Krhotine s liburnskih stolova u Arheološkom muzeju

Slika korisnika valentinam
U TEMELJIMA GRADA
Autor: 
Izložbom se želi prikazati Jadran i Zadar u 1. tisućljeću prije nove ere, a probranim importiranim i domaćim materijalom razotkriti dio svakodnevnog života zadarskih Liburna. Autorice izložbe su Natalija Čondić i Morana Vuković
Vedran SITNICA
Izloženi predmeti "uskrsavaju" svakodnevni život zadarskih Liburna

U temeljima grada – iz arheoloških slojeva liburnskoga Zadra, naslov je izložbe otvorene u ponedjeljak u Arheološkom muzeju Zadar. Unatoč velikoj vrućini, otvorenje nove izložbe privuklo je velik broj posjetitelja.

Zadar u željezno doba

Živeći u neprekinutom kontinuitetu najmanje tri tisuće godina, grad Zadar je i dalje privlačan kao urbani centar i mjesto za život. Neminovne su promjene, a sve one nose i potrebu za popravcima, ažuriranjima infrastrukturnih mreža i novim izgradnjama. Svakim iskopom na Poluotoku otkriven je neki segment bogate prošlosti, a oni najstariji obično su najosjetljiviji. Rijetko pronalazimo sačuvane i netaknute slojeve iz prapovijesnog, željezno-dobnog odnosno liburnskog razdoblja Zadra, međutim, materijalni ostaci su brojni.

Ovom izložbom prikazuju se odabrana arheološka istraživanja provedena u posljednjih dvadesetak godina i nalaze pronađene u tim prilikama. Izložbom se želi prikazati Jadran i Zadar u 1. tisućljeću prije nove ere, a probranim importiranim i domaćim materijalom razotkriti dio svakodnevnog života zadarskih Liburna. Autorice izložbe su Natalija Čondić i Morana Vuković.

Izložbu je otvorio Jakov Vučić, ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar, u društvu autorica. Dvojezični katalog, na stotinjak stranica donosi pregled povijesnog razvitka, dakle Jadran u željezno doba, približva nam narod Liburna, kao i sam Zadar u željezno doba. U drugom dijelu pojašnjava se način provođenja arholoških istraživanja i čemu ona služe. Nadalje, imamo pregled istraživanja prapovijesti na zadarskom Poluotoku, te novija istraživanja s najvažnijim željeznodobnim lokalitetima.

Treće poglavlje kataloga nosi naslov "Krhotine - s liburnskih stolova", te imamo pregled domaće keramike, apulsku mat slikane keramike i grčko-helenističke keramike.

U uvodu kataloga ističe se kako je svoj urbani oblik, sačuvan do današnjih dana, Zadar dobio u doba antike dolaksom pod izravni utjecaj rimske civilizacije.

Urbane značajke

"Međutim, rimski Jader nije niknuo na praznoj, nenaseljenoj površini maloga vapnenačkog poluotoka. Tada, na prijelazu era, dogodilo se nešto drugo: jedno staro, razvijeno i već stoljećima živuće naselje doživjelo je preobražaj od autohtone liburnske gradine u antički grad rimskoga tipa. Zadar je, zapravo, poput svih antičkih gradova na istočnoj obali Jadrana - Pule, Porča, Salone ili Narone, postojao i u predrimsko vrijeme!

Za bolje poznavanje nastanka, izgleda i organizacije prvoga i najstarijega naselja na Poluotoku nedostaju nam jasno vidljivi materijalni tragovi kakve još imamo u ostacima kasnijega, rimskoga grada. Glavni razlog tome stoljetne su smjene povijesnih razdoblja i njihovih građevinskih intervencija. Već je prvi, vrlo veliki građevinski zahvat kojim je liburnska gradina pretvorena u rimski grad, gotovo posve zbrisao s površine prvotno naselje. Kontinuirani život na Poluotoku i prirodne promjene tijekom idućih dviju tisuća godina dodatno su učinile svoje.", ističe se.

Srećom, najstarije naselje na zadarskom Poluotoku nalazimo u arheološkim slojevima. U temeljima današnjega grada ostali su materijalni dokazi koji njegov osnutak smještaju na početak željeznoga doba, u 9. stoljeće prije nove ere.

"Zahvaljujući provedenim istraživanjima, danas znamo da je tijekom željeznoga doba naselje Liburna, prvih stanovnika Poluotoka, razvilo brojne urbane značajke i funkcioniralo kao dobro organiziran centar jedne šire zajednice. Sa sigurnošću možemo reći da je Zadar imao razvijenu protourbanu fazu, osobito u zadnjim stoljećima stare ere, zbog čega je na završetku prapovijesti s lakoćom prihvatio prve rimske utjecaje.

Arheološko istraživanje, poznavanje i interpretacija materijalne kulture - prvenstveno keramike i nakitnih oblika - predstavljaju stoga važan dio slagalice kojoj je krajnji cilj ne samo razumijevanje prošlosti jednoga grada, već i rekonstrukcija opće socijalne i kulturne slike slike epohe kojoj su pripadali njegovi stanovnici.", navodi se u katalogu koji prati izložbu.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)