Dan polja krumpira tvrtke Agrico Nizozemska

Slika korisnika admin
polaca
Adam VIDAS
Sorta riviera, rana sorta koja je prinosna, žute boje i dobre kakvoće gomolja

U organizaciji tvrtki InterAgrico d.o.o., Lipovac d.o.o. i Plodovi Fructus d.o.o. jučer je u Polači i na pokusnim poljima Lipovac PC Nova Zora održan "Dan polja krumpira tvrtke Agrico Nizozemska".

Pokusno polje

Uz predstavnike tvrtki događaju su nazočili proizvođači iz sjeverne Hrvatske koji su poznati kao najveći uzgajivači krumpira, kao i kooperanti Plodova Fructus d.o.o. iz Polače. Organizatori i gosti okupili su se ispred novoizgrađenog otkupnog centra Plodova Fructus u Polači, otkud se krenulo na pokusno polje Lipovac PC Nova Zora gdje je izvršen pregled sorti na pokusnom polju, a nakon toga održana su prigodna predavanja o krumpiru kao i ručak za okupljene koji su došli iz više dijelova Hrvatske. Na pokusnom polju je uzgojeno 12 sorti krumpira - riviera, amarosa, almera, arnova, artemis, arrow, monaco, arinda, agata, tresor, kuroda i roko. Više o cijelom događaju rekla nam je organizatorica Maria Katelenić iz tvrtke Plodovi Fructus d.o.o.

- Firma Agrico je dosta rasprostranjena sa svojim proizvodima sjemenskog krumpira, a posebno na području sjeverne Hrvatske i Istre gdje je najveća proizvodnja krumpira, dok kod nas još nije tolika proizvodnja kao na sjeveru. Napravljeno je pokusno polje kako bi se vidjelo kako će ovaj krumpir reagirati na našem području jer su klimatski uvjeti različiti, još će se vidjeti kakvi su prinosi i kako se podnose bolesti i vrućine. Na našem području najčešće sorte su jerla i kleopatra koje nisu među sortama Agrica, naši proizvođači su zainteresirani za Agrico, on je prisutan i vidjeli smo neke dobre karakteristike kaže Katalenić dodajući kako će najvjerojatnije već sljedeće sezone uz jerlu biti posađeno i nekoliko vrsta krumpira tvrtke Agrico.

Jedan od domaćih uzgajivača koji su gledali uspjeh sorti na poljima Lipovac PC Nova Zora bio je i Niko Čirjak iz Tinja koji kaže kako će uz tradicionalnu jerlu sljedeće sezone posaditi i rivieru i amarosu jer dobro uspijevaju na našem području.

- Na našem području je najzastupljenija jerla. Sljedeće sezone uz jerlu planiram posijati i neke proizvode Agrica kao rivieru i amarosu, jer mislim da su dobre za uzgajanje na našem području. Nisam veliki proizvođač, uzgojim oko 30 tona krumpira godišnje, govori Niko Čirjak, uzgajivač krumpira iz Tinja.

Magistar Milorad Šubić iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu iz Čakovca, okupljenima je održao prezentaciju sorti i predavanja na temu "Osnove agrotehnike proizvodnje krumpira" i "Zaštita krumpira od najčešćih bolesti, štetnika i korova".

Biljne putovnice

- Nažalost, mi nemamo hrvatske sorte jer je krumpir zapostavljena kultura u odnosu na pšenicu i kukuruz. Uglavnom uvozimo krumpir iz zapadnih zemalja, Nizozemske i Njemačke, Luksemburga i Španjolske. Njihova klima je totalno drukčija od naše i sjemenari nam daju brošure u kojima je opisan uspjeh njihovih sorti. U našim uvjetima zbog sunca, kiše i različite klime taj krumpir ne uspijeva tako dobro. Neke sorte daju loše, a neke dosta dobre rezultate, tako da će proizvođači s ovog područja već sljedeće godine početi koristiti neke od njih, govori Šubić, dodajući kako je na području Čakovca zabranjena sadnja sorti osjetljivih na nemetodu, tako da više ne uzgajaju dominantne sorte kao jerlu, desire i kondor, a štetnik nematoda je prenesen s krumpirom iz Nizozemske.

- Na ovom području mislim da će dobro uspijevati sorta riviera, rana sorta koja je prinosna, žute boje i dobre kakvoće gomolja. Druga sorta koja bi trebala biti dobra je amarosa koja je crvena sorta i isto tako ima dobre gomolje. Naše tržište još uvijek ne raspoznaje sorte i njihove kulinarske vrijednosti, ali mislim da će se to uskoro početi gledati. Mislim da bi osim prinosnih uvjeta trebalo gledati i ta kulinarska svojstva, npr. koja je sorta najbolja za salatu, pečenje ili kuhanje, kaže Šubić dodajući kako proizvođači trebaju postupno uvoditi nove sorte i provjeriti njihova dobra ili loša gospodarska svojstva kao i kulinarska.

Na pitanje postoji li mogućnost da i Zadarsku županiju napadnu neki krumpirovi nametnici, kao što se to dogodilo kod njih u Čakovcu, magistar Šubić je rekao da se krumpirovim gomoljima prenosi preko 40 vrsta različitih mikroorganizama, gljivičnih bolesti, virusnih bolesti i nematoda.

Opasnost postoji ne samo kod nas, već i u cijeloj Europskoj uniji. Uvedene su biljne putovnice i fito upisnik, a sve u cilju da se spriječi i da se putem tih putovnica dokaže kako je roba slabije kvalitete dospjela na naše tržište. Opasnost postoji, ali je nadzorom svedena na minimum, rekao je Šubić dodajući i kako je sjemenski krumpir pod nadzorom i ima deklaraciju koja jamči proizvođačima da su kupili ispravno sjeme.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno