Zadarsko gospodarstvo uznapredovalo, a plaće zaostale

Slika korisnika valentinam
HGK KOMORA ZADAR
U najboljoj gospodarskoj godini ikad za zadarska trgovačka društva "u oči bode" rast bilančne dobiti od 29 posto naspram 0,9 posto rasta plaća, dok "kukamo" kako nema radnika i kako bježe preko granice
Marin GOSPIĆ
Dario Jurin kao najdugovječniji predsjednik Komore u zemlji

Zadnja sjednica Gospodarskog vijeća HGK Gospodarske komore Zadar ostat će upamćena po izlaganju predsjednika Darija Jurina o "nikad boljim gospodarskim rezultatima" i najave sastanka s gospodarstvenicima gradonačelnika Zadra Branka Dukića u cilju "povećanja (očito zaostalih op.a.) plaća".

Rezultati i plaće ukratko

Krenimo redom. Dario Jurin kao najdugovječniji predsjednik Komore u zemlji koji je ovakve rezultate predstavljao preko 25 godina zasigurno zna svekolika kretanja od onih ratnih preko poratnih do milenijskih "osvježavajućih", kriznih nakon 2008., predugo trajućih, do današnjih. A kazao je:

- Imam puno godina i iskustva, ali nikad nisam imao priliku predstaviti ovakve rezultate.

Detaljnije je rezutate predstavio direktor HGK Zadar Denis Ikić navodeći između ostalog:

- Ovdašnje 4233 tvrtke koje su predale godišnja financijska izvješća imale su rast zaposlenosti od 10 posto, gotovo 1900 ljudi više je radilo u gospodarstvu nego 2016. godine, a već sad možemo kazati da će ukupan broj zaposlenih gospodarstva, obrtništva i ostale nadgradnje u srpnju proći 60 tisuća što nikad nije bilo! Imamo i rekordne ukupne prihode blizu 14 milijardi kuna. To su samo prihodi ovih 4233 tvrtki koje imaju domicilno sjedište na prostoru Zadarske županije. Bilanca dobiti i gubitka kaže - 800 milijuna kuna dobiti uz izniman rast od 29 posto. Broj nezaposlenih je rekodno nizak i u odnosu na prošlu godinu manji za 22 posto. Iz nekih naših razgovora i anketa s ključnim tvrtkama koje određuju sudbinu pojedinog gospodarskog sektora možemo znati da će i ova godina, ako ne bude nekog stresa, biti bolja nego ovu koju smo danas prezentirali, pojasnio je novinarima direktor HGK Zadarske županije Denis Ikić.

Uglavnom i Jurin je navodeći nakon svega toga zaostali prosjek plaće od 4907 kuna, bitno lošiji od državnog prosjeka, kazao kako ima prostora za povećanje pa je u tom pravcu i zamolio gospodarstvenike.

Niske plaće temeljno su ponukale gradonačelnika Branka Dukića da zbog toga najavi sastanak s direktorima pa čak i stručni skup.

Rezultati i detalji

Kod spomenutog nesklada plaća i drugih parametara kažimo da su u 2017. u odnosu na 2016. plaće porasle za 0,9 posto odnosno sa 4866,78 kuna na 4907,81 kunu. Većina drugih parematera rasla je više i znatno više: aktiva/pasiva +4%, kapital i rezerve +6%, prihodi 8,4%. rashodi 7,4%, bilanca dobiti i gubitaka 29%, bruto investicije u dugotrajnu imovinu 64%...

Zaposlenost i nezaposlenost

Broj zaposlenih uvećan je sa 48.764 na 51.196 odnosno pet posto, a broj nezaposlenih pao sa 7691 na 6339 osoba, a govorimo u oba slučaja o prosjeku 2016./2017.

U samom gospodarstvu organiziranom kroz trgovačka društva rast je ispao na 21.644 na 23.534 na bazi sati rada. Spomenimo da je od 2000 godine rastao s tadašnjih 15.708 do 2008. na 20.337, a padao potom da bi se tek 2014. digao iznad zaposlenosti 2008. godine.

Broj ukupno zaposlenih osiguranika u županiji išao je lani do vršnih 57.731 u prelasku srpnja na kolovoz, a ove godine je sa svibnjem dosegnuto 56.458 osiguranika, dakle po svi osnovama prijavljenih zaposlenih to je uvjerenje da je 60.000 moguće dosegnuti u vrhuncu sezone.

Komora je više puta pa i sad podastrla podatke o veliko sezonskoj oscilaciji zaposlenosti. Konkretno u 2017. oscilacija je ispala od 48.600 u siječnju do tih 57.700 u koncu srpnja. I višegodišnje praćenje pokazuje oscilacije od gotovo 10.000 osoba (sve je na bazi sati rada, pa je to u stvarnoj zaposlenosti manje jer mnogi u sezoni odrađuju prekovremene). Istovremeno kod nezaposlenosti od obuhvaćene 2006. s 10.691 osobe (stanje 30. lipnja) do 2017. u istom danu na 4461 osoba, sada se očekuje dodatno smanjenje prema kojem će prva brojka biti "3" jer su koncem svibnja na Zavodu bile 4004 nezaposlene osobe.

Rast i promjena strukture

Temeljno je za istaknuti rast. U 21. stoljeće smo ušli sa 6,6 milijardi kuna prihoda trgovačkih društava kojima je Zadarska županija domicilna i tada je gospodarstvo bilo blago pozitivno (52 milijuna kuna u plusu). Rast je išao do famozne 2008. kada je prihod trgovačkih društava bio 12,6 milijardi, a bilanca također pozitivna za 164 milijuna kuna. Slijedio je pad i gomilanje gubitaka. Odmah se palo za 1,5 milijardu, a najgore je bilo 2012. s 10,8 milijardi kuna rashoda i sa svega 10,2 milijarde prihoda, odnosno bilančnim minusom od preko 600 milijuna kuna. Ulazak u EU u drugoj polovici 2013. donio je ujednačavanje gubitaka i dobiti i 11 milijardi kuna prihoda od kada traje rast do sadašnjih 13,75 milijaradi i spomenutih 800 miliuna kuna pozitive u bilanci.

Kroz sve to nam se od krize 2008., a potom i ulaska u EU događa i promjena strukture gospodarstva. Trgovina ostaje dominantna, ali sada ipak s 24, a ne 30-ak posto udjela u gospodarstvu. Prerađivačka je industrija od padanja na 15-ak segnula blago preko 20 posto, a najveći rast kroz godine bilježi turizam s nekadašnjih 4-5 posto sada na udjelu od 11,8 posto ukupnog gospodarstva. Takvu pozitivnu mijenu bilježimo i u djelatnosti poljoprivrede i ribarstva koje je od 3-4 posto sada na 8,5 posto, ovdje prvenstveno zahvaljujući marikulturi. Negativan trend pratimo kod prijevoza i skladištenja prvenstveno zbog značajnog udjela Tankerske plovidbe, a gdje smo sad na 9,4 posto makar nam je nekad bila na 11 posto gospodarstva. Velike oscilacije niz godina bilježi građevinarstvo koje je sada ipak naizgled prizdravilo pa je na devet posto. Znalo je biti znatno jače, ali i bitno lošije, a valja reći da Zadar konstantno ima iznimno velik udjel u graditeljstvu Hrvatske, ma tko ovdje gradio. Slično se ponaša i nekretninski posao koji je ovdje jako važan.

Izvoz i uvoz

Sam robni izvoz u tom je vremenu pratio ocilacije i rast proizvodnje. Samo sa 2016. na 2017. porastao je 8,2 posto i sada iznosi gotovo 250 milijuna eura, ali je i uvoz približno jednak nakon što je rastao 10 posto. U ovom tisućljeću robna je razmjena udvostručena, a od 2010. je uvećana sa 145 na 250 milijuna eura. Treba reći da od kada je počeo oporavak odnosno od 2013. godine, osim izvoza, značajno rase i uvoz sada i više od izvoza. Normalna je pojava da kod krize domaći kupci ne kupuju ni domaće ni strane robe u značajnoj mjeri, ali kod oporavka potrošnja raste, pa i roba iz uvoza. Bit će jako dobro ako ovakav rast uvoza ne počiva na trošenju potrošnih dobara (dio se neminovno veže uz rast turizma, a dio uz bolje obteljske prilike domaćih ljudi), već ako se radi o uvozu opreme zbog ulaganja u firme.

Turizam kao poseban fenomen

Pratimo već par desetljeća snaženje udjela turizma u cijeloj zemlji, koliko zbog svoje "snage" toliko zbog slabosti svega ostalog. Tome je i komora posvetila dodatnu analizu. Pritom treba istaknuti da je kod iskaza prihoda to samo onaj dio turizma i ugostiteljstva organiziran kroz trgovačka društva. A znamo da je upravo lavovski udjel turizma u tzv. dopunskoj iznajmljivačkoj djelatnosti odnosno posebice kod ugostiteljstva kod obrtništva.

Znamo da nam se u turizmu u 2017. dogodio gotovo revolucionaran skok, odnosno s gotovo 200.000 novih turista spram 2016. u noćenjima smo s 11,6 porasli na 13,7 milijuna gostiju, odnosno 2,1 milijuna gostiju ili 18 posto! Govorimo o svim vrstama, dakle i komercijalnom i nekomercijalnom i čarteru. I u prvih pet mjeseci ove godine prema istom razdoblju lani bilježi se rast od čak 20,7 posto u broju gostiju (s 202 na 224 tisuće gostiju) 28 posto u noćenjima (s preko 700 na preko 900 tisuća gostiju). Ponovimo kako je i u ovom privrednom dijelu odnosno kod trgovačkih društava udjel turizma u Zadarskoj županiji od 2000. godine povećan za tri puta (!) i sada je na cca 12 posto svega gospodarstva.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (1 glasova)