Utorak, 16. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

22 C°

Sir iz Kraja i mazinski krumpir još nepoznati

Autor:

01.08.2008. 22:00
Sir iz Kraja i mazinski krumpir još nepoznati

Foto: Ivan JAMIČIĆ



Kako bi se u oštroj konkurenciji s velikim proizvođačima mali proizvođači bolje pozicionirali na tržištu, nužno se moraju međusobno povezati, umrežiti se. U tome se mogu osloniti na tradiciju zadrugarstva koje u Dalmaciji ima tradiciju jednog stoljeća, kazao je Ivan Stagličić
U tijeku je jedanaesti po redu Sajam zdrave hrane i tradicijskih proizvoda pod nazivom “Dani sunca” u sklopu kojega je održano  i predavanje Ivana Stagličića,  pokretača osnivanja udruge  “HaHa – Hrvatska hrana”.  Naime, predavanje na temu  “Neprofitni sektor i uporaba  suvremenih informatičkih  tehnologija kao osnovne poluge u razvoju proizvodnje i  prodaje autohtone i zdrave  hrane” održano je prekjučer u  dvorani Udruženja obrtnika  Zadar.
Kako je pojasnio Stagličić,  predavanje se sastoji od pet  osnovnih točaka o kojima je  potom i govorio, odnosno da  suvremeno tržište zahtijeva  međunarodnu povezanost u  proizvodnji zdrave hrane, potom ostvarivanje suradnje s  neprofitnim sektorom radi zajedničkog djelovanja na tržištu u marketinškom smislu,  na što se kao iduća točka veže  potreba za osmišljavanjem  komunikacije s medijima, a  ne samo medijska promocija.
Kamo su nestale  sušene hobotnice?
Posljednje dvije točke odnose se na potrebu za boljom  obaviještenosti o povijesnim,  zemljopisnim i drugim značajkama proizvoda te konačno potreba za internetom i  informacijskim tehnologijama koje će na posljetku povezati sve prethodno navedeno.
– Knez Frankopan je u 17.  stoljeću naručio, o tome postoje povijesni zapisi, iz Vinodola sto bačava sušenih hobotnica za Čakovec, a danas  sušene hobotnice ni nema na  zadarskoj tržnici. Volio bih da  me netko demantira. Ljudi  danas više znaju o švicarskoj i  belgijskoj čokoladi ili o plzenskom pivu nego o siru iz  Kraja i mazinskom krumpiru,  kazao je Stagličić, napomenuvši kako proces proizvodnje zdrave, ekološki uzgojene, autohtone hrane i  prehrambenih proizvoda sve  više izlazi iz eksperimentalne  faze i ulazi u procese uhodanog tržišnog poslovanja.
Napomenuo je također kako se pritom naši proizvođači  susreću s činjenicom da je u  današnjem svijetu puno lakše  proizvesti nego prodati dobar  proizvod, što se najbolje vidi u  formiranju same cijene.
– Prema najnovijim istraživanjima uz odnos ponude i  potražnje se, kao osnovni parametar određivanja cijene,  postavila i  informiranost tržišta. Kako bi se u oštroj  konkurenciji s velikim proizvođačima mali proizvođači  bolje pozicionirali na tržištu,  nužno se moraju međusobno  povezati, umrežiti se. U tome  se mogu osloniti na tradiciju  zadrugarstva koje u Dalmaciji  ima tradiciju jednog stoljeća.
 Prigodne svečanosti
Sljedeći korak bilo bi povezivanje s udrugama, čak i s  onima koje na prvi pogled  nemaju veze s proizvodnjom  hrane, s likovnim udrugama,  primjerice, kazao je Stagličić,  napomenuvši pritom kako otvorenja izložbi u pravilu prati  i postavljanje švedskog stola  koji bi zapravo trebao sadržavati tradicijske proizvode  ovog kraja. Istaknuo je pritom  hvalevrijedne manifestacije  poput Dana voća i povrća,  Dana sunca, Noći punog miseca, Dana paške ovce ili Ninske šokolijade, ali njihov je  glavni problem što se događaju svega jedanput godišnje. 
 – Uz to se maslinici i voćnjaci mogu koristiti i kao prostor za različite umjetničke  performanse. Kroz suradnju s  drugim udrugama moguće je  organizirati opskrbu sportaša,  jedriličara i planinara. Ovo bi  bio dobar način za ostvarivanje iskoraka na tržištu, istaknuo je Stagličić.
Također je kazao kako mali  proizvođači zdrave hrane skupim reklamama mogu doskočiti ostvarujući komunikaciju s medijima, koji su u  pravilu voljni posvetiti pozornost novitetima na području  ekološki proizvedenih artikala. 
– Troškove koji na ovaj način nastanu proizvođači bi  mogli refundirati kroz sustave  poticaja te putem prijavljivanja projekata na natječaje,  iz različitih fondova. Na kraju,  žetvene i ine prigodne svetkovine prilika su za oživljavanje tradicije i obavještavanje javnosti, a to znači tržišta,  o povijesnim značajkama kraja iz kojeg proizvodi dolaze.  Dobar su primjer stankovačke vinogradske i vinarske svečanosti, zaključio je Stagličić.
 


Započeo drugi ciklus sajma “Dani sunca”
Jedanaesti po redu Sajam zdrave hrane i  tradicijskih proizvoda “Dani sunca” u organizaciji udruge Eko-Zadar nastavlja se drugim  ciklusom sajmenih dana 1. i 2. kolovoza na  Trgu Borelli ispred zgrade Županijskog suda.
Podsjetimo, riječ je o sajmu prirodno i tradicijski proizvedene hrane i pića, ulja, ljekovitog bilja i biljnih preparata, umjetničkih i  zanatskih proizvoda te suvenira izrađenih na  tradicijski način.
U drugom sajmenom ciklusu uz pića i hranu,  slastice, ljekovite pripravke i tradicijske suvenire Drage Drmića, med i pčelinje proizvode  Nediljka Čotića, proizvode od višnje maraške,  smokava i maslinova ulja OPG Aralica, proizvode na bazi lavande OPG Štefančić, kekse  Gabrieli, rukotvorine Slavice Ćubrić, kozji sir  OPG Nikice Žanpere, uporabne i ukrasne  predmete od drva Marina Lerge, stižu i maslinova ulja Uljare “Nadin”, “Bio-zrno” s ekološki  proizvedenom hranom i korisnom stručnom  literaturom za uzgoj i preradu ekološki proizvedenih namirnica, Dom za odrasle osobe  Zemunik s proizvodima od tradicionalno obrađene vune te udruga “Prospero” iz Gračaca čija  je keramička ovčica upotpunjena pravom ovčjom vunom u prvom sajmenom ciklusu bila  apsolutni hit.