Uz obrazloženje mraka – tračak svjetla na kraju tunela

Već poznati podatak o 2,5 postotnom padu BDP-a sad možemo bolje sagledati, a kako je i poznato, padu potrošnje doprinio mu je najviše – od svibnja nezaposlenost konačno pada, zaposlenost blago raste, izvoz raste, a uvoz pada, od idućeg mjeseca ukidanjem prve stope “harača” rast će (blago) i većina plaća, a turizam će svoje dati pa u trećem kvartalu valja očekivati rast BDP-a
Nakon preliminarnog priopćenja o padu Društvenog bruto proizvoda Hrvatske u prvom tromjesečju ove godine za 2,5 posto, Državni zavod za statistiku sada je objavio deteljniji prikaz strukture BDP-a. Prema očekivanju najveći udarac dolazio je iz osobne potrošnje.
Zanimljivo je pogledati prikaz po kategorijama izdataka i područjima djelatnosti. Rezultati su dostupni u tekućim cijenama, stalnim cijenama prethodne godine te u stalnim cijenama referentne godine (2000. = 100).
BDP srušen padom potrošnje i investicija
Izdaci za potrošnju kućanstava, najveća kategorija u BDP-u, pali su za 4,1 posto. Pad bruto investicija u fiksni kapital iznosio je 13,9 posto. Izvoz roba i usluga porastao je za 3,6 posto, dok je uvoz roba i usluga pao za 4,8 posto. Izdaci za potrošnju države pali su za 1,1 posto. Valja kazati da su s prethodnim padanjem BDP-a državni izdaci i dalje bilježili rast, no i to je vrijeme prošlo.
Bruto dodana vrijednost (BDV) u prvom tromjesečju 2010. u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine realno je manja za 2,8 posto
Na realni pad BDV-a utjecao je pad bruto dodane vrijednosti zabilježen u sljedećim djelatnostima: rudarstvo i vađenje, prerađivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom (za 0,4%), građevinarstvo (za 18,7%), Trgovina (za 4,9%), Hoteli i restorani (za 5,5%), usluge prijevoza (za 5,4%), financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama i poslovne usluge (za 0,1%) te javna uprava i obrana, socijalno osiguranje, osobne usluge i djelatnosti kućanstava (za 0,2%), u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine.
Najdrastičniji pad u tom dijelu i dalje je vezan za građevinarstvo, a čiji se oporavak još ne nazire, što je opet značajno vezano uz podatak o padu potrošnje kućanstava, ali i padu kapitalnih ulaganja poduzetnika.
Realni rast bruto dodane vrijednosti ostvaren je samo u djelatnosti poljoprivreda i to za 0,8 posto, u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine.
Konačno (privremeni) rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti
Neke od negativnih tendencija vidljive u tom prikazu, na sreću, su barem privremeno prekinute, dok se neke nastavljaju. Nakon dugog razdoblja rasta nezaposlenosti i pada zaposlenosti ovog trenutka bilježimo pad nezaposlenosti, odnosno rast zaposlenosti, makar privremenu, odnosno vezanu za turističku sezonu. No, riječ je o mjesečnim tendencijama, dok je na godišnjoj razini zaposlenost i dalje u padu za pet posto. Ipak, u svibnju 2010. broj zaposlenih u pravnim osobama Republike Hrvatske iznosio je 1, 157.982, a od toga 536.054 čine žene. U odnosu na travanj 2010. broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama porastao je za 0,4 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 0,6 posto.
Broj ukupno zaposlenih u svibnju 2010. u odnosu na prijašnji mjesec porastao je za 0,6 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 0,9 posto.
Značajnijem rastu doprinijeli su obrti. Naime, broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u svibnju 2010. u odnosu na prijašnji mjesec porastao je za 2 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto.
Broj nezaposlenih u svibnju 2010. u odnosu na travanj 2010. pao je za 4 posto, a broj nezaposlenih žena pao je za 4,2 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti u svibnju 2010. iznosila je 17,2 posto, a za žene je iznosila 19,9 posto.
No, na nesreću, na godišnjoj razini i ovdje imamo jednak problem, jer je nezaposlenost veća za 15 posto nego godinu prije.
Dakle, trendu pada BDP-a svakako doprinosi pad zaposlenih, a nadanje u popravak kroz sljedeće mjesece je opravdan jer će barem sezona dovesti do rasta zaposlenosti, time i primitaka, pa se očekuje i rast potrošnje, a ona je upravo glavni generator rasta, odnosno pada BDP-a u Hrvatskoj.
Plaće (s)rušio “harač” koji se ukida
Kada su u pitanju plaće DZS od srpnja prošle godine iskazuju izdvojeno prikaz efekata posebnog poreza – u narodu zvanog harač, na plaće.
Posebni porez na neto plaće za travanj 2010. uzrokovao je smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće za 2,8 posto.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za travanj pokazuje nominalni pad za 2,1 posto, a realni pad za 2,5 posto, u odnosu na ožujak 2010.
U odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je niža za 0,9 posto, a realno je niža za 1,5 posto.
Dakle, ukupni efekti pada plaća manji su od efekta i utjecaja posebnog poreza na plaće na njihovo kretanje. Poslodavci se, dakle, ne skrivaju bitnije iza krize u smislu smanjenja plaća. I problem potrošnje stoga je prije svega u gubitku posla, a ne smanjenju plaće, dakle manjem broju potrošača. No, sigurno je značajan utjecaj na smanjenje potrošnje – psihološki u smislu straha od još gorih vremena, straha od gubitka posla i slično. Ipak, u trećem kvartalu postoje realne osnove za očekivanje rasta potrošnje.
Vidjeli smo kako je u globalnoj nevolji krize barem kod nekih brojki nastupilo malo radosti. To se prije svega odnosi na rast izvoza (nesposobnost potrošnje domaćih potrošača) i pad uvoza. Iako takva tendencija govori i o općem smanjivanju gospodarskih aktivnosti te je u tom pravcu i negativna, ipak Hrvatska u katastrofalnoj krizi ima bolju trgovinsku bilancu nego ikad.
Daljni rast izvoza i pad uvoza
Državni statističari iznijeli su podatke i o kretanju robne razmjene za razdoblje od siječnja do svibnja. Ukupan izvoz Republike Hrvatske u tom razdoblju iznosio je 25,56 milijardi kuna. Istodobno je uvoz iznosio 42,86 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 17,3 milijarde.
U eurima je to 3,5 milijardi izvoza i 5,9 milijardi uvoza uz deficit od 2,4 milijarde.
Pokrivenost uvoza izvozom bila je 59,6 posto, dok je u godinama rasta rijetko sezala do 50 posto, a najčešće se vrtila oko 45 posto.
Najvrijednije je što je u ovom razdoblju izvoz rastao 8,6 posto, a uvoz nastavio padati i to za 9,5 posto.
Daljni pad industrijske proizvodnje
Ovom pozitivnijem dijelu ne možemo dodati industrijsku proizvodnju.
Prema područjima NKD-a, desezonirana industrijska proizvodnja u svibnju 2010., u usporedbi s travnjem 2010., u području Rudarstvo i vađenje bilježi pad za 4,0 posto, u području Prerađivačka industrija bilježi pad za 0,2 posto, a u području Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija bilježi rast za 2,2 posto.
U svibnju 2010., u usporedbi sa svibnjem 2009., industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, u području Rudarstvo i vađenje bilježi pad za 16,5 posto, u području Prerađivačka industrija bilježi pad za 4,1 posto, a u području Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija bilježi rast za 11,3 posto.
“Svjetlo” ipak s trećim kvartalom
Dalje sa značajnim padom proizvodnje velike nade u oporavak nema. Ipak, porast zaposlenosti, blagi pad plaća koji ponajprije dolazi zbog “harača”, a koji se za kategoriju niže stope ukida, a obuhvaća većinu ljudi u zemlji trebao bi dovesti do veće sklonosti potrošnji, a što bi trebalo doprinijeti rastu BDP-a. Druge su procjene vezane za turizam. U njemu smo lani imali lijepe odnosno ponovljene brojke od preklani kada je broj gostiju i noćenja u pitanju. No, potrošnja je bila bitno smanjena, odnosno pala 15 posto. Ove se godine toliki pad potrošnje ipak ne očekuje. Iako nitko niti ne očekuje ponavljanje 2008. godine. Ipak, ova bi dva elementa mogla doprinijeti da u trećem kvartalu BDP konačno poraste. No, ovdje smo tek suočeni s padom prvog kvartala od 2,5 (nakon lanjskog koji bolje ne spominjati). U drugom kvartalu, iako državna statistika nije napravila izračune, nema objektivnih razloga očekivati da će se taj pad zaustaviti, a moguće je da se i to vrlo blago ublaži.