Hrvatski nadzornici Ine pozivaju Vladu u rat s MOL-om

S obzirom na stanje u kompaniji, upozoravaju u pismu hrvatski članovi NO-a, došlo vrijeme da se zahtijeva smjena predsjednika uprave Ine Zoltana Aldotta, te da se odmah krene u pregovore oko izmjene dioničarskog ugovora

Predstavnici države u Nadzornom odboru Ine uputili su Vladi pismo u kojem, kako doznajemo, upozoravaju da je, s obzirom na stanje u toj kompaniji, došlo vrijeme da se zahtijeva smjena predsjednika uprave Ine Zoltana Aldotta. Pored toga, četvero “hrvatskih” članova, od ukupno devet, Vladu upozorava i da mora započeti s pregovorima oko izmjene dioničarskog ugovora jer država iako ima samo 2,4 posto manje dionica od MOL-a, koji još nije dosegnuo 50-postotni udio u Ini, nema nikakvih upravljačkih prava niti može utjecati na ono što se u Ini događa.
Bez komentara
Da je čelnim ljudima Vlade jučer popodne poslano pismo, potvrdio nam je predsjednik nadzornog odbora Ine Davor Štern, ali o detaljima nije želio govoriti jer, kako je objasnio, riječ je o komunikaciji s vlasnikom kojeg predstavljaju u Ini i ne misli s njime razgovarati preko medija. Osim Šterna u Vladi državu predstavljaju Gordana Sekulić i Damir Vanđelić, dok “hrvatsku” stranu još drži i predstavnica radnika Maja Rilović. O pismu u Vladi nismo uspjeli dobiti nikakav komentar, uz objašnjenje da ga još nisu ni dobili.
Povod za pismo, otkrivaju naši sugovornici, bila je sjednica Nadzornog odbora održana krajem svibnja na kojoj su predstvanici MOL-a inzistirali da se raspravlja o izjavama svjedoka članova uprave i NO-a Ine na suđenju Ivi Sanaderu gdje ga se sumnjiči da je primio mito od MOL-a. Članovi NO koji predstavljaju državu napustili su tu sjednicu jer raspravu o svjedocima shvatili i kao pritisak na buduće svjedoke, ali i uplitanje u sudski proces.
Vladi se sugerira da bi bilo dobro konačno započeti pregovore oko izmjene dioničarskog ugovora, jer je pokušaj prošle Vlade završio bez rezultata, a navode i razloge zbog kojih bi Vlada kao vlasnik Ine trebala biti zabrinuta za stanje u toj kompaniji. Prvenstveno se ističe to da kasni modernizacija rafinerija zbog čega se i smanjuje tržišni udio Ine na domaćem, ali i susjednim tržištima. Navodi se i da nema plana i rokova te modernizacije, pa nadzornici strahuju za to da će u budućnosti biti moguć opstanak obje rafinerije. Čak ni nova postrojenja, ona u Rafineriji u Rijeci, upozorili su Vladu njezini predstavnici u NO-u, nisu u funkciji iako su prije 17 mjeseci pušteni u rad. Još se ne zna što je uzrok tome.
Jaka konkurencija
Naši sugovornici ističu da je četvero članova nadzornog odbora upozorilo Vladu i na to da Ina ima sve jaču konkurenciju na maloprodajnom tržištu jer ne modernizira svoju mrežu, da nema jasne projekte za istraživanje i razvoj. Sve to bi moglo smanjiti proizvodne kapacitete domaće naftne kompanija, što na kraju ima značajne efekte i na hrvatsko gospodarstvo, boje se predstvanici Vlade i radnika u Ini.
Nadzornici su Vladi ukazali i na to da Ini u ovoj godini obveze po bankovnim kreditima i dopuštenim prekoračenjima rastu na oko 3,8 milijardi kuna, a obveze po dugoročnim kreditima su veće od četiri milijarde kuna, pa su Inine ukupne obveze dvostruko veće nego lani. Doznajemo i da su upravo zbog toga Vladu upozorili da je 2008. godine u situaciji kad je Ini upravo MOL svojim kreditima, i to po tržišnim uvjetima, pomogao da platiti obveze, između ostaloga i državi u iznosu od dvije milijarde kuna, pa se zato i upozorava da bi bilo loše da se nešto slično ponovi i da MOL na taj način poveća svoj udio u Ini. Ipak, naši sugovornici ističu da Ina problema s plaćanjem obveza vjerojatno neće imati, a u Vladi doznajemo i da zasad uredno podmiruje svoja davanja državi.
Slab utjecaj
Zasad Vlada na prilike u Ini, može imati utjecaj jedino preko spomenutih predstavnika u Nadzornom odboru, koji očito ne mogu baš puno utjecati na odluke u toj kompaniji, ako je sjednica nadzornog odbora, koju su napustili, i bez njih nastavljena. Zato je i plan premijera Zorana Milanovića da u Nadzorni odbor Ine postavi prvog potpredsjednika Radimira Čačića i ministra financija Slavka Linića, ali Europska komisija još nije dala zeleno svjetlo za to. No, kako se doznaje u Banskim dvorima ni na hrvatskoj strani se ne razmišlja o odustajanju.

Propalo mirenje uprave i sindikata

Postupak mirenja između predstavnika Ininog menadžmenta i triju sindikata koja djeluju u Ini, EKN, Inaš i SING jučer je neuspješno okončan. Postupak je započeo nakon šo su sindikati prije mjesec dana prekinuli pregovore oko novog Kolektivnog ugovora, nezadovoljni uvjetima koje nudi poslodavac. Iz uprave Ine jučer su se oglasili priopćenjem u kojemu navode kako je mirenje propalo zbog “nedostatka fleksibilnosti i nerealnih uvjeta predstavnika sindikata”. Na priopćenje je reagirao povjerenik Sindikata EKN-a u Rijeci Ivica Perinić, podsjetivši da su se radnici Ine odrekli dijela materijalnih prava zbog recesije 2009., ali da dvije godine pozitivnog poslovanja nakon toga nisu osjetili.
– Zar je nemoralno tražiti više kada kompanija dobro posluje, ako smo se odricali kada je poslovala loše?  Uprava je sindikatima prikazala lažnu visinu plaća u maloprodaji. Jedan prosjek je bio u prezentacijama sindikatima i medijima, a drugi prosjek uvidom u financijska izvješća. Mislim da smo odgovorno i čista obraza odgovorili na ovaj bezobrazluk prekidom pregovora, kazao je Perinić, uz najavu sindikalnih akcija ukoliko uprava ustraje na kresanju prava radnika. (M. Gl.)