Vezani za Zadar

Ovih je dana u nakladi splitske izdavačke kuće ‘Logos d.o.o.’ objavljena knjiga “Glasoviti Zadrani” iz pera Šimuna Jurišića. Na gotovo dvije stotine stranica autor donosi mnoštvo životopisa (biografija), zanimljivosti i raznovrsnih crtica o Zadru. Više od dvije trećine ove hvale vrijedne knjige posvećene su, u poglavlju naslovljenom Osobe, životopisima ljudi koji su rođenjem ili poslom ili na neki drugi način bili vezani za Zadar. U knjizi se još mogu naći i ova poglavlja: Važniji datumi u Zadru, Predsjednici i tajnici Matice dalmatinske, Prvo sveučilište u Zadru, Hrvati i Srbi u Zadru (1920.-1941.), Austrijski namjesnici u Dalmaciji, Zadarski gradonačelnici, Hrvatski Zadar, Zadarska nadbiskupija itd. Dvadesetak stranica posvećenih liječnicima i medicinskoj prošlosti Zadra napisao je dr. Vladimir Dugački. Dodajmo i podatak da je suradnica u izvedbi knjige Ana Marija Bačić, a recenzent prof. dr. Aleksandar Stipčević.
Doprinos hrvatskoj leksikografiji
Glasoviti Zadrani Šimuna Jurišića kao i prošle godine objavljena knjiga Glasoviti Splićani (u kojoj također ima životopisa Zadrana) nije samo vrijedan doprinos hrvatskoj leksikografiji već i vrlo zanimljivo štivo za čitatelje koji žele nešto više znati o svom gradu i nekadašnjim sugrađanima. Knjiga je pisana jednostavnim razumljivim jezikom bez suvišnih stručnih pojmova i tuđica (internacionalizama) te je lako i brzo čitljiva. Gotovo bi se moglo kazati kako se knjiga naprosto ”guta”. Nakana autora je upravo ta da knjiga i bude za svakog čitatelja, a ne samo za stručnjake. Dr. Šimun Jurišić iako je znanstvenik, iako je u radu knjige pristupio znanstveno, svjesno ju je lišio prvenstveno znanstvenog djela kako bi stvorio popularno štivo za širok broj čitatelja.
Uvrstiti u knjigu podatke, pa makar svedeno na čisto nabrajanje, tko su sve bili biskupi i nadbiskupi, zadarski gradonačelnici, direktori Primaljske škole, namjesnici i tomu slično svakako knjizi daje izuzetnu zanimljivost i dodatnu vrijednost. Autor je u svoju knjigu uvrstio i eseje o Zadru drugih pisaca smatrajući, s pravom, da su vrijedni objavljivanja, no time mnogo kazuje i o sebi i o svom odnosu prema stvaranju knjige. Mora se priznati kako je tim postupkom jasno stavio u prvi plan ljubav prema Zadru, ali i knjizi dodao bogastvo raznolikosti te joj dodatno podigao vrijednost. Moglo se naći još podjednako dobrih eseja, kao i napraviti popis svih ravnatelja kazališta, naziva crkava, samostana, objavljenih novina itd. itd., no takva bi knjiga imala više stotina stranica i samim time teža za objaviti. Na koncu uvijek postoji drugo, treće …, ili prošireno izdanje. Budimo iskreni ovakva knjiga ima među inim i nakanu pobuditi druge pisce, posebice mlađe, da napišu slične knjige. Zašto ne? Nijedna knjiga ovakvog tipa nije ni savršena ni dovršena.
370 životopisa
U knjizi je objavljeno abecednim nizom preko 370 što opširnijih što kraćih životopisa. Možda će netko kazati, nakon pročitane knjige, po kojim je kriterijima slagan takav biografski leksikon, ili zašto nije uvršten ovaj ili onaj Zadranin. No i tu vrijedi ranije rečeno, da je kojim slučajem autor proširio izbor, bila bi to više nego podeblja knjiga. Ostavimo nešto i za druga izdanja i druge autore. Naime, prije više mjeseci kada smo autor i ja razgovarali koga sve uvrstiti bilo je vrlo teško napraviti kriterij, koji bi ujedno bio najbolji i najpravedniji izbor. Na tom polju Zadar je vrlo osjetljiv i više nego specifičan. Iz vlastitog iskustva znam kako je teško složiti životopise Zadrana. Jedna vlast i kultura u više nego burnoj zadarskoj prošlosti negirala je i zatirala postojanje drugih predhodnih vlasti i kultura, a to je samo mali dio problema. Sada kada nema ograničenja i zabrana u pisanju i objavljivanju malo po malo izviru mnoga imena koja su zadužila različite nacionalne kulture (hrvatska, austrijska, talijanska, srpska, češka itd.) u Zadru, nekadašnjoj prestolnici hrvatskoga juga, no i ti su životopisi još uvijek nedovoljni i nepotpuni. Ono što bih možda i mogao zamjeriti jest što autor nije stavljao datume rođenja ili smrti uvrštenih osoba već samo godine. Druga stvar kojoj se još više može prigovoriti jest to što je likovna izvedba površna, tj. tzv. prelom rađen je nestručno i umnogome umanjuje kvalitetu knjige. Naime, knjiga se i gleda i čita. Istaknimo kako je odabir karikatura i veduta umjesto fotografija dobro rješenje i knjigu čini zanimljivom. U cjelini gledano bez obzira na možebitne propuste knjigu Glasoviti Zadrani Šimuna Jurišića korisno je imati u kućnoj biblioteci, a naglasimo kako je ona važan doprinos u zadarskoj leksikografiji i vjerujem kako će skorašnje predstavljanje u Zadru ubrzati ostvarenja sličnih knjiga.
Zadarski vremeplov
Istaknimo kako je dr. Šimun Jurišić istovremeno i splitski Zadranin i zadarski Spličanin, a obzirom na količinu ljubavi prema oba grada odabir je nebitan. Naime, njegov je otac Petar Jurišić, cijenjeni splitski profesor-lingvist, rođen u Zadru početkom XX. stoljeća i kao mnogi zadarski Hrvati aneksijom Zadra 1920. bio prisiljen napustiti rodni grad. Šimun je stoga sticajem povijesnih okolnosti rođen u Splitu. Spomenimo usput kako je životopis dr. Šimuna Jurišića zapisan na ovitku knjige. Očevu i svoju ljubav prema Zadru dodatno je ostvario od dana kada je počeo raditi na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zadru, tj. današnjem Sveučilištu.
Kada sam pred petnaestak godina počeo pisati Zadarski vremeplov ta je rubrika zainteresirala i dr. Šimuna Jurišića, jer je Zadar i njemu u srcu kao i meni. Najprije mi je poslao nekoliko sličnih knjižica kao što je i ova posljednja netom objavljena, a nešto kasnije smo se i upoznali. Svako malo nađemo se u Zadarskom klubu u Zagrebu i obavezno počnemo s razmjenom knjiga, pogotovo onih koje su vezane za Zadar i Dalmaciju, a onda razgovor i razgovor te nas na kraju gotovo uvijek moraju tjerati iz Kluba jer je radno vrijeme odavno prošlo. Nikad dovoljno razgovora o ljepotama i vrijednostima Zadra, a isto tako nikad dovoljno objavljenih knjiga o Zadru i vjerujem kako će se knjiga Glasoviti Zadrani svidjeti i drugima, kao što se i meni.