Novi uspjeh zadarskog teatra

Bezvremenska priča o odnosu vlasti i naroda, ispričana prije svega kroz odnos kralja i njegove dvorske lude, u režiji Jasne Ančić, dobro je “sjela” zadarskim ljubiteljima teatra

U petak je u dvorištu Providurove palače premijerno izvedena najnovija predstava u produkciji HNK Zadar – “Govori mi o Augusti”, redateljice Jasne Ančić, po tekstu Luke Paljetka. Najnovija verzija Paljetkovog djela, prvi put izvedenog prije skoro četrdeset godina u Dubrovniku, naišla je na izvrsne komentare zadarske kazališne publike. Uzvanici na domjenku, koji je već uvriježeno slijedio otvaranje Zadarskog kazališnog ljeta, nisu štedjeli na pohvalama, kako na račun režije i glume, tako i na račun svih ostalih “komponenti” priče o Augusti. Oslonac na vlastite kazališne resurse i ovaj se put pokazao kao “dobitna formula” zadarskog teatra. Bez iznimke, sve su dosadašnje predstave HNK Zadar odlično primljene u gradu, uključujući, spomenuto, i ovu najnoviju. Bezvremenska priča o odnosu vlasti i naroda, ispričana u najvećoj mjeri kroz odnos kralja, kojeg je izvrsno utjelovio Zlatko Košta i njegove dvorske lude u interpretaciji ništa manje dobrog Mirka Šatalića, dobro je “sjela” zadarskim ljubiteljima teatra. 
Uz spomenute Koštu i Šatalića u predstavi su još glumili Anđela Ćurković – Petković, Vinko Radovčić, Tomislav Pavlović, Tomislav Eškinja i Filip Mijić. Scenografiju je osmislio John Čolak, dok se za kostime “pobrinula” predsjednica Udruženja kostimografa Hrvatske Marija Šarić Ban.
– Predstava je odlična, oduševili su me, od samog početka pa do kraja. Izvrsno je pokazano kako je svaka vlast ista, koja god dođe, a kako je narod uvijek nezadovoljan, mišljenja je Josip Letica. Slične je dojmove imala i Majda Predovan koja naglašava kako joj se prije svega svidio humor, a onda i kostimografija.
– Humor je bio za pet, svidjelo mi se to što se predstava mogla protumačiti na različite načine. Izdvojila bih još i kostimografiju koja je odlično “pratila” radnju, ističe Majda Predovan.
Mirjana Belić je uživala zato što je predstava vesela, glumci dobri, a priča iz života.
Bezvremenska priča
– Mislim da je priča bezvremenska, i iz ovog današnjega i iz onog budućeg, a svakako i iz onog bivšeg života. Što reći, sve je bilo interesantno, svi su bili interesantni i sa zadovoljstvom mogu poručiti cijelom ansamblu – sve vas volim, poručuje gospođa Belić.
Slikarici Božici Gračić jako je drago da je imala priliku svjedočiti još jednoj predstavi koja Zadar sve više vraća na mjesto gdje je nekada bio, na poziciju jednog kazališno zrelog grada.
– Tako mi je drago da sam bila ovdje večeras, da sam vidjela sve te naše kazališne “snage” sav taj potencijal koji naša kazališna kuća ima i koji nas vraća među kazališno zrele sredine, zaključak je gospođe Gračić. Olgi Trautner najviše se svidjela scenografija. Ističe da je oduševljena kako je John Čolak uspio osmisliti tako jednostavnu, a opet tako efektnu “pozadinu” priče o Augusti.
– Izdvojila bih i mladog Radovčića, izvrsno se transformirao, dobro “zamaskirao” svoj seksipil i atraktivan izgled i “približio” nam vrlo upečatljivo mračnog, neuglednog krvnika. Da nisam znala da će glumiti u predstavi, ne bih ga prepoznala, ističe gospođa Trautner. Oduševljena i glumcima i ambijentom bila je i Ana Olić.
– Bilo je zanimljivo, nešto posebno, jedna divna večer, drago mi je da sam došla, priznaje gospođa Olić.
Takav tekst ne može imati neuspjeh na sceni, mišljenja je Živko Nižić. I njemu se predstava jako svidjela, dodaje da je vrlo dobro vođena, da je interpretacija bila savršena te da mu je tekst izvrsno “sjeo”. Izuzetno lijepo bilo je i modnoj dizajnerici Silvani Jurišić Čeko.
– Najupečatljiviji je bio onaj dio neubrojivih i nebrojivih, to je za mene lajtmotiv večeri, izdvaja Jurišić Čeko. Da je Luko Paljetak napravio dobar, intrigantan tekst smatra i Ana Trninić.
– Bilo je odlično, Šatalić mi je bio najbolji, a nakon njega, izdvojila bih i režiju gospođe Ančić. Dakako i tekst mi se sviđa, tekst je zapravo podloga svemu. Mislim da je Luko to dobro napisao, intrigantno prije svega, mišljenja je Ana Trninić.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU