Državni poticaji bez prodaje na crno

Procjenjuje se da se u Hrvatskoj “na crno” godišnje proda 50 posto proizvedenog vina te trećina proizvodnje maslinovog ulja. Pritom se za dobar dio tih proizvoda koji se nađu na crnom tržištu prije toga uredno dobije i državni poticaj

U ukupnom razvitku Hrvatske poljoprivreda ima važnu ulogu. Procjenjuje se da više od pola milijuna ljudi živi na poljoprivrednom gospodarstvu i da oko 10 posto radno sposobnog stanovništva ostvaruje dohodak od poljoprivrede. Ali u Hrvatskoj se uvelike ilegalno trguje vinom, maslinovim uljem, ribom, mesom, mlijekom i mliječnim proizvodima… Procjenjuje se da se u Hrvatskoj “na crno” godišnje proda 50 posto proizvedenog vina te trećina proizvodnje maslinova ulja. Pritom se za dobar dio tih proizvoda koji se nađu na crnom tržištu prije toga uredno dobije i državni poticaj.
Obavezna legalizacija
Na taj način ne plaća se porez državi, a potrošači su zakinuti. Jer proizvod koji se prodaje na crno nije kontroliran. Stoga bi mali poljoprivrednici koji svoje proizvode prodaju na crno trebali razmisliti o tome da svoj posao legaliziraju.
Sukladno Zakonu o poljoprivredi “poljoprivrednik je fizička osoba na poljoprivrednom gospodarstvu koja se bavi poljoprivredom te posjeduje znanja i vještine o poljoprivredi”. Poljoprivredom se smatra, prema istom zakonu, gospodarska djelatnost koja obuhvaća bilinogojstvo (uzgoj usjeva, vrtnog i ukrasnog bilja), stočarstvo (uzgoj stoke, peradi i ostalih domaćih životinja) te s njima povezane uslužne djelatnosti (npr. priprema zemljišta, sjetva, sadnja, žetva, njega stoke, i sl.), osim veterinarskih usluga i usluga uređenja i održavanja krajobraza.
Poljoprivrednik može obavljati poljoprivrednu djelatnost kao stalno zanimanje na svom poljoprivrednom gospodarstvu, a ono mu može biti i dopunska djelatnost. Uz to, ukoliko se poljoprivredna proizvodnja obavlja isključivo za potrebe članova gospodarstva onda ono ne podliježe nikakvim ograničenjima ni obvezama, ali zato nema pravo nastupa na tržištu.
Osnivanje OPG-a
Jedan od načina kako legalizirati poljoprivrednu djelatnost je osnivanje obiteljskog poljoprivrednog ili seljačko gospodarstva (OPG) što predstavlja samostalnu gospodarsku i socijalnu jedinicu utemeljenu na vlasništvu i/ili uporabi proizvodnih resursa i upravljanju obitelji u obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Za prodaju poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na svom OPG-u obvezatan je upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koji se obavlja u regionalnim uredima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Pravo prodaje, uz nositelja gospodarstva, stječu i članovi kojima je nadležni ured ispostavio iskaznicu OPG-a, a ne drugi članovi na osnovi rodbinskog odnosa. Uz legalizaciju prodaje svojih proizvoda OPG-i na temelju upisa u Upisnik stječu i pravo na državne potpore ili poticaje sukladno Zakonu.
Poljoprivrednik svoje proizvode može prodavati ukoliko osnuje obrt prema Zakonu o obrtu. Obrt se može obavljati i sezonski, najdulje šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini. Svojstvo obrtnika stječe se upisom u obrtnički registar u nadležnim županijskim uredima.
Posredstvo zadruge
Uz ta dva načina poljoprivredni proizvođač, sam ili zajedno s drugim zainteresiranim fizičkim ili pravnim osobama, može na temelju Zakona o trgovačkim društvima, radi obavljanja poljoprivredne djelatnosti osnovati trgovačko društvo (društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo). Upisom u trgovački registar u nadležnom trgovačkom sudu stječu pravo obavljanja registrirane djelatnosti.
Jedan od načina plasmana svojih poljoprivrednih proizvoda je prodaja posredstvom poljoprivredne zadruge. Prema Zakonu o zadrugama zadrugar je fizička ili pravna osoba koja putem zadruge prodaje svoje proizvode, odnosno usluge, nabavlja proizvode ili koristi usluge potrebne za obavljanje svoje djelatnosti.
Seljak se udružuje u zadrugu radi tržišta. Da bi došao do tržišta mora investirati u doradu, preradu, hladnjače, trgovačku infrastrukturu, a to ne može uspješno uraditi svako seljačko gospodarstvo ponaosob jer su u pravilu premala da bi samostalno izlazili na tržište. Zadruga kao oblik udruživanja nudi najveću stabilnost i sigurnost proizvođaču. Uloga zadruge je prijem i osiguranje plasmana proizvoda poljoprivrednog proizvođača.

Bez kontrole

Proizvod koji se prodaje na crno nije kontroliran – mali poljoprivrednici koji svoje proizvode prodaju na takav način trebali bi razmisliti o tome da svoj posao legaliziraju.