Samonikla maslina pobijedi kamen

Masline se kao kultura presađuju, ali ne i na Lunu. Ovdje su samonikle i to je posebnost. Na Lunu divlje masline sazore, jako rode i plodovi budu sitni kao zrno papra. Nitko ih ne bere, a onda ptice, kosovi i galebovi, ta zrna jedu. Ptice imaju strašnu kiselinu i dok lete u njihovom dreku to zrno padne dolje u škrapu i ponikne divlja maslina. Formiramo ju – malo mi, malo bura, malo posolica, malo stijene, a kada naraste, onda je cijepimo, kaže Božidar Badurina
Kao najstarija, zabilježena je maslina stara 1.600 godina. Za opasati njezino deblo potrebno je šest odraslih osoba, no ima i starijih za koje je potrebno devet odraslih

Starodrevni Lunjski maslinici svakoga će ostaviti bez daha – svojom čudesnom i nepreglednom ljepotom, starošću i monumentalnošću, ljudskim trudom uloženim u njih. Svakoga će bez riječi ostaviti i fascinantna priča tih samoniklih pa cijepljenih maslina, krajobraza koji djeluje poput nekog mitskog vrta ili bolje je reći – jer maslinici se protežu kilometrima – poput mitske šume. Evo kako nam ju je ispričao domaći sin Božidar Badurina, predsjednik Udruge lunjskih maslinara koja je nedavno, u brizi i ljubavi za tu baštinu, organizirala već osmu Lunjsku maslinadu.
– Masline se kao kultura presađuju, ali ne i na Lunu. Ovdje su samonikle i to je posebnost. Na Lunu divlje masline sazore, jako rode i plodovi budu sitni kao zrno papra. Nitko ih ne bere, a onda ptice, kosi i galebovi, ta zrna jedu. Ptice imaju strašnu kiselinu i dok lete u njihovom dreku to zrno padne dolje u škrapu, i ponikne divlja maslina. Formiramo ju – malo mi, malo bura, malo posolica, malo stijene, a kada naraste, onda je cijepimo. U našim maslinicima pasu ovce i to je odlična simbioza, ali te male divlje masline treba od njih sačuvati. Krošnje ovih maslina su oblice – 99 posto je oblica, a njihova čudesna debla, spletena kao spomenici, to su zapravo samonikle divlje masline olea oleaster. Prirast je milimetar godišnje, pa je tako maslina metar debela, stara najmanje 500 godina i možete zamisliti koliko je puta u tih 500 godina bila porezana njezina krošnja, pripovijeda ponosno i zaljubljeno Božo Badurina, vodeći sudionike maslinade Lunjskim maslinikom.
Botanički rezervat
Takvih maslina, u korijenu divljih, a ljudskim trudom kultiviranih, ima oko 80 tisuća. Za dobrih godina daju obilat rod i uvijek se od njih proizvedu vrhunska ekstradjevičanska ulja, mnogo puta nagrađivana “zlatom”. Na malome broju drevnih stabala učinjena su istraživanja i kao najstarija zabilježena je 1.600 godina stara maslina. Za opasati njezino deblo potrebno je šest odraslih osoba, no ima u ovom masliniku i starijih maslina, samo nisu istraživane. Za opasati jednu takvu potrebno je čak devet odraslih i baš ta je moguće najstarija. Dio Lunjskih maslinika je 1963. godine zaštićen, proglašen botaničkim rezervatom i to je danas prava šuma divljih olea oleaster visokih 5-8 metara, prosječne starosti 1.200 godina.
– Tu je maslina zagrlila kamen i svi bi pomislili da će kamen biti pobjednik. Vidite kakva je ova maslina, nikakva, suha, ali ipak će ona na kraju pobijediti kamen. Dignut će ga, zdrobiti i narasti. I to je čudo. To je zato što je to samonikla olea oleaster, maslina koja se strašno mladi iz korijena, kojoj se žile protežu poput rijeke ponornice možda i po deset metara u širinu, a u dubinu moguće i po tri metra. Naravno, proći će vremena da se ova maslina obnovi, ali uspjet će – ona će pobijediti kamen, prenosi iskustvo svoje i svojih starih naš domaćin Božo Badurina.
Suhozidi s ozubom
Sva se ta lunjska priča od pamtivijeka događa na kamenjaru i na malo plitke crvenice. K tome, zemlja je državna, a masline vlasništvo domaćih ljudi koji ih već stoljećima cijepe i obrađuju. A Lun je naseljen, objasnili su nam domaćini sa susjednog Raba 1674. godine. I dan-danas su skoro svi Lunjani Badurine, a prvi Badurine ovdje su došli kao pastiri rapskih plemića. Članovi Udruge lunjskih maslinara objašnjavaju nam da ime Lun dolazi iz talijanske sintagme “punta longa”, što znači dugi rt. A taj dugi rt, sjever je Paga koji kao prst puca prema Rabu.
– Još je jedan fenomen. Zašto su masline samo na Lunu i to točno od jedne crte, kao da je netko pilom prepilio prostor? Zato jer je ovaj dio otoka Paga podvučen pod Rab pa nam je Rab zaštita od bure, a gdje Rab prestaje, kao da je neka granica, tamo više ne mogu rasti masline. Ta je crta, mi ju zovemo kunfina, točno na zadnjoj katastarskoj čestici Luna – dakle, do kuda su masline mogle rasti, do tamo je Lun, kaže naš vodič.
Došljak će na Lunu ostati zadivljen i mnogim drugim prizorima, a jedna od njegovih ljepota su suhozidi do visine ramena s kruništem na vrhu. Domaći ljudi nazivaju ga ozuba i po njoj znaju čiji je zid, odnosno zemlja, jer izbočena ozuba pokazuje u tu zemlju. Kao i maslinike, i njih Udruga lunjskih maslinara želi promovirati i sačuvati. Nepregledni su i po ozubi drukčiji nego suhozidi drugdje na našoj obali, a protežu se i maslinicima, od kunfine sve do Punte Luna.
Mitska šuma
Kod Lunjskih maslinika ne radi se samo o raju za ljudsku dušu, gospodarskoj i turističkoj atraktivnosti i logičnosti da se zbog njihove jedinstvenosti zaštite pri Unescu. Do sada su stručnjaci utvrdili da je taj maslinik raritet ne samo Paga i Hrvatske, već da na “čitavom Mediteranu nema ovako sačuvanih divljih maslina u njihovom prirodnom okruženju”, da su lunjske masline jedinstvene i po starosti i po mnoštvu sorti. Sada je aktualno sljedeće: Državni zavod za zaštitu prirode izrađuje stručnu podlogu za zaštitu Lunjskih maslinika i kako god bili kategorizirani, zaštita će značiti, kaže stručna suradnica Zavoda Ivana Ilijaš, sinergiju zaštite prirode i tradicionalnog gospodarenja područjem.
 – Izrada stručne podloge za zaštitu podrazumijeva prikupljanje postojećih podataka o prirodnim i kulturnim vrijednostima i načinu korištenja prostora, provođenje dodatnih istraživanja i valorizaciju područja predloženog za zaštitu u smislu Zakona o zaštiti prirode, definiranje jasnih granica područja predloženog za zaštitu te način upravljanja tim područjem. Prijedlog akta o proglašenju temelji se na toj stručnoj podlozi, a zaštićeno područje proglašava županijska skupština uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Važno je da se o prijedlogu za proglašenje izvješćuje javnost, odnosno svatko može dobiti uvid u predloženi akt o proglašenju i stručnu podlogu s kartografskom dokumentacijom. Javni uvid traje najmanje 30 dana, a organizira ga i provodi županija. Provodi se u jedinicama regionalne i lokalne samouprave na području kojih se nalazi zaštićeno područje, objašnjava Ilijaš.

Svjetski prirodni fenomen

Na ovogodišnjoj nedavno održanoj Lunjskoj maslinadi okupili su se brojni maslinari i brojni stručnjaci, među njima Franko Raguž, voditelj stručne službe Udruge maslinara Agroturist iz Vodnjana i autoritet na području maslinarstva. Na upit u čemu je tajna Lunjskih maslinika, Raguž je odgovorio:
 – To je svjetski prirodni fenomen. Maslina inače teško klija iz sjemenke, ali upravo ovdje, klija ko luda. Znači, sve joj odgovara, sve se poklopilo. Teško je to objasniti bez istraživanja, a sada će to pokušati učiniti stručnjaci Državnog zavoda za zaštitu prirode.

1.200 godina

je prosječna starost svakog stabla masline u današnjoj pravoj šumi divljih olea oleastera visokih 5-8 metara, koja je kao dio Lunjskih maslinika 1963. godine zaštićena i proglašena botaničkim rezervatom i svjetskim prirodnim fenomenom.