Zadarski episkopalni kompleks još nije bio na dnevnom redu UNESCO-a

Zadar opterećuje činjenica da se na ovom 36. zasjedanju kandidiralo čak 33 kompleksa za uvrštenje na listu i prisutna je velika želja za smanjenje liste kandidata. Desetak je uvrštenja već usvojeno, a zasjedanje traje do petka, time i naše nade
Na 36. zasjedanju UNESCO-a otvorenom u St. Petersburgu u Rusiji očekujemo otvaranje pitanja i glasovanje o  uvrštenju Episkopalnog kompleksa Zadra u Listu svjetske  baštine, konkretno kulturne  baštine čovječanstva.
Kroz nekoliko dana dosadašnjeg zasjedanja otvorenog  24. lipnja, tema Zadra nije  otvorena iako je već desetak  kompleksa dobio uvrštenje.  Ono što opterećuje zadarsku  kandidaturu je to da je ove  godine čak 33 objekata kandidirano, a težnja je smanjenja liste kandidata.
Do 6. srpnja će se zasjedati, a predstavnici 21 zemlje koje imaju predstavnike  u tijelu odlučivanja imaju  težak posao. Osim o Listi  svjetske baštine odlučivat će  se, odnosno već se odlučuje i  o spomenicima svjetske  baštine u opasnosti. Već prvog dana oko 600  ljudi bilo je na zasjedanju.
Eleonora Valentinovna Mitrofanova, predsjedateljica  ovogodišnjeg Komiteta svjetske baštine i ruski stalni ambasador i delegat u UNESCO, istaknula je i argumentirala težnju da se lista zahtjeva za uvrštenje reducira.
Gledano na dan za dan  zasjedanja posljednje su  odluke od 30. lipnja kojima su  Slovenija, Španjolska, Njemačka, Portugal i Francuska  dobili nove upise na UNESCO’s World Heritage List.
Susjedi Slovenci dobili su  na listi rudnik žive u Idriji, a  zanimljivo je da je isto takav  upis dobila i Španjolska s Almadenom. Kad smo kod rudnika UNESCO je upisao  četiri velika rudnika Valonije:  Grand-Hornu, Bois-du-Luc,  Bois du Cazier i Blegny-Mine.  Oni predstavljaju najbolje  očuvana mjesta eksploatacije  ugljena u Belgiji od početka  19. stoljeća do polovice 20.  stoljeća. Ugljenom bogati bazen proteže se od Calaisa u  Francuskoj do područja Aachena u Njemačkoj.
Rudnici “svjedoče o velikim  useljeničkim valovima koji su  stizali u Valoniju” te o “industrijskoj revoluciji u kontinentalnoj Europi i njezinim posljedicama na društvo”. Danas je  to kako znamo siromašniji kraj  (zatvaranje rudnika) a ovim se  prilika traži i u turizmu.Dan prije nove su upise  dobili Irak i Bahrein. Dan  prije Xanadu (Kina), Bassari   (Senegal) i  Veliki Bassam  (Obala Bjelokosti) uvršteni  su na UNESCO listu. UNESCO je na popis svjetske kulturne baštine odlučio uvrstiti  Operu u Bayreuthu u Njemačkoj, gdje se svake godine  već više od stoljeća održava  festival posvećen djelu velikoga njemačkog kompozitora Richarda Wagnera.
Ostajemo u praćenju vijesti iz  St. Petersburga s nadom da će  Zadar konačno pred odluku i  uvštenje. Pred nama je još nekoliko dana za takvu mogućnost.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU