Arhipelogos donosi novi život zadarskim otocima

Najveći broj dosadašnjih gospodarskih pokušaja na malim otocima i zapuštenom zaobalju je propao. Kod mnogih postoji uvjerenje da nikakva gospodarska aktivnost nije moguća. Međutim, to ne mora biti tako – male zajednice mogu dati zahtjevne i sofisticirane proizvode visoke kvalitete. Suvremene tehnologije i znanje stavljaju stanovnike malih zajednica, kada je riječ o intelektualnim i drugim uslugama, u isti položaj postavlja stanovnike velikih gradova i malih otočnih središta

Bez obzira na loše vrijeme i jako jugo dvorana molatskog Seoskog prosvjetnog doma izgrađena 1926. godine bila je dupkom puna na predstavljanju programa Arhipelogos. Osim mještana, programu su nazočili i brojni Zadrani, sveučilišni profesori iz drugih hrvatskih sveučilišta, kao i njegovi osnivači. U ime domaćina nazočne je pozdravio molatski kapetan u mirovini, Tomislav Savin, istaknuvši pri tome značaj mjesta i otoka Molat, te njegovih žitelja, odnosno komperativnih prednosti u realizaciji programa Arhipelogos.
Ime programa, pojasnio je prorektor Sveučilišta u Zadru Vladimir Skračić, sastavljeno je od dvije riječi kojima se želi objasniti postojanje i smisao zadarskog sveučilišta. Prva se odnosi na jedinstven zadarski prostor, a druga na znanje. Program Arhipelogos bi na dugi rok trebao omogućiti dislokaciju pojedinih sveučilišnih aktivnosti na otoke i u zaobalje, poput pokretanja otvaranja ljetnih škola, radionica i terenskih boravaka u zaobalju i na otocima, oživjeti lokalnu zajednicu prisutnošću studenata i znanstvenika te, naposljetku, osigurati i određenu materijalnu korist lokalnoj zajednici.
Sačuvati ljepotu prostora
– Sve nas ovdje okupljene povezuje ljubav prema otoku i svemu onome što čovjeku na otoku život znači: more, škrapa, mriža, kaić maslina i školj, rekao je u svom uvodnom slovu prof. dr. sc. Ante Uglešić, rektor Sveučilišta u Zadru pri predstavljanju Arhipelogosa.
– Došli smo s programom kako sačuvati ljepotu i autohtonost ovoga prostora i ponovno mu udahnuti život, «dati mu vitra u idra».
Rektor Uglešić dodao je kako ovo nije prvi izlazak Sveučilišta izvan svoga sjedišta i tradicionalnih sveučilišnih prostora, za koji se u zapadnom svijetu uobičajno koristi naziv kampus. Pretprošle godine Sveučilište je u suradnji s Benkovcem i Zadrom pokrenulo sveučilišno poljoprivredno dobro Baštica, dok odnedavno u Gospiću sudjeluje u osnivanju Centra za samoodrživi razvoj. Prirodno okruženje, zaobilje i arhipelag, sastavni su dio razvojne strategije koja se temelji na reafirmaciji zaboravljenih vrijednosti prvoga hrvatskog sveučilišta Universitas studiorum Iardetina s jedne te Filozofskog fakulteta s druge strane, na afirmaciji jedinstvenog prirodnog položaja i duhovnog nasljeđa.
– Jedan od načina na koji planiramo ostvariti tu našu orijentaciju je Arhipelogos – istraživački, obrazovni i tehnički program koji ne samo virtualno već i fizički pretpostavlja iskorak izvan Grada i organizaciju istraživačkih i obrazovanih procesa u regiji. Sveučilištu u Zadru potreban je novi, suvremeni sveučilišni kampus. On je slikovito prikazan zelenom i plavom linijom na logotipu programa Arhipelogos. Njegovo oživljavanje ostvarit ćemo programom koji objedinjuje znanstveno-istraživački rad i tehnološki razvoj, a pored akademske zajednice uključuje gospodarske, administrativne i ostale čimbenike lokalne zajednice, ističe Uglešić.
Sveučilište u Zadru zalaže se za model obrazovanja koji omogućuje stjecanje znanja i kompetencija potrebnih u realnom životu i realnom okruženju, i to kroz terensku nastavu, ljetne i zimske škole, studijske boravke i slično. Na znanstveno-istraživačkom planu kroz Arhipelogos i druge programe izgrađuje svoju prepoznatljivost aktivnostima koja uporište imaju u prirodnom, kulturnom i antropološkom nasljeđu mediteranskog svijeta, kojemu Zadar i njegovo okružennje uvijek pripadaju.
– Vjerujemo da će program Arhipelogos lokalnim zajednicama pružiti prijeko potrebnu pomoć u zaustavljanju procesa odumiranja i biti pokretač oživljavanja naše i drugih regija. Našim sadašnjim i budućim studentima, nastavnicima i znanstvenicima Program pruža edukaciju koja uključuje očuvanje vlastitog indentiteta, svijest o povijesnom i kulturnom nasljeđu, kao i mogućnost stavljanja baštine i tradicijskih vrijednosti u funkciju održivog razvoja. Pa, upravo takvu putovnicu za Europsku uniju želimo, istaknuo je zadarski rektor.
Izlazak na pučinu
Prorektor Skračić osvrnuo se na sam početak osmišljavanja samog programa u čiju su realizaciju osim rektora Uglešića i njega uključeni Srećko Jelušić, Mile Đelalija, Feđa Vukić, Nikola Bašić i Nives Kozulić. Program obuhvaća i Šibensko-kninsku županiju, jer upravo te dvije susjedne županije imaju najveću otočnu razvedenost na Mediteranu i šire.
– Iako je kao sveučilišni grad promoviran još 1396. godine, danas u njemu djeluje mlado sveučilište, željno afirmacije. Uz uspjehe koje je ostvarilo još kao Filozofski fakultet u Zadru i one koje je steklo pokretanjem novih studijskih programa nakon stjecanja sveučilišnog statusa, Sveučilište sada želi isploviti iz sigurne zavjetrine koju su mu osigurali dosadašnji uspjesi i stabilnost državnog proračuna te se otisnuti na pučinu, u prostor doduše poznat, ali pak nepredvidiv, u plovidbu doslovno i preneseno vlastitim – Arhipelogosom, ističe Skračić.
Na pitanje što žele raditi u tom stvarnom i duhovnom arhipelagu, Skračić odgovara da ga moraju upoznati i učiniti poznatim drugima. Riječ je o jedinstvenom fizičkom prostoru s golemim prirodnim i duhovnim nasljeđem, zbog demografske regresije u odumiranju.
– Želimo da taj prostor postane i mjestom za istraživanja i predmetom istraživanja, uz korištenje znanja i vještina autohtonog stanovništva, koja zauvijek nastaju poput izrade vrša, mreža, tradicionalnih zanata, kako bi na taj način sačuvali dio baštine, znanja i veličine.
– Potpuno smo uvjereni da su veliki dio sveučilišnih i nesveuličnih programa može jednako dobro, pa i bolje, odvijati u zaobalju i na otocima nego u tradicionalnom prostorima matične ustanove. Želimo utemeljenjem nastavnih i znanstvenih sveučilišnih jedinica obnoviti nekada važne a danas ruševne prostore, vratiti dio životnih aktivnosti lokalnoj zajednici, osigurati dopunske spoznaje iz tradicionalnih postupaka, znanja i vještina i njihovu reafirmaciju. Konačno, želimo vratiti nadu starosjediocima, voditeljima budućih radionica. Neka se uvjere da njihovo životno iskustvo nije bilo uzaludno, poručuje Skračić.
Razlike su prednost
Najveći broj dosadašnjih gospodarskih pokušaja na malim otocima i zapuštenom zaobalju je propao. Kod mnogih postoji uvjerenje da nikakva gospodarska aktivnost nije moguća. Međutim, to ne mora biti tako – male zajednice mogu dati zahtjevne i sofisticirane proizvode visoke kvalitete. Suvremene tehnologije i znanje stavljaju stanovnike malih zajednica, kada je riječ o intelektualnim i drugim uslugama, u isti položaj postavlja stanovnike velikih gradova i malih otočnih središta.
– Želimo da zadarska zajednica, i ona morska i ona kopnena, postanu jedinstveni prostor u kojemu će naše nevjerojatne razlike i naše stoljetno zaostajanje pretvori u našu najveću prednost. Morske orgulje zasvirale su prvi akord novoga Zadra, pa nastavimo u tom prepoznatljivom pravcu zajedničkim snagama, kaže na kraju prof. Skračić.
Nakon izlaganja uslijedio je bogat domjenak sastavljen od domaćih delicija i plodova mora, uz degustaciju prigodnog crnog i bijelog vina Universitas Jadertina sorte cabernet, sauvignon, merlot, syrah i plavina, koje proizvodi Sveučilišni vinograd «Baštica»

 STRANA SVEUČILIŠTA SE OTIMAJU ZA SURADNJU

Program Arhipelogos temelji se na principima transparetnosti i otvorenosti za sve. Nije nam namjera ostati samo u regionalnim okvirima. Naša želja je da se u njega uključe i druga hrvatska i europska sveučilišta, posebice mediteranska, istaknuo je rektor Uglešić ovom prigodom.
Sveučilište je već zaprimilo pisma namjere Sveučilišta Paris IV – Sorbonne, Sveučilišta u Padovi, Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Pisi, Odjela za romansku filologiju, Filološkog fakulteta Sveučilišta u Barceloni, te Sveučilišta u Grazu.
– Sama činjenica da su mnogi već prepoznali vrijednost ovoga programa i izrazili namjeru da se u njega uključe ohrabrujuća je i poticajna. Međutim, ono što je neophodno je da ga razumiju i prihvate ljudi koji su na našim otocima i zaobalju ostali živjeti, ističe Uglešić.