Potiču se kulturni i zdravstveni turizam

Korištenje financijskih sredstava iz predpristupnih fondova do sada nije bilo dovoljno isplanirano i koordinirano, a tu praksu treba što hitnije promijeniti, rekla je Leila Krešić-Jurić (Sektor za turizam HGK)

U okviru operativnog programa za regionalnu konkurentnost IPA od 2007. do 1. srpnja 2013. Hrvatskoj na raspolaganju ukupno 96 milijuna eura za razvoj poslovne infrastrukture, pri čemu se novac može koristiti i za razvoj infrastrukture u turizmu. Novac iz ovog programa Europske unije namijenjen je tako za razvoj aktivnog, kulturnog i zdravstvenog turizma. Ta su sredstva Hrvatskoj na raspolaganju do članstva u EU, nakon čega se otvara mogućnost korištenja strukturnih fondova.
Predpristupni se fondovi u turizmu, međutim, nisu dovoljno koristili, priopćili su iz Hrvatske gospodarske komore, u kojoj je održana radionica Programi poticaja za turistički sektor.
– Korištenje financijskih sredstava iz predpristupnih fondova do sada nije bilo dovoljno isplanirano i koordinirano, a tu praksu treba što hitnije promijeniti, rekla je Leila Krešić-Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK, te najavila i radionicu EU turistička politika i programi potpore za turistički sektor, koja će se održati u svibnju u sklopu Međunarodnog sajma turizma Crotour u Zagrebu. I to na temu budućih poticaja i strukturnih fondova. 
Razne namjene
Hrvatska će tako nakon ulaska u EU, do kraja 2013. moći koristiti tek nešto manje od 92 milijuna eura što će biti na raspolaganju u Programu za regionalnu konkurentnost EFRR. Turizam je također dio ovog programa, a financirat će se prije svega projekti koji znače uvođenje novih tehnologija, odnosno modernizacije, izgradnje ili dogradnje smještajnih kapaciteta, tematskih parkova, wellnessa, golf igrališta, bazena, vučnica te za revitalizaciju kulturnih dobara i njihove prenamjene u turističke svrhe. Komponenta koja se odnosi na turizam teška je 14 milijuna eura, koliko će se, dakle, moći iskoristiti, a s 50 do 70 posto sufinancirat će se turistički projekti vrijednosti od 200 tisuća do 7,5 milijuna eura.
Usto će se 20 milijuna moći iskoristiti za kongresne cente, parkirališta, plaže, parkove i slično.
Turističkim tvrtkama omogućeno je i uzimanje jamstava Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG). Josip Grgić, specijalist u HAMAG-u, rekao je da poduzetnik koji pripada malom i srednjem gospodarstvu za razvoj obično traži kredit za koji najčešće ne posjeduje adekvatne instrumente osiguranja zahtijevane od kreditora. U tom slučaju kreditor traži dodatne mjere osiguranja, u ovom slučaju jamstvo HAMAG-a. Pri tome HAMAG procjenjuje rizik projekta poduzetnika te u slučaju prihvatljivosti rizika izdaje jamstvo kreditoru po tom kreditu. Nakon izdavanja jamstva, kreditor isplaćuje kredit poduzetniku i tako zatvara financijsku konstrukciju njegove investicije.
Veći potencijal
– Uskoro će se početi primjenjivati novi jamstveni model u kojem se jamstveni potencijal povećava na dvije milijarde kuna, najavio je Grgić. Povećavaju se i raspoloživa sredstva za plaćanje po aktiviranim jamstvima. Uvest će se jamstvo na prvi poziv, čime jamstvo HAMAG-a postaje znatno jači instrument poticanja malog i srednjeg poduzetništva, a prvoklasni instrument osiguranja za banke. Uvode se novi jamstveni programi te se uvodi pismo namjere za izdavanje jamstva koje poduzetniku olakšava pronalaženje povoljnijih izvora financiranja.

HBOR odobrio 271 kredit

Do 31. prosinca 2011., Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) je odobrila je 271 kredit u iznosu 4,6 milijardi kuna u sklopu Programa kreditiranja potpore turističkom sektoru, a u sklopu Programa kreditiranja pripreme turističke sezone 78 kredita u vrijednosti 190 milijuna kuna. Osim toga, odobreno je 60 kredita u iznosu 1,26 milijardi kuna u sklopu Programa kreditiranja financijskoga restrukturiranja. Istaknuo je to na sastanku u HGK Zoran Babić, voditelj dugoročnog financiranja izvoza i turizma HBOR-a.