Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Imamo li bolji prostor (zemlju) nego zaslužujemo?

01.05.2012. 22:00
Imamo li bolji prostor (zemlju) nego zaslužujemo?


Kontroverza između “bogomdanog” prostora Zadarske županije i onih koji ga tako i koriste i predstavljaju, i prokletstva nekorištenja ili pogrešnog korištenja istog, slikovito je do izražaja došla u prošlom tjednu kada smo za vikend razigrali prelijepe raznovrsne prostore županije, dok smo prethodno doživjeli “ribanje” ministra graditeljstva kao najgori gospodari prostora u zemlji


Prostor je najveća dragocjenost Zadarske županije što, nažalost, u dobroj mjeri vrijedi i za Hrvatsku. Nismo to mi, ljudi koji uz prostor činimo ovu zemlju. Nisu to naša ekonomska, sirovinska, industrijska, znanstvena i ina dostignuća.
Pa ni prostor u smislu onog što smo od njega uspjeli napraviti, već više u smislu onog što od njega nismo napravili, dakle u pogledu potencijala koji je ostao sačuvan.
Prošli nam tjedan daje najmanje dvije slike i povoda za govoriti o tom prostoru.
Razigrani prostor događanja
Prva draga slika koju nam valja prenositi i plasirati svima nama i našim potencijalnim simpatizerima je pregršt događanja koja su prethodnog vikenda proslavljala i razigravala naš prostor.
Mimo mora i jedara što su se na njemu vijorila s već pristiglim nautičarima, u sunčanom vremenu i uz blage dobre vjetrove razglednica Zadarske županije raširila se do krajnjih dijelova ovog prostora. Na Uni smo dobili uređenu stazu do njenog izvora – vrela. Program sufinanciran iz EU plod je zajedničkih napora Zadarske županije i Unsko-sanskog kantona BiH s kojim dijelimo isti biser – rijeku, mnogima u Zadarskoj županiji nepoznatu. Malo dalje Riva rafting centar i Đuru Župan slavili su ljepotu i čari Zrmanje one koju pijemo i koja oduševljava raftingaše već godinama i pretrgla nam je turizam debelo s obalnog pojasa.
U Paklenici se istovremeno odvijao međunarodni događaj u brzom penjanju po stijenju. Paklenica je inače predvodnik pustolovnog turizma na ovim prostorima neopisive ljepote. U Svetom Filipu i Jakovu istovremeno se odigravao Festival cvijeća, jedna tradicionalna prelijepa manifestacija koja nam pokaže kako nam je kraj tek lijep kada ga oplemenimo cvijećem, sadnicama, izvornim suvenirom…
 Također, istovremeno tisuće pasa i njihovih vlasnika i ljubitelja ogledalo se u kampu Borika. A deseci autobusa s turistima u prolazu uz one stacionirane ovdje lunjale su gradom s vodičima (s i bez licencija). I na Musapstanu se makar prigodno obišlo i uređivalo jednu od ljepota koju imamo.
Uz već otpočete letove Ryanaira s gostima na vikend putovanjima i Croatia Airlines nam je na Zračnu luku dovela prvu vezu s Frankfurtom a potom i Parizom. Uz sve to direktorica Katica Pupić-Bakrač s radošću je predstavila novouređeni prostor Zračne luke proširen za 1.000 kvadrata s lijepo osmišljenim istinski turističkim aerodromom sada sposobnim primati i triput više gostiju nego ih imamo..
A ni s time nismo zagrabili niti pola, ma niti trećinu prostora kojeg nam je Bog i upornost predaka dala, od Bukovice i Kotara koji se tek turistički bude do razigranosti našeg arhipelaga skroz tamo prema Premudi, Olibu Silbi dolje do Telašćice i Kornata.
Uglavnom u tom smo vikendu uvjerljivije nego u srcu ljeta prikazali dobar dio aduta s kojima ovaj prostor možemo predstavljati svijetu.
Neuralgičan prostor bezakonja i nerada
Svega nekoliko dana prije toga obišao nas je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak i “oprao” nas putem naših predstavnika vlasti “ko babica na rođenju” odnosno kao “male bebe”. Još gore, jer su male bebe barem nevine, a nama se odmah predbacila i sumnjiva moralna vrijednost. Riječ je dakle, o pranju na temu neizdavanja papira za prostorna uređenja, odnosno riješenja, odnosno građenje i zagađenosti županije najvećim brojem neriješenih predmeta u zemlji. A kada je riječ o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata neupitno zadnjem mjestu u zemlji. Oko 11.000 neriješenih predmeta uopće, odnosno dva, tri rješenja od gotovo 1.500 podnesenih zahtjeva za legalizaciju. I sve to uz neupitno utrostručenje zaposlenih koji rješavaju ove predmete. Te neoboriva usporedba s daleko većim prostorima s gušćom naseljenošću, i svakako značajnom atraktivnošću u smislu napada bespravnih gradnji – Splitsko-dalmatinskom, Primorsko-goranskom i Osječko-baranjskom županijom. Išao je potom i ovdašnji odgovor u smislu broja naslijeđenih predmeta, u prekovremenom radu, u rješavanju puno više predmeta od propisanih normi po zaposlenom,… ali to nije pobilo loše brojke.
 Štoviše poslije smo dobili i “vic temu” – bespravne montažne kuže na kotačima.
Kontroverze
Dakle raspolažemo bezobrazno lijepim i vrijednim prostorom kao sažetim i nabijenim spojem najrazigranijeg mediteranskog pejzaža četveroreda otoka u smjeru pružanja ulančanosti planina, beskrajnim kilometrima morske crte što vijuga otocima i hridma, poluotocima, kanalima, malim ljepuškastim morima, predivnom ravnom pločom obradive zemlje uz to obogaćene procjeđivanjem ličkih voda, mitskim Velebitom, vodnom razdjelnicom Crnomorskog i Jadranskog slova gore oko Srba i granice s BiH…
 Imamo nautiku, rafting i alpinizam na pola sata. Imamo zemljišnu i morsku podlogu pa i znanje za hraniti milijun ljudi što mediteranskim što planinskim i kontinentalnim kulturama.
Imamo, naravno, i dovoljno prostora za razne građevinske pothvate pa i zlodjela, za neusporedivo više ljudi nego ih ovdje živi ili dolazi odmarati.
I kada se sada u srcu predugo trajuće krize pitamo zašto ne živimo bolje i ne iskoristimo resurse koje imamo vraćamo se najbanalnijem i najosnovnijem resursu uopće (zemlja i ljudi temeljni su resurs i osnova države) kojeg očito nismo u stanju iskoristiti. Ili nismo u stanju iskoristiti za maksimalnu blagodat najvećeg broja stanovnika? Ili je možda u razlici ta dva pitanja temeljni nesporazum?
Nameću se dva moguća pitanja koja smjeraju ka odgovoru. Ili imamo daleko ljepšu zemlju – prostor nego je zaslužujemo? Ili smo u gospodarenju onim što imamo – sasvim promašeno organizirani, što će reći da imamo daleko goru vlast nego priželjkujemo?


Dogodi se i suprotan primjer:




European Best Practice Award for Coastal Towns: Zadar treći!
Strasbourg, 26.04.2012 – Predsjednik Vijeća Europe Jean-Claude Mignon i predsjednik Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Keith Whitmore proglasili su rezultate za Best Practice Award Programme for European Coastal Towns (Najbolji praktični nagrađeni program za Europske obalne gradove) za vrijeme parlamentarnog zasjedanja u Strasbourgu.
Inicijativa za obnovu obalnih gradova i nagrađivanje programa nova je od siječnja 2012.
Potaknut je iz Velike Britanije i prihvaćen u EU parlamentu. Nagrađuje praktična riješenja lokalnih vlasti kojima se obrće ili sprječava propadanje ekonomskih i socijalnih procesu mnogim obalnim zajednicama. Nagrađuju se postupci vrijedni za korištenje i u drugim lokalnim zajednicama.
Na temelju 48 pristiglih kandidatura prva nagrada išla je u Yevpatoria (Ukrajina), druga u Bournemouth and Canterbury (United Kingdom) i treća u Heroy (Norveška) i Zadar (Hrvatska).
Žiri je odlučio i dati priznanje nekim od nominiranih koji nisu dobili nagrade. To su: Southampton (United Kingdom), Great Yarmouth (United Kingdom), East Riding (United Kingdom), Heraklion (Greece), Murter Kornati (Croatia), Aviles (Spain), Le Havre (France), Odessa (Ukraine) i Bibinje (Croatia)
Dobitnici i nominirani pozvani su na Ceramoniju dodjele nagrada koja će se održati 9. svibnja, a domaćin je Blackpool (United Kingdom).