Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Žene su najveći oslonac razvoju ruralnih područja

01.06.2011. 22:00
Žene su najveći oslonac razvoju ruralnih područja


Nacionalna politika promicanja ravnopravnosti spolova nažalost se odražava najčešće samo kroz događanja poput biranja najuzoritije hrvatske seoske žene, naglasila je Gordana Sobol


U Europskom centru za međusektorsku suradnju danas je počela Lokalna konferencija jadranske Hrvatske na temu “Doprinos žena razvoju i zapošljavanju u ruralnim zajednicama”. Cilj konferencije, koja traje do sutra, je okupljanje žena poduzetnica, razmjena informacija i primjera dobrih praksi te umrežavanje i povezivanje radi zajedničkih projekata. U tu svrhu sudionice su, njih pedesetak, podjeljene u četiri radne grupe: tradicijski obrti i rukotvorine, proizvodnja i prerada hrane u ruralnim područjima, ruralni turizam te izvaninstitucionalne socijalne usluge.
Nakon pozdravne riječi voditeljice projekta Lokalni razvoj za Liku i dalmatinsko zaleđe Ivane Laginja, koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UNDP-a u RH Louisa Vinton naglasila je kako upravo žene daju veliki doprinos zajednici na ruralnim područjima iako se suočavaju s većim preprekama u životu nego žene u urbanim područjima.
Teško pokretanje poslova
– Uspjeh žena s ruralnih područja treba posebno istaknuti jer vrlo često njihovi napori nisu primjećeni. Prioritet UNPD-a je pomoći im prevladati te prepreke, pomoći im da pokrenu svoje poslove, bilo kroz konkretne akcije ili kroz jačanje njihove vidljivosti, naglasila je Vinton.
Skupu se obratila i predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora Gordana Sobol. Naglasivši kako je danas u Hrvatskoj premalo dostupnih podataka o položaju žena s ruralnih područja, Sobol je istakla kako treba što prije poraditi na mijenjanju te činjenice.
– Mi danas imamo nacionalnu politiku promicanja ravnopravnosti spolova koja se nažalost u dijelu koji pokriva ruralna područja odražava najčešće samo kroz događanja poput biranja najuzoritije hrvatske seoske žene što dakako nije loš potez, no svakako nedovoljan. Treba krenuti od prikupljanja podataka o ženama u ruralnim područjima, a onda shodno prikupljenim podacima razraditi novu nacionalnu strategiju promicanja ravnopravnosti spolova u okviru koje i strategiju za žene u ruralnim područjima, naglasila je Sobol.
Žene su danas u 28 posto slučajeva vlasnice poljoprivrednog zemljišta, a svega 0,3 posto obrta poljoprivrednog gospodarstva glasi na njihovo ime, rekla je Sobol zaključivši kako treba poraditi prije svega na obrazovanju žena, a onda i kroz rodno osjetljivu politiku i mjere pozitivne diskriminacije promijeniti tradicionalnu percepciju žena u Hrvatskoj.
– Bez konkretnih financijskih sredstava ne možemo realizirati zadano, zaključila je Sobol.
Ne zna se točno stanje
U ime Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja govorila je Jelena Đugum. Naglasivši kako ne postoje socio-ekonomski pokazatelji današnjeg stanja u ruralnim prostorima Đugum je rekla kako je potrebno poraditi na detaljnom istraživanju prikupljajući podatke o današnjem stanju, s posebnim naglaskom na položaj žena u ruralnim prostorima RH.
Predstavnica ministarstva je upoznala okupljene s aktivnostima koje u tu svrhu provode u njenom uredu, a koje uključuju imenovanje kordinatorice za promicanje ravnopravnosti spolova pri njihovom ministarstvu kao i istoimenog povjerenstva. Nadalje, ministarstvo aktivno sudjeluje i na sastancima, skupovima i radionicama na temu ravnopravnosti spolova, aktivno surađuju s nizom institicija po istom pitanju, a realizirana je i anketa o potrebama seoskih žena u RH.


 NAJVEĆI PROBLEMI ŽENA NA RURALNIM PODRUČJIMA




– Glavni problemi ruralnih područja danas su intenzivna emigracija, odljev obrazovane radne snage, pojačan rizik od siromaštva, što se snažno odražava na žene koje teško usklađuju radne i obiteljske uloge, zbog još uvijek dominantno prisutnog patrijahalnog obrasca ponašanja i predrasuda te niza drugih prepreka na koje nailaze. Žene u ruralnim područjima najčešće nemaju odgovarajuće institucije – servise za djecu i starije osobe, ograničene su im mogućnosti zapošljavanja, obiteljski koncept bavljenja poljoprivredom uključuje neplaćeni rad žena, a nedovoljna politička participacija za posljedicu ima odsustvo u lokalnim tijelima uprave, dodala je Sobol.