Od male zemlje za veliki odmor do privlačne destinacije

Hrvatska je doista Mediteran kakav je nekad bio, još uvijek nepotrošen. Mislim da se danas promovirajući se u svijetu nemamo čega stidjeti. S druge strane, potrebna nam je investicijska klima, ističe dugogodišnji čelnik Glavnog ureda HTZ-a Niko Bulić

Hrvatska turistička zajednica (HTZ) i sustav TZ-a u dva su desetljeća postojanja uspješno je brendirali hrvatski turizam u svijetu i “uredili” hrvatski turistički prostor kroz akciju Volim Hrvatsku. Za neke je skup i glomazan sustav, za druge nedovoljno vertikalno povezan i previše samostalan. Ipak, sustav je, bez obzira na manjkavosti, dokazao svoju opravdanost u stvaranju imidža Hrvatske kao turističke destinacije te usmjeravanju hrvatskog turističkog razvoja. Hrvatska turistička zajednica osnovana je, naime, 30. lipnja 1992. što znači da je prekjučer proslavila 20-i rođendan. Svečano obilježavanje ove obljetnice održat će se, pak, ovog četvrtka, 5. srpnja u Starogradskoj vijećnici gdje je prije dva desetljeća konstituiran prvi sastav Sabora HTZ-a.
Turistička zemlja
Osamostaljenjem Hrvatske i formiranjem prve Vlade osnovano je, tako, i zasebno Ministarstvo turizma na čijem je čelu bio prvi ministar turizma Janko Vraniczany Dobrinović kojemu je jedan od prioriteta bio postavljanje sustava turističkih zajednica kakav danas poznajemo. Do tada su, naime, postojala turistička društva i turistički savezi koji su se financirali iz proračuna lokalnih samouprava. Međutim, Vraniczany Dobrović je želio preokrenuti stvar na način da sustav ima vlastite prihode te su u paketu turističkih zakona, uz Zakon o turističkim zajednicama i promidžbi hrvatskog turizma, donijeti i zakoni o turističkoj članarini i boravišnoj pristojbi. Paket zakona donijet je sredinom 1991., s time da je iste godine prvi ministar turizma otišao za hrvatskog veleposlanika u Bruxellessu te ga je naslijedio Anton Marčelo Popović. Krajem godine na mjesto zamjenika ministra turizma je iz Londona s pozicije zamjenika direktora Yugotoursa došao Niko Bulić, inače aktualni vršitelj dužnosti direktora Glavnog ureda HTZ-a na čijem je čelu već tri mandata, koji nam je o tim počecima kazao kako je odmah po dolasku na novu funkciju krenuo u operativnu pripremu za uspostavu sustava turističkih zajednica i osnivanje HTZ-a.
– Bilo je to posebno vrijeme, u proljeće 1992. godine, živjeli smo u zemlji u potpuno ratnim, a dijelom u potpuno mirnodopskim okolnostima. No htjeli smo pod svaku cijenu dokazati da smo, usprkos situaciji u kojoj se nalazimo ipak turistička zemlja i zato smo odlučili formirati Hrvatsku turističku zajednicu ne čekajući za to idealne uvjete. Poslali smo pisma svim predsjednicima izvršnih vijeća općina u kojima smo naveli kako se planira transformacija sustava te kako bi bilo dobro da se postjeći turistički savezi i turistička društva ustroje kao turističke zajednice. U većini slučajeva se to i dogodilo. Međutim, na nacionalnoj razini to nije bio slučaj pa se prišlo konstituiranju Hrvatske turističke zajednice kao nove, na Zakonu zasnovane, institucije. Na traženje iz Ministarstva turizma, a prema prethodno napravljenim izračunima, izvršna vijeća općina delegirala su svoje predstavnike u Sabor HTZ-a. Osnivačka sjednica Sabora HTZ-a održala se 30. lipnja 1992. Za prvog predsjednika Sabora HTZ-a je izabran Milivoj Franić, rekao je Bulić te podsjetio kako je vrijeme do osnivanja i konstituiranja svih radnih tijela HTZ-a na neki način prebrođeno radom Odjela za promidžbu pri Ministarstvu turizma u kojem su tada, uz ostale, radili Željko Tončinić, Nikica Račić i Mirjana Žilić.
Vrijeme zanosa
Istog dana, odmah nakon održavanja prve sjednice Sabora HTZ-a, kontituirano je i prvo Turističko vijeće kojem je na čelu bio ministar turizma Popović. U počecima djelovanja HTZ-a su, dakle, Sabor HTZ-a i Turističko vijeće imali predsjednika da bi dvije funkcije bile objedinjene tek tri godine kasnije. Redovi sustava popunjeni su tako cijenjenim imenima iz turističke branše, među kojima su bili i prvi direktor Glavnog ureda HTZ-a Željko Tončinić te njegov zamjenik Nikica Račić.
– To je bilo vrijeme posebnog zanosa tako da su se u osnivanje i rad sustava doista uključili entuzijasti i prvaci hrvatskog turizma. Prvi cilj sustava je bio stvoriti logistiku za promociju Hrvatske kao turističke zemlje jer su na tadašnjem turističkom tržištu u svijetu kao brendovi postojali Jugoslavija, Istra, Kvarner, Dalmacija, Dubrovnik i slično, no Hrvatska je kao pojam bila sasvim nepoznata. Zacrtali smo da ćemo to promijeniti te objasniti da se najveći dio jugoslavenskog turizma ustvari odvijao u Hrvatskoj. Trebalo ne napraviti prvu imidž brošuru, prvu kartu, prvu seriju postera, pojaviti se na sajmovima. Prvi sajamski nastup Hrvatske, kao samostalne turističke zemlje, je bio na sajmu WTM u Londonu 1992. na štandu veličine 20-ak “kvadrata”. Ali bez obzira na to, bili smo ponosni što smo tamo. Sjećam se da je polovica brošura još tada imala prelijepljeno ime Jugoslavija preko kojeg je stajalo ime Hrvatske. I više nas ništa nije moglo zaustaviti, iako su to bila ratna vremena kada smo strane tablice na cesti doslovno brojili jednu po jednu, prisjetio se Bulić. Prva imidž brošura Hrvatske nazvana je jednostavno – Mala zemlja za veliki odmor, da bi se drugom pod nazivom Tisuću otoka hrvatskog Jadrana naglasilo ljepote obale.
Slijedi zaokret
Sam sustav je od početka postavljen visoko decentraliziran, istaknuo je aktualni v. d. direktora HTZ-a te dodao kako se željelo omogućiti samom turističkom gospodarstvu da u odlučivanju ima odlučujuću ulogu. Kasnije je uključena i lokalna samouprava jer je amandmanom Ivana Heraka, koji je tada bio zastupnik IDS-a u Hrvatskom saboru, donijeta odluka da 30 posto prihoda TZ-a ide u gradske i općinske blagajne, a u to vrijeme su i predstavnici općinskih i gradskih Poglavarstava uključena u rad Turističkih vijeća. Od 1994. su također gradonačelnici i načelnici mogli postati predsjednici TZ-a, dok su danas to po sili zakona što se u mnogo slučajeva nije pokazalo dobrim rješenjem.  
Dva desetljeća kasnije Hrvatska je poznata kao vrlo lijepa zemlja, reći će Bulić pojasnivši kako je Hrvatska vrlo privlačna destinacija vrijednih prirodnih ljepota, kulturne baštine i specifičnog mediteranskog života ljudi što se uspjelo obznaniti svijetu.
– Hrvatska je doista Mediteran kakav je nekad bio, još uvijek nepotrošen. Mislim da se danas promovirajući se u svijetu nemamo čega stidjeti. S druge strane, potrebna nam je investicijska klima, odnosno jačanje ulaganja u hotelske kapacitete i turističke sadržaje, ali na način da sačuvamo naše resurse i zemlju, a ne da ih “potrošimo”, zaključio je ovaj dugogodišnji čelni čovjek HTZ-a.
Komentirajući voogodišnju turističku sezonu, Bulić ističe da su rezultati za pet mjeseci su sjajni.
– Vjerujem da ovih dana kad proknjižimo rezultate imati potvrdu da je i lipanj bio dobar i da ćemo sveukupno za šest mjeseci imati pozitivan rezultat. U srpnju i kolovozu se ipak ostvaruje najveći dio turističkog prometa, no vjerujem da ćemo imati rekordnu sezonu. Naravno, ne treba se opustiti već zasukati rukave. Sve u svemu, vlada optimizam jer imamo zdravu, normalnu, turističku godinu koja bi trebala potvrditi naša dobra očekivanja, rekao je Niko Bulić o očekivanjima od ove turističke godine.

Bulićevi prtukandidati Ivošević i Staničić?

Hrvatsku turističku zajednicu, sada, nakon dvadeset godina djelovanja očekuje zaokret. Naime, tijekom srpnja bi konačno trebao biti otvoren natječaj za direktora Glavnog ureda. Naime, Buliću je mandat istekao krajem prošle godine tako da je trenutno vršitelj dužnosti direktora. Otvaranje natječaja se očekivalo još tijekom zime, međutim, do danas nije otvoren. S istekom mandata sadašnjem direktoru počele su špekulacije o tome tko bi mogao biti kandidat za čelno mjesto sustava pa se tako spominjalo ime Denisa Ivoševića (IDS), trenutno direktora TZ Istre, te Kristijana Staničića iz Jadrana Crikvenica. No kasnije su se pojavila i neka druga imena, no praktički nitko jasno nije rekao kako se planira kandidirati. Budući da je ministar turizma Veljko Ostojić nedavno najavio kako bi se natječaj trebao konačno objaviti tijekom ovog mjeseca, čini se da kandidat ipak postoji. Među onima koji će konkurirati za ovu funkciju bit će i aktualni direktor HTZ-a kojeg mediji običavaju zvati i “homo turisticus”. Naime, na naše pitanje da li se planira kandidirati na natječaju i za četvrti mandat Bulić nam je kazao kako će se javiti.
– Imam želju, znanje, iskustvo i zreli entuzijazam te volju raditi i dalje, rekao je.
Osim što bi se uskoro trebao otvariti natječaj za direktora HTZ-a, ujesen će u Hrvatski sabor biti poslan novi paket turističkih zakona vezanih za sustav TZ-a koji ide prema većoj profesionalizaciji sustava, jačanju županijskih TZ-a i formalizaciji upravljanja destinacijom kroz destinacijski menadžment.