Objavljeno oko tisuću naslova od 1683. do danas

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Tomislav Žigmanov
Filip BRALA
Tomislav Žigmanov

 

U srijedu navečer  dojmljivo i sadržajno predavanje o književnosti vojvođanskih Hrvata održao je  Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici,  povjesničar, filozof, publicist,  književnik bogatog opusa,  prevođen na niz inozemnih  jezika. U uvodnom dijelu Žigmanov je nazočne podsjetio  na povijest vojvođanskih Hrvata, na smjerove njihova doseljenja, na ishodišta u staroj  domovini, te na činjenicu da  se glas vojvođanskih Hrvata  nije uvijek dovoljno dobro  čuo u Hrvatskoj.

Pripadnici hrvatskog naroda  o kojima se najmanje zna

- Mi smo pripadnici hrvatskoga naroda o kojima se najmanje zna u Republici Hrvatskoj, više se zna, daleko  više, o Hrvatima iz BiH,  Mađarske, Austrije ili Crne  Gore. Naša autoprezentacija  je relativno skromna i to nije  dovoljno da bi se o nama i  našem stvaralaštvu u RH dobila potpuna i jasna slika -  kazao je Žigmanov.

U nastavku predavač je istaknuo i da su srijemski Hrvati u jednom intervalu bili  integrirani u hrvatski korpus,  kao i da oni iz Banata nemaju  ni jedne svoje nacionalne  udruge ili institucije. U  Bačkoj, pak, najviše je Hrvata, dijelom i potomaka kolonista iz razdoblja između  dvaju svjetskih ratova, odnosno poslije 2. sv. rata.

- Jedino je rimokatolička  crkva dugo vremena bila subjekt koja je vodila računa o  Hrvatima. Okolnosti su povremeno bile takve da je bilo  niz intervala kad je hrvatsko  ime bilo posve izbrisano i nije  djelovala niti jedna institucija s nacionalnim predznakom. Uz mnoge druge i te su  okolnosti znatno utjecale na  književnost vojvođanskih  Hrvata.

Važan lik Ivana Antunovića

U početku je pisana riječ,  naveo je Žigmanov, izvirala iz  pera franjevaca Bosne Srebrene i zahvaljujući tomu što  je 1722. otvoreno učilište generalnoga reda mogla je  zaživjeti i trajati izdavačka  djelatnost s djelima iz filozofije, teologije, s molitvenicima, narodnim kalendarima,  pjesmaricama i slično.

- Nakon biskupijskoga ustroja politiku imenovanja biskupa su provodili Beč i Budim pa je i jezik znatno potpao pod utjecaj njemačkog i  mađarskog. Tek pojavom Ivana Antunovića dobili smo  ličnost koja je na tragu Preporoda i na poticaj Strossmayjera u Podunavlju poticala  očuvanje vlastite nacionalne  svijesti. Tad su izlazile i novine na hrvatskom jeziku, no  problem je bio što je velik dio  populacije bio nepismen.  Ipak, nije se odustajalo, Hrvati su se povezali s nacionalnim institucijama u Zagrebu, imali povjerenika Matice Hrvatske, Društva sv. Jeronima i slično. Izlazio je list  Neven zalaganjem Mije Mandića koji nastavlja Antunovićevu preporodnu inicijativu. Usput, Antunović je autor  goleme studije o bačkim Hrvatima, kao i autor niza romana.

Predavač je nadalje zborio  o zbivanjem u vrijeme Stare  Jugoslavije (kraljevske) kad  su u početku i vojvođanski  Hrvati vjerovali u tu zajednicu, ali su se brzo razočarali.

- Za to vrijeme značajno je  povezivanje s Hrvatskom  seljačkom strankom, produbljivanje i učvršćivanje odnosa s institucijama u Zagrebu.

Poslije 2. svj. rata jedno je  vrijeme komunistička vlast  odobravala hrvatsko nacionalno ime u Vojvodini, pa i  omogućila ustroj organizacija, udruga i slično, počele su  izlaziti i tiskovine, ali sve je to  trajalo samo do 1956. kad se  sve hrvatsko ponovno briše.

- Tako je Hrvatska riječ  preimenovana u Subotičke  novine!

Na tragu Hrvatskoga proljeća i u Vojvodini su Hrvati  glasnije govorili, opet ne zadugo.

- Godine 1973. došla je zabrana svega hrvatskoga, a  progonjeno na različite  načine jest preko 200 osoba.  Ušli smo u prazni prostor.  Kontinuitet je prekinut,  održavali su ga samo rijetki  ljudi pojedinačnim djelovanjem.

VIŠE U TISKANOM IZDANJU

 

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno