Foto: Filip BRALA
– Stanje današnje jest takvo da imamo oko 20 ljudi koji se bave književnošću, od čega je najviše osoba starijih od 60 godina, mladih premalo, kaže Žigmanov
U srijedu navečer dojmljivo i sadržajno predavanje o književnosti vojvođanskih Hrvata održao je Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici, povjesničar, filozof, publicist, književnik bogatog opusa, prevođen na niz inozemnih jezika. U uvodnom dijelu Žigmanov je nazočne podsjetio na povijest vojvođanskih Hrvata, na smjerove njihova doseljenja, na ishodišta u staroj domovini, te na činjenicu da se glas vojvođanskih Hrvata nije uvijek dovoljno dobro čuo u Hrvatskoj.
Pripadnici hrvatskog naroda o kojima se najmanje zna
– Mi smo pripadnici hrvatskoga naroda o kojima se najmanje zna u Republici Hrvatskoj, više se zna, daleko više, o Hrvatima iz BiH, Mađarske, Austrije ili Crne Gore. Naša autoprezentacija je relativno skromna i to nije dovoljno da bi se o nama i našem stvaralaštvu u RH dobila potpuna i jasna slika – kazao je Žigmanov.
U nastavku predavač je istaknuo i da su srijemski Hrvati u jednom intervalu bili integrirani u hrvatski korpus, kao i da oni iz Banata nemaju ni jedne svoje nacionalne udruge ili institucije. U Bačkoj, pak, najviše je Hrvata, dijelom i potomaka kolonista iz razdoblja između dvaju svjetskih ratova, odnosno poslije 2. sv. rata.
– Jedino je rimokatolička crkva dugo vremena bila subjekt koja je vodila računa o Hrvatima. Okolnosti su povremeno bile takve da je bilo niz intervala kad je hrvatsko ime bilo posve izbrisano i nije djelovala niti jedna institucija s nacionalnim predznakom. Uz mnoge druge i te su okolnosti znatno utjecale na književnost vojvođanskih Hrvata.
Važan lik Ivana Antunovića
U početku je pisana riječ, naveo je Žigmanov, izvirala iz pera franjevaca Bosne Srebrene i zahvaljujući tomu što je 1722. otvoreno učilište generalnoga reda mogla je zaživjeti i trajati izdavačka djelatnost s djelima iz filozofije, teologije, s molitvenicima, narodnim kalendarima, pjesmaricama i slično.
– Nakon biskupijskoga ustroja politiku imenovanja biskupa su provodili Beč i Budim pa je i jezik znatno potpao pod utjecaj njemačkog i mađarskog. Tek pojavom Ivana Antunovića dobili smo ličnost koja je na tragu Preporoda i na poticaj Strossmayjera u Podunavlju poticala očuvanje vlastite nacionalne svijesti. Tad su izlazile i novine na hrvatskom jeziku, no problem je bio što je velik dio populacije bio nepismen. Ipak, nije se odustajalo, Hrvati su se povezali s nacionalnim institucijama u Zagrebu, imali povjerenika Matice Hrvatske, Društva sv. Jeronima i slično. Izlazio je list Neven zalaganjem Mije Mandića koji nastavlja Antunovićevu preporodnu inicijativu. Usput, Antunović je autor goleme studije o bačkim Hrvatima, kao i autor niza romana.
Predavač je nadalje zborio o zbivanjem u vrijeme Stare Jugoslavije (kraljevske) kad su u početku i vojvođanski Hrvati vjerovali u tu zajednicu, ali su se brzo razočarali.
– Za to vrijeme značajno je povezivanje s Hrvatskom seljačkom strankom, produbljivanje i učvršćivanje odnosa s institucijama u Zagrebu.
Poslije 2. svj. rata jedno je vrijeme komunistička vlast odobravala hrvatsko nacionalno ime u Vojvodini, pa i omogućila ustroj organizacija, udruga i slično, počele su izlaziti i tiskovine, ali sve je to trajalo samo do 1956. kad se sve hrvatsko ponovno briše.
– Tako je Hrvatska riječ preimenovana u Subotičke novine!
Na tragu Hrvatskoga proljeća i u Vojvodini su Hrvati glasnije govorili, opet ne zadugo.
– Godine 1973. došla je zabrana svega hrvatskoga, a progonjeno na različite načine jest preko 200 osoba. Ušli smo u prazni prostor. Kontinuitet je prekinut, održavali su ga samo rijetki ljudi pojedinačnim djelovanjem.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU
najnovije
najčitanije
Nogomet
Premier liga
VIDEO Lider Arsenal pregazio Chelsea s čak pet komada! Pogledajte golove
Nogomet
Nogomet
Tudorov Lazio slavio u uzvratu, ali Juventus ide u finale Kupa Italije
Nogomet
Pojačanje u uredu
Borussia Dortmund u klupskoj legendi pronašla novog glavnog direktora kluba
Zadar
PRIRODOSLOVNO-GRAFIČKA ŠKOLA
EKO DANI Drvo nade i biografija vode simboli ekoloških izazova
Scena
posebno iznenađenje
Jelena Rozga doživjela emotivan trenutak na pozornici
Nogomet
TRENER MLAĐIH KATEGORIJA
Zadarski trener Patrik Puljić o borbi s bolešću: ‘Najteža faza bila je suočavanje s dijagnozom…’
Crna Kronika
NAPAD
TEŽAK NAPAD U VIRU: Staklenom bocom i fizičkom snagom udario 53-godišnjakinju, ozlijeđena je
Zadar
velika promjena
NOVI KONCEPT Od sljedeće godine uvodi se devetogodišnje obrazovanje. Evo kako će funkcionirati
Zadar
NIZ ŠALJIVIH KOMENTARA
NASUPROT FOŠE: Mnogi se sprdaju s cipelicama ‘zadarske Pepeljuge’: ‘Da znam tko je princ…’
Nogomet
HRVATSKI REPREZENTATIVAC