijaloga s građanima. Ideje i mišljenja koji su proistekli iz tih dijaloga služit će kao putokaz institucijama Europske unije u njihovu budućem radu.
 A u Hrvatskoj? Kakav se dijalog s građanima priprema?
– Inicijativa potpredsjednice Reding nastavlja s prvim dijalogom u Hrvatskoj s hrvatskim povjerenikom Europske komisije za zaštitu potrošača Nevenom Mimicom. Rasprava je sutra u Zagrebu, usredotočit će se na tri bitne teme:  Što se promijenilo nakon gotovo godinu dana članstva Hrvatske u EU-u? Kakav je doživljaj dojam hrvatskih građana, što je prošlo dobro, a gdje očekivanja nisu ispunjena? U kojim područjima Europska unija i njezine države članice moraju pojačati napore kako bi ponovno pokrenule gospodarski rast? I na koncu koja očekivanja imaju hrvatski građani kao europski potrošači?