Kratka i slatka vladavina maškarane svite

Dok traje vladavina maškara dozvoljeno je jesti, piti, plesati, a svatko može obući ono što želi, poručio je princ karnevala. Upravo tako je i bilo. Na trgu se stacioniralo na stotine maškara, među kojima su bili prinčevi i princeze, kauboji, Indijanci, vitezovi, Rimljani i Rimljanke, psi Dalmatinci, egipatske kraljice, Španjolke…
Tijekom vikenda u Pagu održan je veliki spektakl u povodu obilježavanja 51. po redu paškog ljetnog karnevala. Već su u petak gradom su zavladale maškare koje su svoju vladavinu predale u subotu kasno u noć, a karnevalsku feštu zaključile tek jučer pred jutro.
Obilježavanje tradicionalnog, za godinu dana više od polustoljetnog, ljetnog karnevala krenulo je u petak navečer velikom povorkom u kojoj su bili Gradska glazba Pag, članovi KUD-a “Družina” iz Paga te brojne maškare.
Ispraćaj mesopusta Marka
Vesela i šarena povorka krenula je s trajektnog pristaništa na Goliji, prošla je starom lukom Mandrač i preko Branimirove obale došla do Trga Petra Krešimira IV. gdje se krenulo s maškaranom zabavom.
Sve je započelo smjenom vlasti, kada je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić uručio ključeve grada Princu karnevala, pa je tako na dva po staroj karnevalskoj tradiciji abdicirao kako bi gradsku vlast okusila mnogobrojna maškarana svita.
Kako je naveo Princ karnevala, vladavina maškara je slatka – dozvoljeno je jesti, piti, plesati, a svatko može obući ono što želi. I upravo tako je bilo. Na trgu se stacioniralo na stotine maškara, među kojima su bili prinčevi i princeze, kauboji, Indijanci, vitezovi, Rimljani i Rimljanke, psi Dalmatinci, egipatske kraljice, Španjolke, a bilo je i društvenih maškaranih igara poput “Čovječe ne ljuti se” i slično. Naravno, glavnu su feštu predvodili paški glazbari koji su svirali paško kolo, u kojem su plesali doslovce svi – mali i veliki, pa čak i oni koji su krenuli učiti korake kola. Karnevalska zabava na trgu popraćena je nizom nastupa, mladi iz KUD-a “Družina” u predivnoj paškoj nošnji izveli su “tanac po paški”, nastupili su veseli mali pjevači i pjevačice paškog dječjeg zbora Vijolice.
Događanja na trgu popraćena su i domaćom dobrom spizom, pa je tako na obližnjim štandovima za nisku promotivnu cijenu bila velika ponuda morskih delicija s gradela, a bilo je i mesa, za gotovo svakog gosta po njegovom guštu. Nakon kola na trgu, uslijedio je ples uz živu glazbu paških grupa, tako da se karnevalsko ludovanje odužilo do kasno u noć.
Subota je bila drugi dan karnevalskih događanja. Na trgu se ponovno okupilo na tisuće maškaranih i nemaškaranih Pažana i njihovih gostiju. Krenulo se s paškim kolom, potom se nastavilo s plesom, zabavom, pjesmom i naravno dobrom spizom do kasno u noći. Ispraćaj ovog ljetnog karnevala bio je, kao i obično, tužan. Proglašen je kraj, maškarana svita priznala je svoj pad te je ključeve Grada vratila paškom gradonačelniku. I naravno, mesopust Marko, glavni krivac za sve nedaće u Pagu, proglašen je mrtvim. Potom je krenuo sprovod, ispraćaj Marka do gradske rive kamo je po starom običaju spaljen i bačen u more.
Nezaboravna fešta
Za veseli kraj 51. obljetnice paškog ljetnog karnevala organizatori – Grad Pag, gradska Turistička zajednica, Centar za kulturu i informacije Pag priredili su spektakularan vatromet.
Iako danas mnoga mjesta ljetnim karnevalima žele obogatiti svoju turističku ponudu, rijetki se na Jadranu mogu pohvaliti tradicijom koju ima grad Pag.
Potaknuti razvojem turizma na Pagu, 1959. godine je grupa entuzijasta, kao što su znameniti Pažani Stjepan Sabalić, Zvonko Usmijani i drugi, došla na ideju o organiziranju ljetnog karnevala, reprize zimskog, s namjerom obogaćivanja i profiliranja paške turističke ponude. Ideju su podržali Grad Pag i gradska Turistička zajednica kao glavni organizatori svih dosadašnjih paških karnevalskih zbivanja. Otada sve do danas ljetni se karneval svake godine organizira s velikim žarom, te privlači sve generacije ljudi. Inače, grad Pag tradiciju održavanja karnevala kao pučke zabave ima već 126 godina. Prvi veliki organizirani paški karneval na središnjem gradskom trgu spominje se 1884. godine. Te godine definirana je paška narodna nošnja i paški folklor, koji su postali nezaobilazan dio karnevala. Tih godina paško kolo se pleše uz zvuk mišnica. Dvadesetak godina kasnije u Pagu se osniva paška gradska glazba, a 1929. godine poznati skladatelj i muzikolog Šime Dešpalj uglazbio je Paško kolo i prilagodio ga muziciranju puhačkog orkestra. Paško kolo kao glavni pokretač paškog karnevala doslovno je sinonim karnevala, jer , kako kaže karnevalska svita, kada naučiš kolat, kasnije se toga ne možeš osloboditi, jer noge same igraju.