Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Ne manjka prosvjeda, nego javne solidarnosti

01.04.2012. 22:00
Ne manjka prosvjeda, nego javne solidarnosti


Ljudi su nažalost spremni reagirati tek kada njima osobno voda pređe preko glave, kaže Krešimir Sever. Sada se svatko bori za vlastitu egzistenciju, ističe Dragutin Lesar


Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever smatra da je sasvim izvjesno da će se povećati broj radničkih prosvjeda, ali da postoji jako mala mogućnost za njihovo objedinjavanje u nekakav jedinstveni radnički pokret kao što je to zadnjih dana slučaj u Španjolskoj.
– Prosvjeda će biti sve više, u to ne treba nimalo sumnjati. Stanje u gospodarstvu i društvu nije dobro i nažalost nema naznaka da će biti bolje. Poskupjet će struja i plin tako da je moguće da do ljeta dođe i do većih spontanih okupljanja. A to bi se onda moglo još pojačati ujesen kada počnu stizati prvi računi za grijanje koji bi također mogli biti povećani rekao je Sever.
Ugrožena prava
Dodao je da je sve izvjesnije da hrvatska politička elita ne želi vidjeti što se zaista događa u zemlji, te da su negativni efekti povećanja stope PDV-a već vidljivi.
– Gospodarstvo je zamrlo. I nema neke naznake da će biti bolje. Nisam ja neki zloguki prorok nego se radi o jednoj ružnoj realnosti. Sada je više nego jasno da je ova Vlada Kukuriku koalicije nespremna ušla u obnašanje vlasti iako su imali itekako puno vremena da se dobro pripreme. Stalno govore da im iz ormara ispadaju nekakve kosti koje su ostale od prethodne vlasti. A svi smo znali da će takvih stvari biti, a oni se sada prave iznenađeni, rekao je Sever.
Govoreći pak o mogućnosti objedinjavanja pojedinačnih prosvjeda Sever kaže kako bi za ostvarenje nečeg takvog veliki problem moglo biti nepostojanje svijesti među zaposlenima, ali i onima bez posla o potrebi međusobne solidarnosti u borbi za vlastita ugrožena prava.
– Nažalost, u Hrvatskoj je tradicija javne društvene solidarnosti jako malena. Kad imate slučaj da je jedna tvrtka u problemima i njeni radnici prosvjeduju nikada nećete imati slučaj da se radnici neke druge tvrtke pridruže tim prosvjedima. Ili kad radnici neke tvrtke prosvjeduju da se tom prosvjedu pridruži bilo tko od vojske nezaposlenih. Takva je situacija prilično frustrirajuća za sindikate. Ljudi su nažalost spremni reagirati tek kada njima osobno voda dođe ne do grla nego preko glave, rekao je Sever.
Nema tradicije
Zastupnica SDP-a i članica saborskog Odbora za rad i socijalno partnerstvo Dragica Zgrebec kaže da je veliki broj tvrtki u problemima, te da se svi socijalni partneri trebali angažirati kako bi se u nekom razumnom roku pokušalo pronaći rješenje za ove probleme.
– Sindikati bi trebali reagirati već prvi mjesec nakon što radnici u nekoj tvrtki ne dobiju plaću. A Vlada se ovdje nalazi u jednoj nemogućoj situaciji. Treba stvoriti sustav za rješavanje problema kako se ne bi radili izuzetci. Stvoren je i Fond za radnička potraživanja kako bi im se omogućilo da odmah dobiju minimalnu isplatu kako bi lakše dočekali naplatu svojih ostalih potraživanja, rekla je Zgrebec.
I predsjednik Hrvatskih laburista (HL) Dragutin Lesar smatra da će prosvjeda biti sve više, te da je situacija u tom smislu već sada eskalirala.
– Čini se da građani sve više shvaćaju da ova Vlada nije došla spremna na vlast. To se vidi i iz najavljene politike stečajeva u kojoj čini se nema mjesta za nešto što se zove stečaj s preustrojem i radničko dioničarstvo. A što se tiče mogućeg objedinjavanja prosvjeda, vidljivo je naime da se sada svatko bori za vlastitu egzistenciju, bit će zanimljivo vidjeti hoće li proraditi solidarnost, rekao je Lesar.
Nekadašnji sindikalist i saborski zastupnik HDZ-a Boris Kunst smatra da na broj prosvjeda utječe i to što su ljudi očekivali da će s pobjedom Kukuriku koalicije na vlast doći jedna lijeva proradnička Vlada.
– Zbog toga će biti još puno prosvjeda jer se sada pokazalo da je ova Vlada koju vodi SDP potpuno socijalno neosjetljiva. A ljudi su od nje očekivali baš to – socijalnu osjetljivost. Ako se samo prisjetite najviše je štrajkova u Hrvatskoj bilo tamo 2001. i 2002. godine zbog sličnih razloga, rekao je Kunst.


Bunt i štrajkom glađu




Zadnjih smo mjeseci bili svjedoci niza radničkih prosvjeda. Nakon velikih muka, čak i štrajka glađu, čini se da je pred radnicima Diokija kakva takva budućnost. Puno su lošije prošli radnici Dalmacijavina nakon što je Vlada odbila ponudu stranog investitora jer nije imao valjana bankovna jamstva. Vlada je tvrtku poslala u stečaj. Kuha i u Kraljevici, tamošnje je brodogradilište također predodređeno za stečaj, a prije dva dana održan je prosvjed pred uredom gradonačelnika. Zanimljiv je i slučaj Bilokalnika, tvrtke koja je također otišla u stečaj i čiji radnici također prosvjeduju. Zanimljivost je u tome što je njen vlasnik predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Ergović. Krajem tjedna radnici Jadrankamena iz Pućišća na Braču prosvjedovali su u Splitu nakon što je nad tvrtkom otvoren stečaj.