Dr. Grgurović: U borbi protiv koronavirusa treba pratiti specijalizirane medicinske portale

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
COVID-19 Nova saznanja o liječenju
Nadam se da će Hrvatska regulatorna agencija za lijekove (HALMED) slijediti primjer FDA američke regulatorne agencije za lijekove, poznate kao najstrože na svijetu. Oni su s oprezom, ali ipak po hitnom postupku pred tri dana, odobrili upotrebu starog i poznatog lijeka hidroksiklorokina za liječenje pacijenata s COVID-om 19 u bolničkim uvjetima, tj. za teže slučajeve i isključivo u bolničkim uvjetima, rekao je dr. Grgurović
SINISA KLARICA
Dr. Dražen Grgurović

Pitanje svih pitanja u doba pandemije virusa COVID-19 jest kakva su dosadašnja iskustva s liječenjem i koji se lijekovi primjenjuju u terapiji. Neke od odgovora na ova pitanja pronašao je i zadarski liječnik dr. Dražen Grgurović na svjetski poznatom internetskom portalu Up To Date. Više od 1,7 milijuna liječnika iz cijelog svijeta koristi se ovim portalom kako bi izmijenili svoja iskustva u liječenju različitih bolesti. Dr. Grgurović je veliki zagovaratelj informatizacije u zdravstvu, napose u izmjeni znanstvenih dostignuća te je u njegovom radu liječnika obiteljske medicine Up To Date značajan izvor medicinskih podataka. No korištenje ovog web-sitea nije jeftino i godišnje košta nekoliko tisuća kuna. Za naš list dr. Grgurović je izvadio dio saznanja o dosadašnjoj primjeni terapija u liječenju protiv koronavirusa.
- Nacionalni krizni stožer dosadašnjim djelovanjem u ovoj teškoj krizi ulijeva apsolutno povjerenje i sigurnost i meni kao liječniku u obiteljskoj medicini, a mislim da dijelim mišljenje svih zdravstvenih radnika u RH. Osim propisanih smjernica od našeg stožera, mi liječnici bi trebali pratiti i primjenjivati sva dokazana saznanja oko liječenja pacijenata s COVID-om19 koja se iz dana u dan nadopunjuju novim. Posebno mi liječnici moramo biti oprezni s eksplozijom neprovjerenih informacija u vezi liječenja, jer u konačnici pacijenti od nas to očekuju i to je naša dužnost. Zato treba i dalje, a osobito danas pratiti na internetu specijalizirane liječničke portale kao što je UpToDate i slični, koji nam pomažu u donošenju za život važnih odluka. Previše je šumova i ljudi gladnih teorija urote u ovakvim krizama došlo na svoje. No, ako se mi liječnici odreknemo medicine temeljene na dokazima, onda netko neće dobiti lijek koji je morao ili će, što je još gore, dobiti lijek koji nije smio. I inače razlika između lijeka i otrova je samo u dozi i načinu primjene, rekao je na početku dr. Dražen Grgurović.

Nepoznata učinkovitost nekih lijekova na COVID-19

Dodao je kako WHO i CDC preporučuju da se kortikosteroidi ne primjenjuju u bolesnika s pneumonijom COVID-19, osim ako nema drugih indikacijai pogoršanja kronične opstruktivne plućne bolesti. Glukokortikosteroidi su povezani s povećanim rizikom od smrtnosti u bolesnika s gripom i odgođenim virusnim klirensom u bolesnika s infekcijom koronavirusom (MERS-CoV). Iako su se naširoko koristili u liječenju teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS), nije bilo kvalitetnih dokaza o koristi, a postojali su i uvjerljivi dokazi o štetnim kratkoročnim i dugoročnim posljedicama. Također je primjetna nesigurnost u vezi s primjenom NSAID-a. Neki kliničari sugeriraju da uporaba nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID - Brufen, Voltaren, Ketonal,..) u tijeku bolesti može imati negativan utjecaj na ishod bolesti. Ova zabrinutost temelji se na anegdotskim promatranjima na nekoliko mladih pacijenata koji su primali NSAID rano tijekom infekcije i imali ozbiljnu bolest. Zbog ove zabrinutosti, neki liječnici koriste acetaminofen - paracetamol (Lekadol...) umjesto NSAR-a za snižavanje temperature. Međutim, nije bilo kliničkih podataka koji su se izravno bavili rizikom od nesteroidnih protuupalnih lijekova. Europska agencija za lijekove (EMA) i WHO ne preporučuju izbjegavanje NSAID-a kada su klinički indicirani.
- Neki su lijekovi u fazi ispitivanja opisani u nekim manjim opservacijskim studijama ili se koriste anegdotalno na temelju dokaza in vitro ili ekstrapoliranih dokaza. Važno je znati da ne postoje kontrolirani podaci koji podržavaju upotrebu bilo kojeg od ovih sredstava, a njihova učinkovitost za COVID-19 nije poznata. Što se tiče Remdesivira, u tijeku je nekoliko randomiziranih ispitivanja za procjenu učinkovitosti remdesivira za umjereni ili teški COVID-19. Remdesivir je novi nukleotidni analog koji djeluje in vitro i na teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 (SARS-CoV-2) i na povezane koronaviruse (uključujući SARS i MERS- CoV) i in vitro i na studijama na životinjama. Bilo koji klinički utjecaj remdesivira na COVID-19 zasad ostaje nepoznat. Na drugu stranu, poznati lijek protiv malarije Klorokin i hidroksiklorokin inhibiraju SARS-CoV-2 in vitro, iako se čini da hidroksiklorokvin ima jače antivirusno djelovanje. Upotreba klorokina uključena je u smjernice za liječenje kineske Nacionalne zdravstvene komisije i navodno je bila povezana sa smanjenim napredovanjem bolesti i smanjenim trajanjem simptoma. Međutim, primarni podaci koji podržavaju te tvrdnje nisu objavljeni. Ostali objavljeni klinički podaci o bilo kojem od ovih uzročnika su ograničeni. U otvorenoj studiji na 36 bolesnika s COVID-19, primjena hidroksiklorokinina (200 mg tri puta dnevno tijekom 10 dana) bila je povezana s većom stopom neodredive RNA SARS-CoV-2 na nazofaringealnim uzorcima u 6. danu u usporedbi kad nije bilo specifičnog liječenja (70 naspram 12,5 posto). U ovom istraživanju, čini se da je primjena azitromicina, poznatijeg kao Sumamed, u kombinaciji s hidroksiklorokininom imala dodatnu korist, ali ovdje postoji opravdana metodološka sumnja u pogledu kontrolne skupine u ispitivanju te je stoga biološka osnova primjene azitromicina u ovom okruženju nejasna. Nadalje, smjernice liječenja kineske Nacionalne zdravstvene komisije uključuju IL-6 inhibitor tocilizumab za pacijente s teškim COVID-19 i povišenom razinom IL-6; lijek je trenutno u kliničkom ispitivanju, nastavio je Grgurović. 

Prepisivanje lijekova od slučaja do slučaja

Na drugu stranu, kažu liječnici na Up To Dateu, čini se da lopinavir-ritonavir ima malu ili nikakvu ulogu u liječenju infekcije SARS-CoV-2. Ovaj kombinirani inhibitor proteaze, koji se prije svega koristio za HIV infekciju, in vitro djeluje protiv SARS-CoV i čini se da ima neke aktivnosti protiv MERS-CoV u studijama na životinjama. Međutim, nije bilo razlike u vremenu do kliničkog poboljšanja ili smrtnosti tijekom 28 dana u randomiziranom ispitivanju 199 bolesnika s teškim COVID-19 kojima su davali lopinavir-ritonavir (400/100 mg) dva puta dnevno tijekom 14 dana, uz standardnu njegu u odnosu na one koji su sami dobivali samo standard skrb. Ostali lijekovi (uključujući beta interferon i rekonvalescentni serum) u dosadašnjoj praksi i ispitivanju su s ograničenim ili bez kliničkih podataka.
- U okviru mogućih interakcija s kroničnom terapijom, pacijenti koji primaju ACE inhibitore/ARBs - trebali bi nastaviti liječenje ovim lijekovima. Nagađalo se da pacijenti s COVID-19 koji primaju ove lijekove mogu biti izloženi povećanom riziku od štetnih ishoda. Enzim 2 koji pretvara angiotenzin (ACE2) receptor je za SARS-CoV-2, a inhibitori renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava mogu povećati razinu ACE2. Iako pacijenti s kardiovaskularnom bolešću, hipertenzijom i dijabetesom mogu imati ozbiljniji klinički tijek u postavljanju infekcije SARS-CoV-2, ne postoje dokazi koji bi podržali povezanost s tim uzročnicima. Pored toga, zaustavljanje ovih uzročnika kod nekih bolesnika može pogoršati komorbidne kardiovaskularne ili bubrežne bolesti i dovesti do povećane smrtnosti. Pacijenti koji primaju imunomodulatorne agense - imunokompromitirani bolesnici s COVID-19, izloženi su povećanom riziku od teške bolesti, a odluka o prekidu prednizona, bioloških lijekova ili drugih imunosupresivnih lijekova u postavljanju infekcije mora se utvrđivati ovisno od slučaja do slučaja. Za osobe s bolestima i stanjima koje zahtijevaju liječenje ovim lijekovima i bez dokaza o COVID-19, nema dokaza da je koristan rutinski prekid liječenja.. Uz to, prekid ovih lijekova može rezultirati gubitkom reakcije nakon ponovnog nastavka liječenja. Nadam se da će u tom pogledu Hrvatska regulatorna agencija za lijekove (HALMED) uskoro slijediti primjer FDA američke regulatorne agencije za lijekove, poznate kao najstrože na svijetu. Naime, oni su s oprezom ali ipak po hitnom postupku pred tri dana odobrili upotrebu starog i poznatog lijeka hidroksiklorokina za liječenje pacijenata s COVID-19 infekcijom u bolničkim uvjetima, odnosno za teže slučajeve i isključivo u bolničkim uvjetima. Mnoga su istraživanja na tu temu u tijeku, i ona obično traju godinama, ali sada se nema vremena dovoljno za čekati a postojeći dokazi, kao i relativno mala neškodljivost tog lijeka, ipak opravdavaju njegovu upotrebu, zaključuje dr. Grgurović.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 2 (1 glasova)