Tajne raritetnog i vrijednog broda

U prizemlju Muzeja grada, Odjela NMZ u Zadru otvorena je izložba “Teret s potopljenog broda” s prikazom arheoloških nalaza iz podmorja kod otočića Gnalića u biogradskom akvatoriju. Ovim postavom priređenim u sklopu Županijskih dana u Zadru, izloženi su eksponati koji predstavljaju opremu i inventar s venecijanske trgovačke galije iz 16. st. potonule nakon brodoloma na ovom području. Autori izložbe su prof. Vlado Alavanja voditelj Odjela Muzeja grada, prof. Hrvoje Perica kustos u istom Odjelu, te prof. Draženko Samardžić, ravnatelj Zavičajnog muzeja iz Biograda. Zadarska izložba postavljena je, naime, u suradnji sa tim biogradskim muzejem koji pored ostalih muzejskih zbirki ima i jedinstveni stalni postav gdje je pohranjeno preko 10.000 predmeta sa tog potopljenog mletačkog broda.
– Ovom izložbom nastojali smo podsjetiti i na davne početke suradnje između naša dva muzeja inicirane prvim istraživanjima i obradom predmeta iz ove zbirke u NMZ po njegovoj bivšoj, dugogodišnjoj ravnateljici prof. Sofiji Petricioli. A izgledom raritetnog i vrijednog broda i strukturom tereta u njegovu potpalublju nastojali smo konzumentima naše muzejske ponude rekonstrukcijski približiti davno minula stoljeća i životne refleksije toga doba na jadranskim prostorima – istaknula je na otvorenju izložbe prof. Renata Peroš, ravnateljica NMZ. O sadržaju izloženog još je prozborio i prof. dr Zdenko Brusić, nastojeći pojasniti višekratna sustavna istraživanja ovog podmorskog nalaza započeta njegovim otkrićem 1967. te nastavljena 1972./72. godinu da bi bila cjelovito zaokružena devedesetih prošlog stoljeća. Introspekcijskim uvidom arheologa i hidroarheologa nad ovim materijalom dobile su se važne spoznaje o pomorskoj trgovini i brodarstvu u srednjem vijeku kojima se na pravi način dokumentirala slika o jednom segmentu povijesti na ovom prostoru,kako nadalje saznajemo od dr Brusića.
Prof.Samardžić iz Biograda je podsjetio na davne kulturne i ine sveze Zadra i Biograda koje datiraju još iz vremena kada je ovaj potonji pružao utočište žiteljima Zadra uslijed mletačko-turskih ratova i osvajanja na ovom terenu.
Izložba je nastavak razgranate institucionalne suradnje NMZ sa drugim muzejima rezidentnim po županiji po koj već ove srijede zadarski muzej gostuje u Zavičajnom muzeju Benkovca sa svojim postavom autorskih foto-unikata benkovačkih motiva Zvonimira i Mihovila Novakovića.
Ova hidroarheološka istraživanja brodoloma kod Gnalića ukazala su na činjenicu da je istočna obala Jadrana uvijek važila najsigurnijom pomorskom rutom s komparativnom prednošću povoljnih morskih struja i brojnih prirodnih zaklona od vjetra i nepovoljnih meteoroloških prilika na moru. Potopljeni brod iz 16. st. igrom slučaja su na ovom mjestu pronašli strastveni lokalni ronioci 1967. godine,te su već te godine počela preliminarna istraživanja tog nalaza zauzimanjem i koordinacijom tadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture i agilne ravnateljice istog Zavoda, prof. Ksenije Radulić. Sustavnije arheološke analize na tome je nastavio dr. Brusić ranih ’70-ih godina prošlog stoljeća zaokruživši ih 1996. e da bi dobio potpuniju dokumentacijsku sliku okolnosti oko tog događaja i doba u kojem se zbio u kontekstu povijesti pomorstva na ovom dijelu Sredozemlja. Riječ je o venecijanskoj trgovačkoj galiji dugoj 30-40 met. i širokoj 6-7 met., koja je ovom rutom plovila prema Orijentu natovarena raznovrsnom robom. Baš na ovom dijelu Pašmanskog kanala doživjela je brodolom zahvaćena iznenadnim i silovitim udarima bure i potonula. U njenom potpalublju pronađeni su brojni vrijedni primjerci od stakla, keramike, tekstila i metala poput ogledala,staklenih perlica, kermičkog posuđa, ovalnih brodskih prozora, mjedenih svjećnjaka, folija, 1000kg kositrenih šipki, 10 kugli cinobera teških 1 tonu, metalnih poluproizvoda, te sitnijeg inventara od kutijica za naočale, pribadača, britvi. Među najvrijednijim dijelom brodskog tereta smatra se smotak svilenog damasta u dužini 54 metra izrađenog u tekstilnim tkaonicama svile iz Venecije,Firence i Lucce. Dugotrajnim boravkom u moru i utjecajem slanoće tkanina je poprimila patina od hrđe koja je pokrila i purpurni sjaj i ornamentiku biljnih oblika na njenoj površini. Taj njen primarni izgled se nastojao povratiti složenim konzervatorskim postupkom čišćenja tekstila poduzetim švicarskoj privatnoj Zakladi Abbeggo u Reggensburgu. Galija je bojevno bila opremljena dvama osrednjim topovima od bronce položeni u pramčanom smjeru sučelice potencijalnom napadaču koji joj je dolazio ususret.