Bankari moćniji od premijera i guvernera

Od narodnih obveznica, oporezivanja imovine, zarade, kamata, do pokušaja da banke sudjeluju u restrukturiranju tvrtki, sve je ostalo samo mrtvo slovo. Bankari su naprosto moćni, drže ključeve financijske imovine građana koju raspoređuju na način da si uvećaju dobit, što opravdavaju interesima štediša
Banke u Hrvatskoj lani su zaradile 4,66 milijardi kuna bruto  dobiti, na što su platile ukupno  875 milijuna kuna poreza, pa konačna revidirana neto dobit iznosi  3,78 milijardi kuna, objavio je  jučer HNB na svojim web stranicama. To je nešto manje od  nerevidirane dobiti iskazane nešto  ranije, ali i dalje je riječ o iznimno  visokoj, za 9,5 posto višoj dobiti  od one koju su banke iskazale u  2010. No, već u prvih pet mjeseci  ove godine bankarski je sektor  zaradio novih 1,7 milijardi kuna  neto dobiti, pokazuju najnoviji  podaci HNB-a.
Prema revidiranom izvješću za  2011., lanjska je dobit rezultat  neto kamatnih prihoda 11,6 milijardi kuna, te ukupnih neto nekamatnih prihoda od 4,48 milijarde kuna, u čemu na neto  prihod od provizija i naknada  otpada ravno 3 milijarde kuna.  Troškovi rezerviranja za gubitke  rastu na 3,7 milijardi kuna.
Ukupna imovina bankarskog sektora  penje se na gotovo 407 milijardi  kuna, te je za četiri posto veća no  lani. Kada se pak gleda u relacijama bitnim za hrvatske financijske i realne tokove, imovina  banaka je gotovo četiri puta veća  od državnog proračuna, dok je od  godišnjeg BDP-a zemlje veća za  oko 70 milijardi kuna.
Državni  proračun doduše ima intenciju da  se smanjuje na rashodnoj strani,  jer prihodi ne dostaju ukupnoj  potrošnji države. BDP se pak smanjuje već tri godine zaredom, uslijed krize iz koje se Hrvatska  nikako ne uspijeva trgnuti. Imovina i zarade banaka međutim  konstantno rastu.
Budući da građani snose najveći  teret krize, a i prve mjere Vlade  išle su u tom pravcu jer je trebalo  u kratkom roku povećati porezne  prihode da bi se očuvala stabilnost  javnih financija, te da poduzeća  grcaju pod teretom nekonkurentnosti, dugova i kamata, iz Vlade  su u više navrata plasirali razne  ideje o tome kako dio tereta krize  prebaciti i na bankarski sektor.  Zasad bankari krizu osjećaju kroz  rast loših plasmana, pa je tako  svaki deseti kredit građanima i  svaki peti kredit tvrtkama nenaplativ, što od banaka opet  snažnije osjećaju sami ti dužnici,  koji su stjerani u stečaj, ostaju bez  imovine, kuća i stanova… Nije  dakle teško uočiti ogromni nesrazmjer u društvu u kojem neki  vrte milijarde, a drugi nemaju ni  za kruh. Porez na dobit koji banke  plaćaju, mnogi smatraju, nije dovoljan.
Međutim, brojne ideje ministra  Linića o tome kako “zakačiti” bankare, od narodnih obveznica, oporezivanja imovine, zarade, kamata, do pokušaja da banke sudjeluju  u restrukturiranju tvrtki, za sada  nisu dale rezultata. Bankari su čini  se previše moćni, drže ključeve  financijske imovine građana koju  raspoređuju na način da si uvećaju  dobit, što opravdavaju interesima  štediša. To donekle drži vodu jer  bankari moraju paziti na štednju  koju su im građani povjerili,  međutim, njihovi su štediše i  građani ove zemlje, pa ih itekako  zanima to da privreda dobro posluje, da banke brinu i o makroekonomskim interesima zemlje, jer u suprotnom sutra se  neće imati gdje zaposliti, ni oni ni  njihova djeca…
Dok se država u prvom polugodištu zadužila na inozemnom  tržištu, u nastavku godine, tvrde  analitičari, trebat će znatniju potporu bankarskog sektora, jer će  zbog stanja u eurozoni biti isplativije zadužiti se kod kuće.
Očekuje se tu i potpora HNB-a  koji će bankarima vjerojatno nastaviti snižavati regulatorni trošak  u skladu s približavanjem EU, ali i  kako se ne bi ugrozila likvidnost  sustava ukoliko novce opet pokupi država. U takvim uvjetima  manevarski prostor države u nametanju mjera koje bi išle na štetu  bankara dodatno je sužen. S druge  strane, promjena guvernera komunicirana je u Vladi i time što  Rohatinski navodno nije bio dovoljno oštar kada su u pitanju  banke. HNB je regulator od kojeg  se očekuje da više štiti interese  naroda i potrošača. Hoće li Vujčić  i Linić u tandemu biti uspješniji?